Natrag

Polemike

 

 

Polemike

 

Albanologija i albanolozi

 

Ivan Lovreni

 

Istorijski problem porijekla Albanaca (ipetara) je star. Poeo je prije mnogo vjekova, prije njihovog nacionalnog buenja i preporoda. On je okosnica, kima albanologije. Oko tog problema vrte se i svi drugi problemi Albanaca, kako istorijsko-etniki, tako i filoloki, pa i drutveno-politiki, psiholoko-etiki i moralni. Oko tog problema su se lomila i lome se jo uvijek koplja.

Mislimo da ga prvi inicirao Enea Silvio Piccolomini (papa Pio II, 1405-1464) njegovim djelom DESCRIPTIO EU-ROPAE ORIENTALIS XV, Roma, za kojim su se zatim poveli nai, slovenski hroniari i istoriari, kao to su Crnogorac Marinus Barletius (mogue pseudonim Marina Beia-Marinus Becichemus, Skadar 1468 - Padova 1526), pa Dalmatinac Tuberone Cerva (1455-1527), koga slijedi Srbin Petar Mazarek (? - 1635) i drugi. I prvu rije na albanskom jeziku napisao je Crnogorac, biskup Draki, Pavle Aneli (1417-1469), dok je prvu knjigu na tom jeziku napisao i objavio Hrvat Ivan Buzuk (1555). Ove su prosljijedili poznati slovenski autori Petar Budi (1566-1622), Frano Bjeli (1606-1643), Petar Bogdan (oko 1625-1689), i bezbroj drugih Slovena, meu koje vrijedi spomenuti i Jernej Kopitar (1780-1844),Vuk Karadi (1787 -1864), Franc Mikloi (1813-1891), Marko Miljanov (1833-1901), Wilhelm Tomaschek (1841-1901), Rajko Nahtigal (1877-1958), Petar Skok (1881-1956), Anton Mayer (1883-1957), Afanazij M.Seliev (1886-1942), Julius Pokorny (1887-1970), Henrik Bari (1888-1957), Veselin Beevliev (1900-1992), Vladimir I.Georgiev (1908-1986), Vaclav Ci-mohovski (1912-1982), Alojz Benac (1914-1992), Vladimir Orel (1952-2007), pa sve do onih dananjih dana, koji su i nisu uneti u BIOGRAFSKI LEKSIKON SRBI U SVETU Milene Milanovi, pa ni u LEKSIKON CRNOGORSKE KULTURE Nikole Rackovia. Meu njima je sigurno najznaajniji akademik, prof. dr Kaplan Burovi, svjetski poznat i priznat kao najvei i najverodostojniji savremeni albanolog.

Iako su ovi Sloveni zaetnici albanologije, njihova imena neete nai u albanskim itapima sa naslovom "Istorija albanologije". A ako i naete tamo kojega od njih, sigurno vam se predstavlja kao Albanac. Tako za P. Mazareka oni pretendiraju da je bio Albanac, iako znaju sasvim dobro da je njegov roak biskup Matija Mazarek izjavio da je Srbin, pa je uputio i molbu Bogu: Spasi nas, Boe, Albanaca !"

 Kau i za dr Petra Bogdana da je bio Albanac, iako znaju da im je ovaj ostavio pismeno da je Srbin, i to potomak Jug Bogdana. Pretendiraju i za Akademika Burovia da je njihov, Albanac, iako mu ni poslije desetog dranja na ivo ne naoe ni parence albanske apre. U posljednje vrijeme poeli su da neto cediraju. Onaj koji je najvie urlikao za njegovo albansko porijeklo, sada priznaje da je Akademik Burovi od pravoslavnih Crnogoraca, bokeljski Ciganin", ali - po njemu i albanskoj logici - poto tako dugo ivi sa Albancima Crne Gore, vrijeme je da se izjavi za Albanca !!!

Svi su ovi Sloveni, ko manje a ko vie, doprinijeli u albanologiji, pa - pokoji od njih - i po pitanju porijekla Albanaca.

Ove su Slovene proslijedili strani autori, grki, austro-njemaki, francuski, engleski, rumuniski, italijuanski, maarski, vlaki, jevrejski. Evo imena nekih od njih: Ana Komnena (1083-1154), Laonikos Halkokondiles (1425-1490), Giovani Antonio Magini (1555-1617), Johann Ch. Adelung (1732-1806), Johann E. Tunmann (1746-1776), Francois Pouqueville (1770-1838), Barthold Niebuhr (1776-1831), Jacok Ph. Fallmerayer (1790-1861), Franz Bopp (1791-1861), Ami Bou (1794-1881), Joseph R. von Xylander (1799-1854), Theodor Benfey (1809-1881), Johann G. von Hahn (1811-1869), August Schleicher (1821-1868), August Frick (1833-1916), Carl Paul (1839-1901), Gustav Meyer (1850-1900), Lajo Talloczy (1856-1916), Gustav Wiegand (1860-1930), Hermann Hirt (1865-1936), Paul Kretschmer (1866-1956), Nor-bert Jokl (1877-1942), Sextil I. Pukariu (1877-1948), Vasile Prvan (1882-1972), Giorge Pascu (1882-1951), Hans Krahe (1898-1965), Victor Papacostea (1900-1962), Giuliano Bonfante (1904-2005), Georg Stadtmueller (1909-1985), Ion Iosif Russu (1911-1985), i drugi.

Bavili su se i Albanci albanologijom, ali kasno, posle nas i drugih stranaca. Meu njima su se istakli kao takvi Angelo Mascio (Italo-Albanac, 1758-1821), Eqrem abej (1908-1980), Aleks Buda (1911-1993), Shaban Demiraj (1917-), Aleksandar Xhuvani (1880-1961), Androkli Kostallari (1922), Aleksandar Stipevi (1930), Ali Hadri, Idriz Ajeti i koji drugi.

Od samog poetka, zbog nedostatka dokumenata i studija za albanski narod i jezik, albanologija je pola stranputicom, preteno stopama Enea S. Piccolominia. Svi koji su se bavili njome tretirali su je u kolosjeku romantizma i prednaunih gledita. U tim okolnostima mislilo se da su Albanci ostaci nekadanjih Pelazga. Vatreni pobornici ove hipoteze bili su Johann E. Thunmann (mogue otac pelake hipoteze), Johann G. von Hahn (koji je nekada mislio da su Albanci Sloveni) i August Schleicher. Gustav Meyer se ozbilno zauze tom hipotezom i nauno nam dokaza da Albanci nemaju nikakve veze sa pelakim stablom naroda. I pored toga, poto se ta hipoteza svidjela albanskim feudo-burujima, oni su je prigrlili i pravili se kao da ne znaju da ju je G.Meyer oborio. Propagandirajui je na sve strane, oni su nastojali da tako ujedine Albance i povedu ih k nacionalnom buenju i nacionalnom osloboenju. Poslije DSR, novo pokoljenje albanskih istoriara, pretendirajui za veu ozbiljnost u tretiranju porijekla svog naroda, slubeno prihvati Akademika Meyera i sloi se da Albanci nemaju veze sa pelakim stablom, pa to uvedoe i u jedan krajiak svoje istorije, ali praktino i dan danas se udara u bubnjeve da su toboe Pelazgi, pa time i odgajaju svoju djecu, sada vie ne u slubi ujedinjenja i nacionalnog buenja, ve isto u slubi rasizma, njihovog pretendiranja da su autohtoni i najstariji narod u Evropi i na svijetu, najkulturniji i najmoniji, pali s neba, boanstveni.

U ovom kolosjeku oni pretendiraju da njima pripada da vladaju svijetom, da se njihov jezik treba uvesti kao obavezan slubeni meunarodni jezik i da se njihovoj kulturi i diktatu trebamo podloiti i pokoriti svi.

 Poto je Akademik Meyer pobio hipotezu o pelakom porijeklu, svi oni, koji su se bavili albanologijom, orijentisali su se prema Ilirima, pretendirajui da su Albanci sljedbenici Ilira i ponavljajui to papagalski. Apsolutno niko od njih nije ni pokuao da to bilo ime dokae. Ovu hipotezu je podrao zapadni svijet, katoliki i kapitalistiki, a sa ciljem da Albance upotrijebe kao topovsko meso za ostvarivanje svojih antipravoslavnih i antislovenskih ciljeva. Iako su Albanci preteno muslimani, Vatikan ih je podravao i podrava ih, jer mu trebaju u borbi za irenje katoliizma u predjelima pravoslavlja.

A komunista" Ismail Kadare se zakleo Vatikanu da e u dogledno vrijeme prevjeriti sve muslimane Albanije u katoliku vjeru. Sa njima i one dijaspore, naravno - uz pomo drugog komuniste", Paka Camaja, koji se zarekao da e sve Bonjake, u roku od tri godina njegovog guvernerstva u BiH, ubjediti da su Albanci. Sa druge strane su ih podravali i vlastodrci Austro-Ugarske, a za svoje planove prodiranja na Balkan, to aktuelno nastavljaju da ine oni SAD sa NATO dandarima.

Kao najvei iliromani istakli su se Gustav Meyer, Norbert Jokl, Paul Kretschmer i Julius Pokorny, koji - iako nisu niime ni pokuali da dokau to - indoktrinirali su iliromanijom cio svijet, pa i nae, jugoslovenske istoriare.

Svijesni da je pelaka hipoteza neosnovana, Albanci su se odmah uhvatili kao davljenik slamke za ilirsku hipotezu, pa dan-danas ine sve da to i dokau" svime i svaime, i parencima keramike, koje proizvode njihovi socijalistiki" zadrugari u Kavaji, oitim falsifikatima i besmislicama.

U meuvremenu nagomilalo se prilino dokumenata i injenica iz albanske prolosti i o albanskom jeziku. Analizirajui raspoloivi materijal, njemaki akademik, prof.dr Gustav Weigand formulirao je 12 argumenata, kojima nedvosmiljeno dokazuje da Albanci nisu Iliri.

Kad su se suoili sa njegovim argumentima, i pomenuti najvei iliromani digli su ruke od ilirske hipoteze i sloili su se sa Akademikom Weigand. Posebno su ga snano podrali W.Tomaschek, S.Pukariu, V.Prvan, Julius Pokorny, Hans Krahe, pa i sm najvei iliroman N.Jokl. Pomagao ga i na Henrik Bari, ali neodluno.

Albanci su en bloc nastavili da udaraju u doboe ilirskog porijekla. Pa i Jugosloveni! I jedni i drugi dan-danas indoktriniraju svoju djecu albanskom autohtonijom i tobonjim porijeklom od Ilira. ine to i mnogi drugi po svijetu, ili zato to su za to plaeni od albanskih vlasti i albanske mafije, ili zato to nee da se zamjere Albancima, nee da ih izazovu protiv sebe, poto su od vremena shvatili da Albanci, one koji se ne slau sa njihovom autohtonijom i ilirskim porijeklom, odmah proglaavaju za neprijatelje albanskog naroda i - teko njima: albanska mrnja je bez presedana u istoriji ovjeanstva. U proganjanju subjekta svoje mrnje oni se angauju svi, od presjednika republike do posljednjeg obanina, koji vrletima uva koze, pa i ne zna to znai autohtonija ili Ilir. Oit je primjer Akademik Burovi, koga su i na ivo odrali traei otvoreno od njega da se odrekne njegovih drutveno-politikih, pa i naunih ubjeenja i stavova. Albanci su trpjeli i turskog okupatora 500 godina, trpjeli su i Austro-Ugarskog okupatora, pa i faistike okupatore Musolinija i Hitlera, ali nikako ne trpe ove koji kau da Albanci nisu autohtoni, ni Pelazgi, niti Iliri.

A jo uvijek ima po svijetu i takvih poklonika pred albanskom falsifikovanom istorijom, koji to ine instruirani od Vatikana i Meunarodnog dandara, jer jo uvijek ima i onih koji snivaju da zagospodare svijetom i da u njihove kohorte inkuadriraju i Albance, kao to su ih inkuadrirali i tokom DSR Musolini i Hitler, koji su ih angaovali i na frontu Zapada (puk Skenderbeg", u Paris), i na frontu Istoka (puk Kosovo", u Staljingrad).

Jugoslovenski akademici, od Josipa Broza Tita okopljeni, godine 1969, sred Beograda, potpisali su tapiju Balkana Albancima, priznajui ono to pretendiraju oni: da su autohtoni, Iliri, pa i Pelazgi !

Poslije ovoga, 1972, organizuju Albanci u Tirani Skuptinu ilirskih studija, preko koje afirmiraju svoje pretendiranje da su neosporno" autohtoni, Iliri, pa i Pelazgi.

Odmah poslije ovoga, Ali Hadri i Idriz Ajeti zabijaju svoj nos u Jugoslovensku enciklopediju i preko nje oktroiu da su Albanci na Balkanu autohtoni, sljedbenici Ilira, pa i Pelazga. Naravno da poslije ovoga, podsticani iz Tirane, izbie na Kosovo nemiri: pod maskom potranje ljudskih prava, oni trae otcepljenje KiM od Srbije i prisajedinjenje Albaniji. Na promemoriju jugoslovenskih vlasti albanskim vlastima, lino Enver Hoda odgovara:

 

" inicijativakoju sadri jugoslovenska promemorija, gde se pretendira da toboe u Albaniji Kosovo i ostale oblasti nazivaju " nae zemlje ". Mi smo govorili i govorimo za Albance koji ive u svojim oblastima u Jugoslaviji i za NITA DRUGO. Svet zna da ita i da razume kako treba nae slubene izjave i mnoga dokumenta, gde se dokazuje da ALBANIJA NEMA TERITORIJALNIH PRETENDIRANJA PREMA NIKOME i da ALBANSKI NAROD U JUGOSLAVIJI NIJE TRAIO UJEDINJENJE SA ALBANIJOM. Samo Jugosloveni, koji nemaju istu savest i koji su zasljepljeni od ovinizma, itaju ih naopako, ili kako im je volja, jer u sebi nepravdu, koja se ini Albancima, oni smatraju za pravdu i, da bi maskirali ovo, ine krivom Albaniju ".1) (Podvukao - IL)

 

Naravno da se poslije svega ovoga uskomeae vlastodrci u Beogradu. Poe njihovo revidiranje i stava prema albanskoj dijaspori u Jugoslaviji, pa i stava onoga to su im do tada i sami priznali, da su autohtoni, Iliri i Pelazgi, preko svega i nekakva NARODNOST. Ali sve povrno, neodluno, jako-jako aljkavo, nemarno, dvosmiljeno, nejasno. Pa i svestrano sabotirano ne samo od Albanaca i njihovih saveznika na Zapadu, ve i od unutranjih neprijatelja, i od samih Srba: jedni nesvesno, jo uvijek indoktrinirani falsifikovanom istorijom albanskog naroda, a drugi i plaeni za to od albanske mafije.

27-29. maja 1982. godine, u Beogradu, odran je IX Kongres Komunistike partije Srbije. Instruiran od centra u Tirani, Albanac sa KiM Idriz Ajeti provocira diskusiju o etnikom porijeklu Albanaca, a na osnovu dva termina JUGOSLOVENSKE ENCIKLOPEDIJE sa strana 75-79: ALBANCI  (sainjen od njegovog kolege Ali Hadrija, koji pretendira da su Albanci genealoki sljedbenivi Ilira) i ALBANSKO-JUGOSLOVENSKI ODNOSI (sainjen od samog ovog Idriza Ajeti-a, koji pretendira isto i za albanski jezik, toboe potie od ilirskog).

Na Kongresu je I.Ajeti uporno nastojao na tome da su Albanci Iliri2), na to su mu odgovorili odmah nestruni Srbi, jer je Josip Broz Tito izvrsnog strunjaka, Akademika Burovia, drao ne samo van Kongresa i van partije, ve i van Srbije i Jugoslavije, pa - i u zatvoru, u poetku u Idrizovo-Makedonija, a zatim tamo - u Burelj-Albanija.

Kad su postali svijesni ove tragine greke i zloina, uskliknuli su javno, sred eneve: Da smo znali ko je Akademik Burovi, uhapsili bismo albanskog ambasadora u Beogradu i rekli Enveru Hodi: Pusti nam Kaplana, da ti pustimo ambasadora!"". Ali je sada sve bilo kasno, jer je ne samo IX Kongres proao, ve je i KiM potpalo pod vlast albanskih terorista.

Srpski istoriar Jovan Dereti, neupuen u albanoloke probleme, na pretendiranja I.Ajeti-a, sasvim umjesno se upitao: zato jedno isto nauno, akademsko pitanje, treba uiniti temom diskusije na jednom politikom kongresu?

Jeli mogue da g. Dereti nije shvatio da ovi Albanci, preko ovih diskusija, najee neumjesnih, nastoje da problem KIM-a i njihovog porijekla uine svijetskim?! Je li mogue da je g. Dereti stigao na IX Kongres Komunistike partije Srbije a da do tada nije shvatio da Albanci sve politiziraju, pa i svoje etniko porijeklo?!

Ne shvaajui to, umjesto da oduzmu rije I. Ajetiu i upute ga za to pitanje gdje mu je mjesto, Dereti, iako svijestan da je nestrunjak, uputa se u diskusiju i pravi pitanje: Zato Albanci treba da budu potomci Ilira, a ne Traana? Poto nije uo ni za Hansa Krahe-a, kamoli i za Akademika Burovia, za njega je tada bila usvojena traka hipoteza, koju e, po izlasku sa Kongresa, zamjeniti jednom drugom. Za njega, ilirska hipoteza ne moe biti korektna jednostavno zato to je izraz albanskog imperijalizma, nacionalizma itd.3), a ne zato to je u suprotnosti sa dokumentima, injenicama i naunim argumentima.

Prema Deretiu, ilirska hipoteza mirie na rasizam" i podsjeala ga na teoriju iste arijanske rase, pa dodaje: i mi sasvim dobro znamo ko je propagandirao tu teoriju"4). Tako i on, sa pozicija nauke silazi na pozicije politike, za koje je malo prije kritikovao I.Ajeti-a.

Prema Petru ivadinoviu, koji je isto tako diskutirao na tom Kongresu, nauka jo nije reila pitanje etnikog porijekla Albanaca, ali - iako nikada nije imao posla sa takvim akade-mskim problemima - on je sasvim dobro znao da Albanci ne mogu da potiu od Ilira.

Istoriar Sima irkovi izjavi svoje miljenje da je ilirska hipoteza zaudarala na rasizam".5)

U podrku svojih agenata na tom Kongresu i na sve strane Jugoslavije, posebno na KiM, albanske vlasti nareuju svojoj Akademiji nauka da tampa u Tirani 1982. godine knjigu SHQIPTAR T DHE TROJET E TYRE (ALBANCI I NJIHOVE OBLASTI), koju prevode i objavljuju i na egleski THE ALBANIANS AND THEIR TERRITORIES, Tirana 1985. Preko ovog izdanja se nastavlja njihovo pretendiranje za autohtoniju i porijeklo od Ilira na KiM. Sigurno da se srpski istoriari nisu sloili sa time, ali ime su oni pobijali to kad niko od njih jo nije bio svijestan naune istine.6)

Na njihovu kritiku knjige Albanske akademije nauka7), Albanci se pravdaju ovako: gjith artikujt e tyre (t autorve shqiptar nga KiM,- IL) t prfshira n at liber kishin qen publikuar m par n Jugosllavi dhe pra ishin t njohura publikisht koh m par se libri (i akademise shqiptare) t botohej. Sulmet vazhduan sepse n at liber trajtoheshin far ishte problemi politik m delikat n Kosov" Svi njihovi dopisi (albanskih autora sa KiM,- IL) sakupljeni u toj knjizi bili su objavljeni prethodno u Jugoslaviju i znai bili su javno poznati jo prije objavljivanje te knjige (od albanske akademije). Napadi se nastavie jer se u toj knjizi tretiralo ono to je bilo najdelikatniji politiki problem na Kosovo,- kae kontraverzni i kontradiktorni Albanac Hrvatske Aleksandar Stipevi.

Pa zar ovime ovi Albanci ne priznaju i sami da se bave politikim problemom, a ne naunim?! Pod maskom jednog isto naunog problema, oni proturaju svoje isto politike zahtjeve i - kad im se ovo tresne u lice, oni se opravdavaju: dopisi su prethodno objavljeni u Jugoslaviji"!

Ako su ti dopisi prethodno bili objavljeni u Jugoslaviji, to ne znai da je u tim dopisima reena istina, ponajmanje da je njima dokazano bilo to, posebno ne da su Albanci autohtoni na KiM, pa i sljedbenci Ilira. Napisao je i objavio i Von Hahn da su Albanci Srbi, ali to ovi albanski akademici jo nigdje nisu objelodanili.

Tom knjigom, Albanska akademija nauka je pravila politiku diverziju i propagandu, a ne nauku, dokazujui nam ovako da mi, Jugosloveni, nemamo istu savjest, da smo zasljepljeni ovinizmom i da sve to oni, Albanci, piu, itamo naopako".

Ovu diskusiju je prihvatio i filolog Pavle Ivi. Iako se nikada nije bavio problemom porijekla Albanaca, izrazi se da Albanci mogu biti samo trakog porijekla, a ne i ilirskog, toboe zato to nemaju za ribu svoju, albansku rije, jer je PESHK - riba", koju oni aktuelno upotrebljavaju, italijanskom etimologijom.8)

Iako neupuen, Profesor Ivi se upustio u javne diskusije i sa nekim drugim Albancima, imenino Mehmet Hyseni i Shklzen Maliqi9), poznati kao falsifikatori istorije albanskog naroda, umjesto da se ozbiljno zauzme problemom porijekla Albanaca i da vidi da su svijetski naunici od vremena konstatirali mnogo znaajnije argumente od apelativa PESHK da Albanci nisu Iliri.

Dokaze da su Albanci trakog porijekla, do danas, nije podnio niko, ponajmanje sm on. Dokaze da Albanci nisu trakog porijekla podnio nam je Akademik Burovi, naravno - poto se spasio albanskog zatvora i preko svih prepreka, koje su mu inili ne samo Albanci, ve i Pavle Ivi sa svojim kolegama iz SANU.10)

Da bi pritekli u pomo svojim agentima i teroristima na KiM, Albanska akademija nauka 1982. godine organizira u Tirani Nacionalnu konferenciju o formiranju albanskog naroda, jezika i kulture, gdje su pozvali i pokojeg svog klarka iz inostranstva, pa opet udarie u bubnjeve da su autohtoni i genealoki sljedbenici Ilira. Materijale ove konferencije objavie ne samo na svom jeziku, ve i na francuskom jeziku.11)

U maju i junu 1986. godine i srpske vlasti su preko SANU organizovale konferenciju o istim problemima Albanaca, pa su odmah i radove te konferencije objavili na srpskom i fra-ncuskom jeziku12). Glavne raporte su podnijeli Fanula Papazoglu i Milutin Garaanin. Oboje su demonstrirali nepoznavanje problema i svoju notornu nesposobnost da kau istinu kako jeste. Garaanin je otiao dotle da je priznao da su Albanci bez sumnje jedan narod starog Balkana i da je ilirski elemenat, jedan mali dio, odigrao ulogu u njihovom formiranju ...Albanci su jedan narod koji se formirao u srednjem veku od malih ostataka raznih naroda, ukljuujui i Ilire".

Treba znati da je albanski akademik, prof. dr Eqrem abej 14 godina prije (!) izjavio da se albanski jezik formirao u VI vijeku nove ere na padinama Karpata i Beskida (u Rumuniji) i da su u dananjoj oblasti Mat (u Albaniji) stigli tek u X vijeku nove ere !!!

Jeli mogue da Garaanin nije proitao ovu izjavu najveeg albanskog albanologa, za Albance Bog albanologije? Ako to nije proitao (A sigurno nije proitao !), ta li je to on radio? Da nije uvao ulicama Beograda srpske koze?

Kako je ovaj na akademik uzeo smjelost da diskutira o porijeklu Albanaca bez poznavanja i najelementarnije literature o tom problemu?

Akademik Burovi, u zatvorskoj eliji, umirui od gladi, ne samo to je pomno pratio sve to su Albanci objavljivali u vezi svog porijekla, ve je to i pismeno komentirao i dodavao svojim zatvorskim drugovima i kolegama da proitaju, iako to nije bilo dozvoljeno, iako su ga svake tree-etvrte godine nanovo izvodili pred sud i nanovo kanjavali upravo zato, to je i lino Enveru Hodi pisao (iz zatvorske elije!) da albanskoj nauci nedostaje nauna objektivnost, da se falsifikovanom istorijom Albanci ne vaspitavaju u internacionalnom duhu, ve u ekstremno-nacionalistikom, ovinistikom i rasistikom, na bazi ega je i narodna vlast uzurpirana i zamjenjena socijal-faistikom vlau njegove crne bande, koja vie nije potovala nikakve zakone, nikakva pravila i principe.

U zatvorskoj eliji je Akademik Burovi kritiki proanalizirao svih 12 argumenata Akademika Weiganda i, prihvatajui njegove argumente, kojima dokazuje da Albanci nisu Iliri, odbacio je njegovo pretendiranje da su Albanci trakog porijekla. U zatvorskoj eliji je Akademik Burovi napisao i podao za itanje osuenicima i njegovu etimoloku studiju DARDANIJA, kojom nedvosmisljeno dokazuje da taj toponim ne potie od albanskog apelativa dardh - kruka", ve od imena boga DARDANOS, kome su se Dardanci klanjali. A za njom i mnoge druge studije. Tako je on jo u zatvorskoj eliji pripremao novo pokoljenje albanskih naunika, koji e prihvatiti njegove albanoloke teze i, po izlasku iz zatvora, sred Tirane e ih zastupati. Jedan od njih je i albanski knjievnik Fatos Lubonja, ali se meu njima posebno istakao istoriar Ardian Vehbiu, koji je javno istupio, preko medija, i u direktnoj odbrani Akademika Burovia. Posebno mjesto meu ovim albanskim novim albanolozima zauzima dr Ardian Kljosi, koga su Albanci prije godinu dana ubili sred Tirane, upravo zato to je prihvatio teze Akademika Burovia, od Albanaca proglaene za crne teze".

I eto, dok se beogradski akademici gegaju od jedne neistine do druge, Akademik Burovi, okovan u gvoe i beton najmonstruoznijeg zatvora na svijetu, ne samo to demonstirira sutu naunu istinu, ve uspijeva i da osvijesti potene Albance, pa i da ih mobilizira u borbi za istinu. Ovdje nemamo posla samo sa jednim genijalnim duhom, ve i sa jednim super-herojem. Galileo Galilej je istina rekao Epur si muove!, ali ga zato nisu odrali na ivo ni jedan jedini put. Akademik Burovi im je oi u oi rekao Epur si muve! i poslije desetog dranja na ivo. 

Okovan u gvoe i beton najmonstruoznijeg zatvora na svijetu, umirui od gladi, Akademik Burovi je samopregorno radio i stvarao, doprinio srpskoj nauci i srpskoj istini vie negoli svi srpski akademici zajedno. I poslije ovoga, zato to je Antititovac, mogue i zato to ga dre na listi muslimana (iako sasvim dobro znaju da nije musliman!), traili su od albanskih vlasti da ga uhapse i fiziki likvidiraju, a kad je izveo ivu glavu sa tog stratita, umjesto da ga uzmu pod svoju zatitu, nastavili su i nastavljaju dan-danas borbu protiv njega, pa i protiv njegovog stvaranja, kriminalno saraujui u tome i sa Albancima, za koje znaju da nisu samo njegovi neprijatelji, ve i neprijateli srpskog naroda.

Mi znamo da srpski akademici, pod titoistikom zastavom nisu mogli da urade biloto u korist Akademika Burovia, niti da ga brane i niti da ga podre, ali oni sada mogu da dignu svoj glas i da kau titoistima na vlast: Dosta! Prekinite sa ovim kriminalnim zlostavljanjem ovog ovjeka, ovog stvaraoca i heroja, martira naune istine, koji je upravo u slubi naune istine, naroda i domovine, porekao sebe !" Mi znamo da su i smi oni bili robovi titoistikih vlasti, nesahranjeni mrtvaci, svojevremeno ukopljeni, evnusi. Ali kad e se srpske vlasti pribrati i osvijestiti da zlo, koje ine Akademiku Buroviu, istovremeno je i zlo koje se ini srpskom narodu? Ili su zato izabrani da samo o zlu srpskog naroda misle i rade?!

Akademik Burovi je aktuelno kamen spoticanja svih onih, koji pretendiraju za demokratiju, koji se busaju u prsa za demokratiju, a sa druge strane svim svojim snagama rade protiv demokratije i stvarnih demokrata.

Ne samo dok je bio u zatvor, ve i po izlasku iz zatvora, Akademik Burovi nije nita znao o pomenutim dvobojima srpskih akademika sa albanskim. Ni za ime Jovana Deretia nije znao. A kad je saznao, odmah mu je bratski pritekao u pomo.

Poto je objavio nekoliko knjiga albanologije, pa i poto je objavio njegovo kapitalno djelo KO SU ALBANCI?, Srpska Akademija nauka i umjetnosti je organizovala u svojim prostorijama nekakav skup naunika, koji su 2007. godine tretirali problem porijekla Albanaca. Pozvali su i iz Moskve koga su pozvali (Osobu koja ni najmanji lani nije objavila o problemu u diskusiji!), ali ne i Akademika Burovia, koji je problem porijekla Albanaca tretirao u nekoliko svojih izdanja (Sva napisana njegovom krvlju i krvlju njegove djece!). Akademik Burovi je podigao na noge svijetsku javnosti s kraja na kraj svijeta. Preko medija, na svim jezicima svijeta su prodiskutirane njegove albanoloke teze. I na makedonskom i vlakom jeziku. I na kineskom i japanskom. I na arapskom! I dok Srpska akademija nauka i umjetnosti nije stigla ni sebe da ubijedi da Albanci nisu ni autohtoni i niti Iliri, Akademik Burovi je i iz zatvorske elije ubeivao u to i same tvrdoglave Albance !!!

I dok se ova prljava borba Titoista i vjerskih fundamentalista nastavlja protiv Akademika Burovia, i On nastavlja da se sm samcat bori protiv svih, i protiv Titoista i protiv Enverovaca, i protiv glista, ovana i ovaca !

Na portalu GLAS DIJASPORE, Lbeck (Njemaka), dana 10.IV.2010, Akademik Burovi je objavio studiju pod naslovom Dokumentirano poreklo Albanaca. Do 2011. ne znamo da ju je ma ko u bilo emu osporio, pa ni sm dr. Jovan Dereti. Naprotiv, autoru su stigle i mnoge estitke. Jedan od njih, Lazar Vujatovi, iz Londona, izmeu ostalog pie mu i ovo

"Moram rei da sam kao Srbin ljut na SANU to ne posveuje veu panju vaem naunom radu, koji je u potpunosti potvren studijama kao to su ove. Umjesto toga, SANU ustupa prostor naunicima kao to su Dereti i Terzi ije je pristupanje albanolokom problemu polumitoloko, koje iskljuuju druge teze i na daje nikakvu drugu mogunost njegovom razmatranju. S velikim potovanjem, Lazar Vujatovi, London."

 

Dana 15. februara 2011, na portalu NOVINAR. de, ova je rasprava pretampana sa neznatnim ispravkama. Odmah su je prodiskutirali "Srbin Svetosavac" i "Srpkinja Svetosavka", koji su se prije neki dan javili na ovom portalu i kao "komentatori" dopisa Akademikovog prijatelja Luke Tomovia "Vapaj Albanaca". Oboje se zaklinju u sveca i u keca da su SRBI, i to svetosavski, zakleti PRAVOSLAVNI SRBI, ogoreni neprijatelji Albanaca. Svetosavac, u rukavicama, nastojava da isputi vodu Akademiku Buroviu, a Svetosavska, oplakujui ga krokodilskim suzama za patnje koje je pretrpeo po albanskim zatvorima, psuje sve Srbe u - "dupe", poto - po njoj - oni obraza nemaju. Svetosavac i Svetosavska su ista osoba.

 Albanac, nama dobro poznat i sa ostalih portala, koji svakako intrigira, laje i klevee protiv Akademika Burovia, nastojei da protiv njega nahuka Srbe, koje, preko ovakvih komentara, ine sve da ih dekurairaju, deprimiraju i razoaraju, pa i mobing napadima, pa i najbrutalnim fizikim napadima, da bi ih primorali da poloe oruje pred Albancima, da poreknu srpstvo i da se okrenu protiv svog naroda.

Dana 18. februara 2011. godine, pojavila se i nekakva druga protuha - PORA61, sa svojim smicalicama i izmiljotinama protiv Ak. Burovia. Mora da je i on "Svetosavac". Nema rei, pametni si ovi Albanci, samo to nema psa koji e polokati tu njihovu pamet. Za opirnije u vezi ovih Albanaca koji nam se predstavljaju srpskim imenima, pa i kao Svetosavci, vidite djelo ALBANSKI BUMERANG Sad Sagia, Padova 2011.

Vlasnik portala NOVINAR.de Sran Marjanovi (?!) pozvao je Akademika Deretia da odgovori Akademiku Buroviu, ali mu se ovaj nije odazvao.

Ova je rasprava pretampana 2011. na stranicama Akademikove knjige ODAN I ODRAN. Poslije nedelju dana pretampana je i na stranicama lista TABLOID, God. VIII, Br. 235, Beograd, 23.VI.2011, ali pod naslovom Albanci, Albani, Albanoi - nije svejedno, promijenjeno tako od redakcije. Tada se na stranicama TABLOIDA God. VIII, Br, 237, Bgd. 21.VII. 2011, pojavio Akademik Dereti komentarom "Morava nije za neplivae", nedostojnim u svakom pogledu, optubama i uvredama protiv Akademika Burovia, demonstrirajui uz to i notorno nepoznavanje ne samo linosti Akademika Burovia, ve i albanolokih problema.

Akademik Burovi mu je dostojanstveno odgovorio, akademskom akribijom i etikom, pa i humorom, a pod naslovom "Nekorektna polemika Akademika Deretia", TABLOID God. VIII, Br. 239, Bgd. 18. avgusta 2011.

 Posle ovoga, na stranicama TABLOIDA god. VIII, Br. 240, Bgd. 1. septembar 2011, pojavio se i prof. dr Dragoljub Petrovi(?)13) sa polemikom Istorija ne prihvata povrnost, kojom (bez ikakve diskusije!) odbacuje Akademika Burovia, njegove teze, a pravi se kao da je za Akademika Deretia, koga nemilosrdno kritikuje, pa ga optuuje i za povrnost, demostrirajui i on svoje nepoznavanje albanolokih problema i krajnju povrnost. Akademik Burovi je i njemu dostojno odgovorio polemikom Nauni problemi se ne reavaju glasanjem, TABLOID God. VIII, Br. 241, Bg. 15. septembra 2011, demaskirajui ga i kao Albanca, koji nam se pod tim imenom predstavlja kao Srbin, a sa poznatim antinaunim i antisrpskim ciljevima. Poslije ovog odgovora Akademika Burovia nije se vie pojavio niko ni na stranicama TABLOIDA, niti na bilo kojem drugom organu tampe. Trijumf teza Akademika Burovia je oigledan. Istovremeno nam je oigledno duboko poznavanje albanolokih problema sa njegove strane. Ovakvo poznavanje do danas nije demonstrirao niko na svijetu.

Uporedo sa ovim, Akademik Burovi demonstrira i njegovu zapanjujuu strpljivost, iroku dobrodunost, visoku dobronamjernost, pa i prijateljska saosjeanja prema svima, rekli bismo i prema svojim okorjelm neprijateljima, ogrezlim u zloine ne samo protiv njega, ve i protiv njegove maloljetne djece: Duana od 6 godina i Duanke od 4 godina. I dok ovi Albanci i dan-danas nastavljaju sa svojim zloinima prema njemu i njegovoj djeci, On im - kao kakav Bog - sve oprata i poziva ih na smirivanje, na razumjevanje, jer budunost - to je ije - daje svima.

injenica to se ova studija, u roku od nepune tri godine, pretampala vie puta (pet smo zabiljeleili), svjedoi njen znaaj. Sa druge strane, injenica to se ona komentarie dan danas na portalu GLAS DIJASPORE (I ne samo na ovom portalu, ve i na drugim !) opet svjedoi ne samo njen poseban znaaj, ve i posebno interesovanje za nju i problem koji se tamo tretira.

Upravo zato Akademik Burovi preduze njeno novo izdanje, i to kao posebnu knjigu, a pod novim naslovom - HIPOTEZE O POREKLU ALBANACA, koji joj vie odgovara i bolje pristoji.

Objavljujui ovo djelo zajedno sa komentarima, hoemo da posebno istaknemo jednu stvar: Albanci su Akademika Burovia, upravo zbog njegovih albanolokih teza, proglasili za svog najveeg neprijatelja, vei i od turskog sultana, koji im je za 500 godina uzastopno okupirao domovinu, promjenio vjeru, lini izgled, fizionomiju, pa zamalo ih sve i poturi. Veeg i od Musolinia i Hitlera. Ako ne vjerujete, pogledajte njihova medija. Do dana dananjeg ovi Albanci nisu urlikali, lajali i psovali nikoga, ni Sultana, ni Musolinia, ni Hitlera, ni Car Duana, Vladana orevia, Josipa Broza Tita, pa ni Slobodana Miloevia, kako to ine sa Akademikom Buroviem, koji ne samo to ih nikada nije okupirao i nije im uinio nikakvo zlo, ve se i borio za slobodu i demokratiju Albanije i albanskog naroda, pa i smjelije, hrabrije od bilo koga od njih, doprinosei i u njihovoj kulturi i nauci kao niko drugi.

Sa druge strane, ni ime Jovana Deretia, koji im isto tako negira autohtoniju i porijeklo od Ilira, jo niko od njih nije spomenuo. Prave se kao da mu ga jo nisu ni nauili.

Zato? Oni su svijesni da, ako ustanu i protiv Deretia, da e se svi Srbi (a i Crnogorci i Makedonci !) okupiti oko njih, u njihovu odbranu. Da se ne bi desilo to, znai - da bi izolirali Akademika Burovia kao svog glavnog protivnika, oni vre diverziju meu Srbima. Napadaju samo Akademika Burovia i ute o Deretiu. tavie - i prave se kao da su sa Deretien, a pod srpskim imenima, pa i pravei se kao Svetosavci, jako poboni pravoslavci! Pravei se kao da se slau sa njim, kao da on ima pravo, oni napadaju Akademika Burovia i negiraju ga, osporavaju mu pravo, pretpostavljajui mu toboe Deretia.

Njihov je cilj da ovim divide et impera! (znai hukajui Srbe protiv Akademika!) eliminiraju prvo ovoga, kao vanijeg i opasnijeg, pa zatim da se okrenu i protiv Deretia i svakog drugog koji im negira autohtoniju i porijeklo od  Ilira.

Pretampavanje studije Akademika Burovia HIPOTEZE O POREKLU ALBANACA, uz njegove polemike i komentare drugih, sigurno e doprinijeti da se problem porijekla Albanaca shvati bolje, u svijetlu naune istine o njima, a koju nam je otkrio i dokazao akademik, prof. dr Kaplan Burovi, koji je ne samo time, ve i mnogim drugim studijama i otkriima iz ove oblasti zasluio zvanje najveeg albanologa dananjice na svijetu, pa i za ruioca lanih idola - kako to njegovi albanski prijatelji kau - svialo se ili ne svialo se kome.

 

_________________

1) DEKLARACIJA ALBANSKE VLADE: Nj dshmi e re e politiks antishqiptare t udhheqjes jugosllave,- tampana u listu ZRI I POPULLIT, Tirana 02.02.1983, str. 4, kol. V.

2) AJETI, Idriz: Mbi origjinn ilire t gjuhs shqipe,- raport odran na IX Kongresu Komunistike partije Srbije,- list RILINDJA, Pritina, 29. maj 1982, str.14.

3) DERETI, Jovan: emu sve to slui?,- list DANAS Br. 16, Beo-grad, 8. juni 1982, str. 62-63.

4) LOVRENOVI, Ivan: Miris kao kriterij,- list DANAS Br. 17, Beograd, 15. juni 1982, str. 17.

5) Za vie i opirnije oko ove diskusije vidite kod ANELI, Teodor: Ilirsko-albanska enigma,- list NIN Br. 1 (640), Beograd, 6. juna 1982, str. 30-32.

6) MIOVI, Milo: Grehovi i grenici,- list NIN Br. 1 (660), Beograd, 24. novembar 1982, str. 16-17.

7) Provodom knjige "Albanci i njihova ognjita",- list NIN Br. 1 (665), 28. novembar 1982, str. 2.

8) GLIGORIJEVI, Milo: Albanija i Kosovo: seobe i teritori,- list NIN Br. 1 (664), Beograd, 21. novembar 1982, str. 32-35.

9) HYSENI, Mehmet: Za nauku, bez spekulacija,- list NIN Br. 1 (666), Beograd, 5. decembar 1982, str. 2-3; MALIQI, Shkelzen: Mistifikacija istoriografije,- list NIN Br. 1 (667), Beograd, 12. decembar 1982, str. 3, 6; IVI, Pavle: Nauna tatina radi osporovanja nauke,- list NIN Br. 1  (667), Beograd, 12. decembar 1982, str. 6, 19; IVI, Pavle: Istorijski mitovi i indoktrinacija,- list NIN Br. 1 (671), Beograd, 9. januar 1983, str. 6, 13; MALIQI, Shkelzen: Mistifikacija istoriografije,- list NIN Br. 1 (673), Beograd, 23. januar 1983, str. 2-3; IVI, Pavle: Pravo nauke na istinu,- list NIN Br. 1 (675), Beograd, 6. februar 1983, str. 19.

10) BUROVI, Kaplan: KO SU ALBANCI?,- eneva 2007.

11) Radovi ove konferencije su objavljeni i na francuskom jeziku: "Problemes de la formation du peuple albanais, de sa langue et de sa culture (Choix de documents)", Tirana, Izdavaka kua "8 Nntori, " 1985.

12) ILIRI I ALBANCI - Les Illyriens et les Albanais, Beograd, Srpska akademija nauka i umjetnosti, 1988.

13) Znakom pitanja pored imena izraavamo sumnju da su ovo Srbi, sljedstveno i prava imena. Mogue je da su stvarno Albanci - kako nam to kae i Akademik Burovi - kao i mnogi drugi, za koje je dokazano da se pod srpskim imenima predstavljaju po medijima, intrigirajui protiv Akademika Burovia i srpskog naroda.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

podeli ovaj lanak:

Natrag
Na vrh strane