Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Tragom vesti

Tragom vesti

 

Kragujevac: Lekari Klinièkog centra operišu na normu i zaraðuju meseèno pola miliona dinara

 

Beli mantili u džep-setu

 

 

Dvojica kardiohirurga kragujevaèkog Klinièkog centra pišu, brišu, operišu. Radeæi na srcu na normu, na brzaka, ubrzali su rad srca do te mere da sada zaraðuju oko petsto hiljada dinara meseèno. Neko bi rekao - visoke plate! Meðutim, doktori su napisali pismo i umirili radoznalu javnost. Reè je o noænom radu, o danonoænom radu. Doktorima, pišu doktori, treba dati visoke zarade zbog vrednovanja odreðenih evropskih vrednosti. Da lokalna omladina ne sedi po kafiæima nego da uèi. Da se identifikuje sa doktorima, da ne gleda u džipove i lokalne tajkune

 

Miodrag Milojeviæ

 

 

Dvojica lekara Klinièkog centra, ili je to tim mladih struènjaka, meseèno zaraðuju oko petsto hiljada dinara. U timu mladih struènjaka nema slabog mesta, tu su i medicinske sestre. Medicinske sestre, kako koja, zarade sto pedeset do dvesta hiljada dinara.

Da se razumemo, reè je kovertu, nije reè o platama. Reè je o zaradama, nije reè o platama.

Meðutim, pošto se radi o životu, ljudski životi nemaju cenu, zarade nisu visoke. Zar hoæete da uspešni mladi struènjaci napuste Kragujevac i odu u inostranstvo, gde bi radili manje za veæe zarade?

 

 

Ostavkom do rastereæenja

 

Posle polugodišnjih natezanja izabran je novi direktor Kilinièkog centra. Profesor Radomir Pavloviæ, do juèe direktor Klinièkog centra, potvrdio je da dvojica kragujevaèkih specijalista koji rade interventnu kardiohirurgiju, meseèno zarade 480.000, da saradnièki tim mladih struènjaka, medicinske sestre, tehnièari, meseèno ulove platu u proseku 15.000 dinara.

Direktor Klinièkog centra u Kragujevcu dao je ostavku kao moralni èin. Bacio je pogled u krštenicu, prebrojao godine, sabirao, oduzimao, zakljuèio je da ima ravno šezdeset godina. Èovek koji zakoraèi u sedmu deceniju nije dorastao odgovornoj funkciji. Pavloviæ je izabrao sebi naslednika. To je Zoran Todoroviæ, šef Infektivne klinike. Todoroviæ je nešto malo mlaði, na pragu je šezdesete. Istina, Pavloviæ nije pomenuo Todoroviæa imenom i prezimenom, nego je, kako je to obièaj u Kragujevcu, nabacio da za novog direktora treba da doðe neko ''ko je makar gimnaziju završio u Kragujevcu.'' Pošto je Todoroviæ završio gimnaziju u Kragujevcu, novi direktor trebalo bi da bude èovek iz te sredine, odnosno on. Meðutim, kako Todoroviæ nije imenovan, potezalo se pitanje ko je jaèi u stranaèkim i rodbinskim vezama. Danas je sve poznato - Todoroviæ je izgubio.

Ne treba biti previše naèitan pa zakljuèiti da je direktor Pavloviæ smenjen. Njegove godine  su, oèigledno, nekome smetale pre nego što su i njemu samom zasmetale. Što se krštenice tièe, u krštenicu taj nikad nije ni gledao. Kad je konaèno pogledao - zaprepastio se koliko ima godina. Klinièki centar u Kragujevcu punio je u protekle dve godine novinske stupce aferama. Naroèito porodilište. Kad na poroðaju ne umre majka, onda umre beba.

Da direktor Pavloviæ nije pred razrešenjem, da nije rastereæen, slobodan k'o ptica na grani, ko zna da li bi potvrdio vest o enormnim zaradama mladih i uspešnih struènjaka.

- Taèno je da dva vrhunska struènjaka, koji rade katerizaciju srca i ugradnju stentova, i njihov tim, imaju za naše prilike enormne zarade. Ali je takoðe taèno da su svaki dinar zaradili legalno. Reè je o odluci Vlade i Republièkog zavoda za zdravstveno osiguranje da se intervencije preko broja koji su propisale referentne institucije dodatno plaæaju. Pošto su ovi lekari radili mnogo više - više su i zaradili. Koliki je njihov rad, može se videti iz podatka da je standardima predviðeno da se uradi petsto katerizacija, a oni su prošlog meseca uradili hiljadu i sedamsto.

Moram da naglasim da naši struènjaci nisu nikakav izuzetak, jer i njihove kolege iz drugih klinièkih centara koji rade ovaj osetljiv posao, toliko zaraðuju. Svojim izuzetnim zalaganjem oni su znaèajno doprineli da se smanje liste èekanja, pa su adekvatnim vrednovanjem svog rada zaradili tri puta više od mene.

 

Ko i kako plaæa

 

Vršilac dužnosti direktora kragujevaèke Filijale Republièkog zavoda je Predrag Petakoviæ, kadar Demokratske stranke. Petakoviæ kao zamenik direktora lokalne televizije "imao je aferu sa donacijama, postupak je u toku. Èekalo se strpljivo da fotografije i natpisi o Petakoviæu nestanu sa novinskih strana, da se isto ime i prezime pojavi u zdravstvu."

Petakoviæ je objasnio: - Republièki zavod svake godine sklapa ugovor sa zdravstvenim ustanovama, dogovara se o strukturi i obimu usluga koje æe biti plaæene iz naših sredstava. Broj se odreðuje na osnovu procene referentnih institucija, to zdravstveni radnici rade u okviru svog radnog vremena, za platu koja im sleduje. Meðutim, imamo jedan broj usluga za koje je predviðena lista èekanja, za koje je RZZO predvideo naknadno plaæanje. Tako, pošto naša komisija prethodno proveri svaki sluèaj, mi na raèun zdravstvene ustanove prebacimo sredstva za intervencije koje nisu ušle u dogovoreni broj. Na taj naèin smanjili smo liste èekanja, jer smo procenili da æe RZZO za te usluge kad-tad morati da plati. Pošto postoji opasnost da neki pacijenti ne doèekaju da stignu na red, odluèili smo da stimulišemo zdravstvene ustanove da rade efikasnije.

Sredstva koja su uplaæuju nisu namenjena iskljuèivo za zarade, zdravstvenoj ustanovi ostavljeno je da odluèi kako æe raspodeliti sredstva. Moguænost da na ovaj naèin uveæaju zarade imaju svi struènjaci èiji su pacijenti na listi èekanja, ali ostali to retko koriste. Tu se, pre svega, ubrajaju ortopedi, koji uprkos ogromnim redovima za ugradnju proteza retko rade prekovremeno.

Kako se na èelu Filijale RZZO-a našao Predrag Petakoviæ, veliko je èudo. Petakoviæ je èovek sumnjive prošlosti, ulovljen u muvanju para iz donacija, zbog èega mu se sudi. Predrag Petakoviæ je uz to èovek koji nema nikakve veze sa zdravstvenom strukom.

Iako je oèigledno da je u konkretnom sluèaju kriv onaj koji propisuje normu, pojava Petakoviæa podgreva dodatne sumnje. Pogled mu je zamuæen, ispod zatamnjenih stakala naoèara nevidljiv, ali to je èovek za kojim se vuku kriminalni repovi.

Da li je reè o tome da su ortopedi, na primer, slabi radnici. Reè je o tome što je neko ortopedima dodelio visoku normu. U uslovima kada se norma teško postiže - nema prekovremenog rada.

Da li drugi kardioohirurzi u Srbiji zaraðuju kao Kragujevèani, vrlo je diskutabilno.  Petakoviæ nije èovek kome se može verovati. On ima prošlost kakvu ima, bolju ne zaslužuje, a zarade su enormno visoke. Ili je reè o vrhunskim struènjacima èija su imena nepoznata zdravstvenoj javnosti, èiji se pacijenti ekspresno oporavljaju, idu kuæama. Posle žive svoj život.

 

Mladi struènjaci u pismima èitalaca

 

 

Pismo nedeljniku Kragujevaèke napisao je Nenad Popoviæ, dil. ekonomista, Kragujevac. Ko zna postoji li èovek sa tim imenom i prezimenom u Kragujevcu. Najverovatnije postoji u telefonskom imeniku. Ili je Nenad Popoviæ, naglašeno je njegovo zanimanje dipl. ekonomista, znaèi intelektualac, èovek širokih vidika i modernih shvatanja. Privatni advokat, privatni ombudsman "mladih struènjaka". Ili su oni sami autori pisma, pa se kriju iza izmišljenog imena.

Ništa nije èudno ako su "mladi struènjaci" sa visokom platom angažovali advokata i platili pismo u cilju umirivanja javnosti.

Da se razumemo, u timu kardiohirurga nema mesta diplomiranom ekonomisti ako nije portparol.

Plaæaju ga, naravno, pacijenti iz svog skromnog džeparca.

Novinarka Javorka Stanojeviæ korektno je odradila posao. Èak izvrsno. Sada je meta napada. - Obraæam vam se u nameri da ukažem na vrlo diskutabilne teze, vrednosne stavove koji se promovišu i jako prozaièan populizam kojim je prožet tekst u vašem nedeljniku.

Klinièki centar u Kragujevcu jedini obavlja poslove interventne klardiologije na podruèju sa oko dva miliona stanovnika. U pitanju su složene intervencije kojima se spasava život, zdravlje i radna sposobnost pacijenta, a u isto vreme štedi novac, jer je pacijent nakon zahvata veoma brzo spreman na otpust iz bolnice. Ovaj posao zahteva vrhunsko znanje, veštinu i posveæenost.

Da li dipl. ekonomista nije zahvalni pacijent grupe lekara? U svakom sluèaju, dipl. ekonomista pokazuje visoko znanje iz medicine. Sluèajno, "ekonomista" je upoznat sa tokom operacije, on sluèajno zna za koliko dana pacijenti odlaze kuæama. Ekonomista nije razmišljao o tome kako se ovaj ubrzani rad odražava na zdravlje pacijenata, jer je broj kreveta limitiran a prolaznost velika.

- Napred navedene informacije bile su relevantne za autora èlanka, ali oèigledno postoji ubeðenje da je mnogo atraktivniji stil pisanja koji se bavi glasinama, insinuacijama, poluinformacijama. Naime, èlanak je zasnovan na tezi: oni se bogate, a narod umire od gladi.

O poluinformacijama nema ni govora. Mladi struènjaci zaraðuju oko pesto hiljada dinara. Taènost informacije potvrdio je lièno direktor Klinièkog centra Radomir Pavloviæ.

O podmetanjima nema ni govora. Koverat sa pola miliona dinara niko nije podmetnuo  izvanrednim, mladim struènjacima. Te pare oni dižu sa bolnièke blagajne.

Naprotiv, piše dipl. ekonomista, mladi struènjaci treba da budu uzor. Da se ponosimo mladim struènjacima.

- Meðutim, nigde se ne navodi da "oni" predstavljaju tim vrhunskih mladih struènjaka koji treba da reprezentuju uzor za pristup profesiji, baziran na kontinuiranom usavršavanju, jer, ako se ne varam, jedno od strateških opredeljenja naše nacije je da pokušamo da se izdignemo iznad jeftine radne snage u globalnoj podeli rada. Ili je možda bolje da se mladi naraštaji ugledaju na plejadu lokalnih tajkuna, da veštine i zvanja stièu u povezanosti kurupcije, kriminala, politikanstva i kritizerstva.

Lekari Klinièkog centra sa platom od petsto hiljada mogli bi jednog dana da budu tajkuni, da postanu uzor tajkunima koji pare zgræu "u povezanosti korupcije, kriminala i politikanstva."

Ono što rade lekari u Kragujevcu podseæa na rad na traci, gde pacijenti jure operacionom salom kao putnici železnièkom stanicom. Pacijent je ispušten do dimenzije broja, umesto bolnièkog ide na kuæno leèenje, pravo u fabrièku prašinu. Ali fabrike u Kragujevcu ne rade, što olakšava kuæno leèenje. Oèigledno, cilj je veæi promet i bolja zarada. Kardiohirugija radi kao ambulanta.

Znaèi odrinacijom putuju, bolesnici putuju, putuju.

Žuti žutuju, Predrag Petakoviæ je kadar DS-a, crveni putuju.

- Potpuno se besmisleno povezuje rad na traci i intervencije iz kardiologije, uz tobožnju zabrinutos za zdravlje pacijenta, a s druge strane nigde se ne navodi nijedan statistièki podatak o uspešnosti ili neuspešnosti zahvata.

Podatke o uspešnosti i neuspešnosti lekarskih intervencija nije naveo ni "tim mladih struènjaka".  Sa èarapom "dipl. ekonomiste" na glavi. Taj podatak struènjaci drže kao keca u rukavu. Ali ko æe se, pored visokih zarada, baviti  statistikom? Za statistiku nema vremena, dok se pare zgræu i obræu.

Opet, odakle jedan obièan èitalac, dipl. ekonomista, zna podatke o uspešnosti ili neuspešnosti ako i sam nije lekar ili pacijent iz bolesnièke sobe? 

Novinar se igra temom zadravlja i pacijenata, "što je, složiæete se, jedna od najosetljivijih tema za èitaoce i samim tim i crv sumnje ima veliku težinu."

Za svaku je osudu pisanje o debelim kovertima Klinièkog centra - zbog debljine.

Mladi struènjaci prete. Napustiæe Kragujevac, otiæi æe u inostranstvo gde se srèani rad ceni i poštuje.

Ruku na srce, u pravu su.

Dipl. ekonomista piše: - Možda bi bolje bilo da je navedena ekipa mladih struènjaka otišla negde u inostranstvo, kao i stotine hiljada drugih, pa iz tih dalekih krajeva dolazila na sedam-osam dana u otadžbinu. Tada, verovatno, ne bi bili smetnja opštoj bedi i neznanju, jer treba da budu sreæni da je svima isto, pa makar bili i gladni. Oni treba da rade intervencije na srcu i krvnim sudovima po ceni proseènog liènog dohotka - ili neka idu, šta æe nam. Ionako æemo, pre ili kasnije, svi Bogu na istinu.

Zarade od petsto hiljada meseèno prepreka su korupciju u zdravstvu. Mladi struènjaci prete da ih ostavimo da na miru rade na srcu ili æe uzeti mito: - S druge strane, možda je "stimulisanje" lekara neformalnim kanalima prirodniji put od novca na raèunu i plaæenom porezu?

 

 

 

 

Lekari Klinièkog centra sa platom od petsto hiljada mogli bi jednog dana da budu tajkuni, da postanu uzor tajkunima koji pare zgræu "u povezanosti korupcije, kriminala i politikanstva."

 

 

Koverat sa pola miliona dinara niko nije podmetnuo  izvanrednim, mladim struènjacima. Te pare oni dižu sa bolnièke blagajne.

 

 

podeli ovaj èlanak:

Natrag
Na vrh strane