Natrag

^IJE SU OVE VLASTI

IJE SU OVE VLASTI

(U vezi zlostavljanja Akademika Burovia )

 

Pie: Ivan Lovreni

 

Predsjednik skadarskog udruenja Srbo-Crnogoraca Moraa-Rozafa, dr. Pavle Brajovi, od vremena je izjavio da akademik, prof. dr. Kaplan Burovi bre pie negoli to to mi stiemo da proitamo. Ovaj Akademik je do sada objavio 122 knjige. Samo prole godine, na naem i albanskom jeziku, objavio je nita manje ve 7 (sedam!) knjiga. Evo njihovi naslovi: TUBA - Protiv koga? - dokumenta; Kush jan ushaku dhe koleg te tij? (Ko je Uaku i njegove kolege?) - polemika na albanskom jeziku; 60 godina disidencije - pjesme i studije; Svea u paklu - dnevnik iz zatvora BURELJI, Albanija; Shembja e idhujve trrem (Ruenje lanih idola) - zbornik studija i lanaka na albanskom jeziku; Etimoloki falsifikati akademika abeja - albanoloke studije i Srpski vitez - zbornik studija i lanaka.

Sve privatno, kidajui zalogaje hljeba od svojih usta i usta svoje djece, da bi platio tamparije. Sve stojei dano-nono nad glavom radnicima, da mu ih tehniki ne upropaste, kao to su mu mnoge i upropastili ne samo po albanskim tamparijama, ve i u nain, srpskim. Sve nosei ih na svoja bolesna lea, svojih 80 godina mukotrpnog ivota, od kojih je 33 godine proveo po zatvorima. Nosei ih iz drave u dravu, iz grada u grad, iz ulice u ulicu i od praga do praga. Sve razdajui ih na poklon i pribirajui sa svih strana samo ogovaranja, uvrede, psovke, optube i sataniziranja.

Ni najkrau biljeku da je tampao ovu ili onu knjigu niko ne objavljuje. Ne samo Albanci, ve ni nai" ! Za njegove knjige saznaje se samo iz optuujuih lanaka i lania, psovki i pretnji, sa koje kilometraske pakvile, pa i sa knjiga, koje broje vie stotina stranica, kojima ga sataniziraju iskljuivo za stvari to nemaju veze sa onime o emu nam pie akademik Burovi u njegove knjige, utei o problemima koje tretira, a urliui o svemu i svaemu nebitnom, nevanom, nepostojeem, izmiljenom, klevetama i falsifikatima. Sve sa ciljem da negiraju probleme o kojima akadaemik Buropvi pie, i - posebno - da ga duevno ubiju, razoaraju i deprimiraju, da bi ga zatim mobingom primorali ili da slomi svoje pero i da uti, kao to su to primorali mnoge, konkretno i naeg Sava Zmajevia, ili i da izvri samoubistvo, kao to su to ve uini neki njegovi prijatelji i suborci, meu njima i njegov veliki albanski prijatelj dr. Ardian Kljosi, koji - upravo prije godinu dana - izvri samoubistvo sred Tirane.

Ni lanovi akademija nauka i umjetnosti, koji se optimalno favoriziraju i tite od vlasti, koji imaju na raspoloenje biblioteke i kompjutere, sekretarice, kola, nadnice-dijete, kojima drugi objavljuju knjige, pa im, preko debelih plata ili penzija, daju i honorare, pa objavljuju i prikaze tih knjiga, pozitivne studije sa obilnim pohvalama i novim podsticajima za nova stvaranja, sa nagradama i dekoracijama, oni sedam knjiga ne objavljuju ni za sedam godina !

Nemojte misliti da je ovo jedini sluaj ovog Akademika. I prije 2012. godine on je objavio ne samo 7 knjiga za godinu dana, ve i 8 (osam!). Konkretno, godine 2011. on je isto tako objavio 7 knjiga, a 2009. i 8 knjiga ! Iz godine u godinu po 4-5. Akademik Burovi je kao niko prije njega dokazao da sputane noge dva put bre kroe.

Do dana dananjeg, jugoslovenske (srpsko-crnogorske i makedonske), ni dravne niti privatne izdavake kue, nisu mu jo objavile ni jednu jedinu knjigu, pa ni brouru, izuzev poeme Bojana, koju mu je 1952. godine objavio Dom kulture u Dubrovniku, za to mu nije isplaen ni prebijeni dinar: na tampanju knjige radili su sa ciklostilom te institucije sm Akademik sa svojim drugovima. U Albaniji, prije hapenja, Izdavaka kua Naim Frasheri" objavila mu je svega tri knjige i isplatila mu nekakav honorar. Poslije hapenja, pa do dana dananjeg, ni u Albaniji mu vie nisu objavili ni jednu jedinu knjigu.

Ali, ako mu nisu objavili ni jednu jedinu knjigu, svim silama su se angaovali da mu sabotiraju i samo pisanje knjiga, kamoli i njihovo objavljivanje. Ne samo Albanci, ve i njegovi Jugosloveni. Albanska mafija na vlasti ne samo to je zabranila svim svojim i privatnim izdavakim kuama Albanije da mu bilo to objave, ve je to od 2009. godine zabranila i tamparijama, tako da sada, da ih akademik Burovi plati i zlatnicima, one ne prihvataju vie za tampanje njegove knjige. Godine 2009. godine, ne znajui za to nareenje, privatna izdavaka kua u Tirani Marin Barleti" odtampala mu je etiri knjiga, koje su unapred plaene od Akademika. Kad su knjige odtampane i pozvan akademik da ih primi", na njegove su mu ih oi spalili, uporno nastojei da mu izazovu drugi infarkt miocardis i da ga tako likvidiraju fiziki.

Jugoslovenske izdavake kue nisu se nita bolje ponijele prema njemu. Ne samo to mu do danas nijedna jo nije objavila ni najmanju brouru, ve su mu oito i sabotirali izdavanje, molei ga da im poalje koju knjigu za tampu, a kad im je poslao, pa i poto su sa njim potpisale ugovor, po kojemu im on ne trai ni prebijenu paru u ime honorara, niti su mu knjigu objavili i niti su mu javili da mu je nee objaviti: drali su mu knjigu godinama, obmanjujui ga da e mu je objaviti ove ili naredne godine, sve dok Akademik nije shvatio da ima posla sa varalicama, koje mu sabotiraju stvaranje. Koliko za primjer spominjemo izdavaku kuu iz aka Legenda", pa izdavaku kuu iz Beograda Pei i sinovi" i druge.

Nema sumnje da ovaj tretman, koje su mu ove izdavake kue uinile, nije lino njihov, jer one lino nemaju nita protiv akademika: sve su one nareene i instruirane od vlasti da ga tako tretiraju. Mogue je i albanska mafija ta koja je zabila svoj nos u neke eks-jugoslovenske (sada privatne) izdavake kue. Dokumentirano je da je ova mafija intervenirala i u Italiji, pa i u vajcarskoj, protiv Akademika. Ali je isto tako dokumentirano da su protiv njega djelovale (i djeluju !) i srpske vlasti, i makedonske vlasti, pa i vlasti njegove Crne Gore. Ove poslednje - najprljavije, u oitoj saradnji sa albanskim vlastima i huliganima, teroristima i faistima, osvjedoenim neprijateljima Crne Gore i crnogorskog naroda.

Nevjerovatno, ali istinito: Akademik Burovi, iako za sebe u strahovito nepovoljnim uslovima za stvaranje i objavljivanje, pruio je ruku i pomogao svima da stvaraju i objavljuju, mladima i starima, pogovo mladima, poetnicima, onima koji su spremili svoju prvu knjigu.

Prije svega, On je jo 1993. godine pokrenuo u enevi disidentnu reviju Ylberi (Duga), ne samo da bi tu objavio svoja djela, ve i da bi omoguio drugima, onima koji se persekutiraju kao on, da i oni objavljuju. Preko ove revije on je na sve mogue naine posticao autore da piu, posebno disidente, ne samo objavljujui im napise, ve i njegovim prikazima i konstruktivnim analizama njihovih djela. On, za ija djela nisu davali ni najkrau vijest da su izala iz tampe, davao je vijest za izlazak iz tampe, pa i prikaze i duge studije, za djela drugih !

Godine 1994. pokrenuo je i disidentni almanah Ulcinj sa istim ciljem. Oba ova organa tampe on je finansirao od svojih minimalnih prihoda: od one sirotinje koju mu je svaki mjesec davala vajcarska vlada, da im ne umre od gladi !

Zatim, On se dragovoljno i srdano stavio u slubu svih stvaraoca i bratski ih je pomagao ne samo da i oni stvaraju, ve i da objavljuju svoja djela. On ne samo to im redaktira djela, otkucava na pisaoj maini, kasnije i na raunaru, ve im ih i sponzorizira.

On, kome ni uz naplatu ne objavljuju djela, sponozorizirao je objavljivanje djela drugih !

Nosio je djela drugih u tampariji, nadgledao kao i svoja djela, tovario ih na svoja lea, na taksi ili na autobus, voz i odnosio autorina na prad od kue. Mnogima je sa prvijencem donosio na poklon i pisau mainu, pa i kompjuter, tovie - i kola.

U isto vrijeme, pa ni dan-danas, nema za sebe ni biciklo!!! Ne vjerujete?! Jednom drugom prilikom emo objaviti listu od nekoliko desetina knjiga, koje su ne samom sponzorirane od njega, ve i redaktirane, pa i nadgledane po tamparijama i noene na prag od kue!

Ovdje dodajem samo ovo: Biblioteci Radomir Ljumovi" u Podgorici akademik Burovi je stavio na raspoloenje novana sredstva da objave dvojici mladih autora njihove prvijence. Rije je o autorima, koje on nije poznavao, pa ni video. Ostavio je Biblioteci da ih odabere: odredio je samo da jedan bude pravoslavac a drugi musliman. Prihvatili su to, ali nisu i ostvarili, jer - crnogorske vlasti, koje pretendiraju za slobodu i demokratiju - nee da vide njegovo ime ni kao sponzora!

Istoj biblioteci je poklonio svoj roman Fanola da ga oni objave i prodaju - za sebe. Ne samo to im nije traio honorar, ve im je stavio na raspoloenje i potrebni novac za tampariju koja e tu knjigu objavili. Jedino to je od njih traio: da ga oslobode distribucije, da se ne gnjavi noenjem te knjige iz drave u dravu, kako to ini sa ostalim knjigama. Prihvatili su to 1993, prije 20 godina i, ne samo to knjigu nisu objavili dan-danas, ve mu nikada nisu, pa ni dan-danas, ni rekli da je nee objaviti ! Tako, ne samo to mu sami nisu objavili tu knjigu, ve su ga dekadama redom spreavali da je da za tampu bilo kome drugo, pa ni da je sm objavi kao ostala djela.

Svima knjievnicima i naunicima po svijetu injene su i ine se svakojake smetnje, svakojaka sabotiranja, ali ovako velike smetnje, ovako prljave i zloinake, kriminalne smetnje, sabotiranja, ne verujemo da je bilo kome uinjeno nigdje na svijetu. Ni od Franka! Ni od Musolinija! Pa ni od Hitlera !

Akademik Burovi puni 80-tu godinu. Do dana dananjeg nijedna mu izdavaka kua njegove domovine Crne Gore, njegove majke Srbije i njegove posestrime Makedonije, jo nije objavila ni jedno jedino djelo! Ni najmanju brouru, iako je on za njih rtvovao ne samo sebe, ve i svoju porodicu, svoju djecu! Ova grozna istina kroz vjekove e zvoniti i optuivati kao memento, svjedoiti da na Balkanu dan-danas nema ni slobode, niti demokratije !

I dok su albanske vlasti zvanino izjavile da je Akademik Burovi kanjen od njih nevin, pa su mu lino tadanji predsjednik Republike Albanije Salih Berisha i predsjednik vlade Albanije Fatos Nano, javno, preko medija, izjavili u svoje i u ime albanskog naroda izvinjenje, srpsko-crnogorske i makedonske vlasti, koje su ga isto tako nevinog osudili i uinili mu tolike zloine, dan-danas ne samo to mu se ne izvinjavaju, ve ga dre i po crnim listama, pa ga i proganjaju, persekutiraju i zlostavljaju svakako: samo to ga ne hapse, jer je sada vajcarski dravljanin, a i prave nam se kao da potuju nekakvu demokratiju. Da moda nije trebao da bude i akademik Burovi lan partije, pa i lan Politbiroa, kao Milovan ilas, autor Golog Otoka, da bi mu se i njemu priznala nevinost?! Ili je moda trebalo da bude i on pravoslavac i to - pravoslavni fundamentalista ?!

Milovan ilas je velika figura jugoslovenskih naroda. On je zasluio da mu se prizna puna nevinost, i pored njegovog aktivnog sauesnitva do kraja 1953. godine u svim zloinima socijal-faistike klike Josipa Broza Tita, ali ni Akademik Burovi nije nita manja jugoslovenska i svijetska figura, iako ni jedan jedini dan nije bio ni najobiniji lan partije. Ne zaboravite da je on branio kao niko dostojanstvo Jugoslavije i jugoslovenskih naroda, kao niko drugi do danas, ni jugoslovenski ambasadori. Tamo, u Albaniji, okovan u gvoe i beton najmonstruoznijeg zatvora na svijetu, umirui od gladi i krvoliptanja, kad su mu prin'jeli pare hljeba i motiku da dogradi zatvor, herojski je odbio kliui: Nisam doao iz Jugoslavije da gradim zatvore po Albaniji ! Dajte mi motiku i sruiu vam ih i bez tog zalogaja hljeba !" Da ne govorimo zatim o njegovim djelima, koja je pisao po zatvorskim elijama, dobacivao osuenicima da ih itaju, pa - iz zatvorske elije - i objavljivao !!!

Da - i objavljivao! Neverovatno, ali istina!

Do danas M. ilasa nije niko (ni njegovi prijatelji !) nazvao ni jugoslovenskim Mendelom. Akademika Burovia su ne samo prijatelji, ve i njegovi neprijatelji proglasili za Mendelu Albanije, pa i za Mendelu Balkana! Ne samo za jugoslovenske narode, ve i za druge, on je i doprinio i rtvovao kud i kamo vie od M.ilasa, posebno za srpsko-crnogorski i makedonski narod. Kako se zna, M.ilas je potpisao i tapiju da Kosmet nije na, dok je Akademik Burovi svojom krvlju i krvlju svoje djece od 6 i 4 godina potpisao i dokazao  da je Kosmet na!

Do dana dananjeg niko nije branio i ne brani Kosmet kao Akademik Burovi! Njegova djela, njegova nauna otkria su ne samo dokumenat o srpskom Kosmetu, ve i poklik, pa i top i raketa na frontu borbe za ponovno osloboenje Kosmeta. Sa svih strana svijeta Srbi mu piu: Ne znam kako da izrazim divljenje vaoj linosti i vaim delima. Jednostavno, jedinstveni ste na svetu po onome to radite". Zato ga srpski narod proglasi za Srpskog viteza, pa ga odlikova i zlatnom medaljom Srpska kruna.

Kakav paradoks?! Narod ga proglaava za svog viteza, a vlasti ga dre na crnim listama i proganjaju, zlostavljaju, osporavaju mu i elementarna ljudska prava! E pa kako da ne postavimo pitanje: ije su ove vlasti?! Narodne, ili antinarodne?!

 

 

 

 

 

 

podeli ovaj lanak:

Natrag
Na vrh strane