Natrag

Plja~ka

Pljaka

 

Tajna Sluaja Zagrebake banke: trag ciparskog novca vodi preko Zagreba

 

Plove pisma preko Save

 

Pria o  Sluaju Zagrebake banke (ZABA), zapravo, daje uvid u tajnu iza Sluaja tzv. ciparskih para, odnosno jednu od najbolje uvanih balkanskih tranzicijskih tajni 1990.-ih godina, iza koje se, kako danas sa distance moemo zakljuiti na temelji izjava svjedoka, ali i raspoloive dokumentacije, kriju i stvarni motivi graanskog rata u bivoj Jugoslaviji. Ono to je Mlaan Dinki u ciparskoj istrazi o tzv. Miloevievim raunima otkrio bilo je presudno za Mlainu politiku budunost. Postao je uvar te balkanske tranzicijske tajne, kojom je mogao ucjenjivati financijski najmonije ljude u regiji. Upravo pomou ovih saznanja Dinki je postao lan tog ekskluzivnog kluba financijske moi na jugoistoku Europe.

 

Pie: Domagoj Margeti

 

Iako se o poslovnim vezama Zagrebake banke sa Slobodanom Miloeviem do sada moglo samo nagaati, raspolaemo dokazima o sudjelovanju Zagrebake banke u financijskim operacijama Slobodana Miloevia. Sudei prema dostupnoj dokumentaciji, ini se kako je Zagrebaka banka imala zajednike investicijske projekte sa Miloeviem i njegovim reimom, te kako je francuska banka u suvlasnitvu Zagrebake banke, omoguavala Miloeviu financijske transfere preko tajnih rauna iz Srbije.

 

Bilo bi teko povjerovati tvrdnjama kako Uprava Zagrebake banke, na elu sa Franjom Lukoviem, i inae Miloevievim bankarskim kolegom prije 1990. godine, nije imala saznanja o tajnim transferima Slobodana Miloevia preko banke iji je ZABA bila suvlasnik sa Miloevievim ljudima.

 

Naime, jo od 1980.-ih godina Zagrebaka banka bila je, a ostala je to do danas, suvlasnik Banque Franco Yugoslave u Parizu, iji je predsjednik Uprave svojevremeno bio brat Slobodana Miloevia, Borislav Miloevi. To, dakako, dokazuje vrlo bliske poslovne odnose Franje Lukovia i njegovih suradnika sa Slobodanom Miloeviem.

 

Ova injenica posebno je vana zbog Miloevievih kasnijih financijskih operacija preko parike banke. Naime, upravo je u Banque Franco Yugoslave Miloevi imao otvorene tajne raune preko kojih je dio njegova novca prebacivan u tree banke, primjerice u Velikoj Britaniji i drugdje u inozemstvu. U vrijeme ovih Miloevievih operacija, Zagrebaka banka bila je vlasnik preko 20 posto dionica Banque Franco Yugoslave, to iskljuuje bilo kakvu mogunost da Uprava Zagrebake banke na elu s Lukoviem nije imala informacije o financijskim operacijama Slobodana Miloevia preko parike banke. Upravo suprotno, dio kapitala koji se slijevao iz Srbije u Banque Franco Yugoslave, zavravao je i u financijskim operacijama Zagrebake banke.

Trag ovih zajednikih operacija Miloevia i Lukovia, zapravo srbijanske i hrvatske financijske elite, see do sredine 1980.-ih godina, kada je intenzivirana izgradnja zajednike financijsko - ekonomske infrastrukture u inozemstvu, koja je trebala posluiti zajednikim poslovnim operacijama izvan tadanje SFRJ.

 

 

"...Odobrava se poveanje osnivakog uloga"

 

 

Dokazi, zapravo, upuuju na potpuno drugaije, stvarne namjere, srbijanske i hrvatske tehnomenaderske elite. Naime, iz dokumenata kojima raspolaemo, razvidno je kako je jo 1984. godine zapoela izgradnja jedinstvene poslovno - financijske infrastrukture u obliku zajednikih meunarodnih korporacija, banaka i poduzea, u koja je investiran kapital pokraden jo iz tadanjih socijalistikih republika. Ve 1987. godine hrvatska i srbijanska elita raspolagale su sa nekoliko zajednikih banaka i korporacija u Europi i SAD-u, a oito je kako se radilo o projektiranju tranzicijske pljake u Hrvatskoj i Srbiji. Naime, nakon 1990. godine, upravo su ove tehnomenaderske elite kao stvarni sljednici moi bive jugoslavenske komunistike elite, preuzele kljune i stvarne pozicije financijske moi u novonastalim dravama.

Tada je mrea njihovih ranije osnovanih poduzea i banaka u inozemstvu jednostavno prerasla u infrastrukturu tranzicijske pljake. Upravo preko banaka i poslovnih subjekata u inozemstvu, poput Banque Franco Yugoslave, novonastale financijske elite Hrvatske i Srbije, transferirale su svoj tranzicijski ratni plijen, da bi se potom taj isti pokradeni kapital vraao u Hrvatsku i Srbiju, kao toboe strani kapital i strane investicije. Radi se o dobro osmiljenoj i najveoj tranzicijskoj prijevari kojom su nakon 1990. godine rukovodili Greguriev klan (u Hrvatskoj) i Miloevievi ljudi (u Srbiji). Franjo Lukovi je bio jedan od kljunih igraa" tog tranzicijskog projekta.

Zagrebaka banka je jo 1987. godine sudjelovala u znaajnoj dokapitalizaciji Banque Franco Yugoslave, kako bi osigurala svoj udio u ovoj financijskoj infrastrukturi, koja je samo tri godine kasnije aktivirana kao glavna poluga tranzicijskog projekta stvaranja tranzicijske ekonomske elite u zemljama bive SFRJ, kao glavnog centra moi u regiji.

Izvrni odbor Zagrebake banke donio je na svojoj 10. sjednici od 28. travnja 1987. godine, Odluku o usvajanju Elaborata o ekonomskoj opravdanosti poveanja kapitala Banque Franco Yugoslave u Parizu.

...Prima se na znanje poveanje osnivakog kapitala Banque Franco Yugoslave Paris, sa sadanjih 30 milijuna francuskih franaka, za 106 milijuna francuskih franaka, odnosno 15 milijuna amerikih dolara, u 1987. godini, na 136 milijuna francuskih franaka", stoji u odluci Zagrebake banke iz 1987. godine.

 

Svoj udio u tom poveanju osnivakog kapitala, uveala je novim ulaganjem i sama Zagrebaka banka, i to prema dogovoru sa Beogradom, tonije Saveznim sekretarijatom za financije i Narodnom bankom Jugoslavije.

...Odobrava se poveanje osnivakog uloga Zagrebake banke, Zagreb u kapitalu Banque Franco Yugoslave, Paris u iznosu od 3 milijuna francuskih franaka, odnosno 500 tisua amerikih dolara", stoji u Odluci Izvrnog odbora ZABE iz travnja 1987. godine.

 

...Za uplatu osnivakog uloga upotrijebiti e se sredstva dugoronih izvora kojima raspolae banka, suglasno Zakonu o osnovama bankarskog i kreditnog sistema (Fond solidarne odgovornosti) na temelju Miljenja Saveznog sekretarijata za financije br. 2-106/2 od 24.10.1986. godine i Miljenja Narodne banke Jugoslavije od 30.9.1986.", opisuje se koordinacija sa Beogradom oko ove financijske operacije u Banque Franco Yugoslave.

 

 

Prva faza tranzicione pljake

 

 

Svojevremeno je predsjednik Uprave ove parike banke bio Borislav Miloevi, brat Slobodana Miloevia, to takoer dovoljno govori o sprezi hrvatske i srbijanske financijske elite u tranzicijskom vremenu od sredine 1980.-ih godina do danas.

 

Dio ove infrastrukture tranzicijske pljake bila je i Anglo Yugoslav Ltd. London, u kojem su takoer zajedniki osnivai bili pripadnici hrvatske i srbijanske tranzicijske elite. Kasnije, nakon 1990. godine, upravo je ova londonska kompanija bila jedan od kljunih punktova za financijske transfere opljakanog novca iz Srbije, kojeg je u London transferirao Slobodan Miloevi. Novac je polagan na tajne raune, a upravo je Anglo Yugoslav Ltd. bila kljuni punkt preko kojeg je novac tranzicijske Miloevieve elite, investiran preko Zagrebake banke u projekte u Hrvatskoj, kao to su to primjerice neki projekti Gorana troka, koji su kreditirani upravo Miloevievim kapitalom sa tajnih rauna u inozemstvu.

Zanimljivo je da je na istoj sjednici Izvrnog odbora Zagrebake banke, od 28. travnja 1987. godine, osim za dokapitalizaciju Banque Franco Yugoslave, donesena i Odluka o usvajanju Elaborata o ekonomskoj opravdanosti poveanja kapitala Anglo Yugoslav Ltd. London.

Prima se na znanje poveanje osnivakog kapitala Anglo Yugoslav Ltd London sa sadanjih 5 milijuna 500 tisua funta za 5 milijuna funta na 10 milijuna funta. Odobrava se poveanje osnivakog uloga Zagrebake banke Zagreb u kapitalu Anglo Yugoslav Ltd., London, u iznosu od 312 tisua 500 funti".

Obje ove odluke Zagrebake banke potpisao je tadanji predsajednik Izvrnog odbora banke Antun Crneka.

Za Hrvatsku je pak znaajan podatak o suvlasnitvu Zagrebake banke u jednoj austrijskoj banci, preko ijih tajnih rauna su poetkom 1990.-ih godina transferirana financijska sredstva sa tajnih rauna u Zagrebakoj banci, uglavnom sredstva koja su kasnije kao fitkivne kreditne investicije stranih banaka oprane preko kreditnih poslova inozemnih banaka sa Hrvatskom, odnosno fizikim i pravnim osobama u Hrvatskoj.

 

Samo nekoliko dana prije donoenja odluka o dokapitalizaciji Banque Franco Yugoslave i Anglo Yugoslav Ltd., Skuptina Zagrebake banke je na svojoj 3. sjednici, dana 22. travnja 1987. godine, donijela Odluku o prihvaanju Elaborata o poveanju kapitala i plana razvoja Adra Bank A.G. Wien za razdoblje od 1986. do 1996. godine

 

Ovom odlukom koju je potpisao predsjednik Skuptine Zagrebake banke Vid Roi, planirano je da u tih deset tranzicijskih godina, ZABA stekne 21 posto vlasnitva nad dionicama Adria Bank A.G. u Beu.

Upravo je ova banka predstavljala strateku toku tranzicijske pljake u tzv. predprivaizacijskim godinama, odnosno u vremenu od 1990. do 1994. godine, kada su moni elnici drutvenih poduzea u tajnosti transferirali kapital drutvenih poduzea iz Hrvatske na tajne raune u Austriji. Bila je to prva faza tranzicijske pljake, pljaka prije pretvorbe drutvenih poduzea, u kojoj je na tajnim raunima u Austriji pohranjen kapital koji je tranzicijskoj eliti u Hrvatskoj osigurao neogranienu mo, koje su pozicije zadrali do danas.

Zagrebaka banka Zagreb suglasna je da Adria Bank A.G. Wien u narednih deset godina od 1986. do 1996. godine poveava osnivaki kapital sa sadanjih 80 milijuna austrijskih ilinga, za 80 milijuna austrijskih ilinga, na 160 milijuna austrijskih ilinga. U ovom poveanju Zagrebaka banka Zagreb zadrala bi sadanje uee od 21 %", navodi se u odluci Skuptine ZABE iz travnja 1987. godine.

 

 

Istraga se jo nije desila

 

 

Na istoj sjednici Skuptine Zagrebake banke, od 22. travnja 1987., na kojoj je donesena odluka o dokapitalizaciji Adria Bank u Beu, odlueno je i o sudjelovanju u osnivanju meunarodne korporacije sa sjeditem u Panami, a koja je nakon 1987. godine preuzela sve poslove i funkciju koju je ranije obavljala Meunarodna korporacija za investicije u Jugoslaviji, sa sjeditem u Luxembourgu. Upravo je ova kompanija kasnije postala jedno od glavnih odredita opljakanog kapitala iz Srbije i Hrvatske, koji je kasnije reinvestiran u te zemlje, kroz kredite poslovnih bankama, ili lane investicije poduzea sa sjeditem u inozemstvu, ali u stvarnom vlasnitvu fizikih i pravnih osoba iz bive SFRJ. O takvim planovima tranzicijske elite u Hrvatskoj i Srbiji, za zajedniko poslovanje preko ove korporacije, svjedoi i Odluka Skuptine Zagrebake banke o sudjelovanju u osnivanju I.I.C.Y.S.A. Panama, kao supsidijarne korporacije Meunarodne korporacije za investicije u Jugoslaviji Luxembourg, donesena na 3. sjednici Skuptine ZABE, 22. travnja 1987. godine.

 

Radi sudjelovanja u ulaganju kapitala u bilo kojem vidu u poduzea koja se uglavnom, ali ne iskljuivo, nalaze u Jugoslaviji, ili u ona poduzea koja posluju sa jugoslavenskim poduzeima, zatim, radi povezivanja zainteresiranih jugoslavenskih i odgovarajuih inozemnih partnera radi obavljanja poslova investicija u vidu zajednikih ulaganja, kreditiranja, pruanja usluga, pokree se samoupravni postupak kod lanova Zagrebake banke - dioniara, za sudjelovanje u osnivanju I.I.C.Y.S.A. Panama, kao supsidijarne korporacije koja je u iskljuivoj svojini i pod kontrolom Meunarodne korporacije za investicije u Jugoslaviji, Luxembourg, kao holding kompanije. Prihvaa se Elaborat - Informacija o ekonomskoj opravdanosti osnivanja I.I.C.Y.S.A. Panama", navodi se u odluci Skuptine Zagrebake banke koju je potpisao Vid Roi.

Nad financijskim operacijama obavljanim preko ove tranzicijske mree, hrvatska drava nikada nije imala kontrolu, niti je ikada imala bilo kakvu informaciju o poslovanju Zagrebake banke sa ostalim partnerima iz bive Jugoslavije, preko mree opisane u ovom tekstu. Ovo je do danas ostala jedna od najbolje uvanih tajna tranzicije u dravama nastalim nakon raspada bive SFRJ. Postojanje ove mree dokazuje jedinstvenu strategiju tranzicijske elite, jednako u Hrvatskoj i Srbiji, te njihovo zajedniko poslovanje i jedinstveno planiranje financijskih i ekonomskih interesa u novonastalim uvjetima nakon 1990. godine.

Upravo ta poduzea, banke i korporacije, skrivaju tajnu velike tranzicijske pljake, tajne raune i financijske poslove koji su omoguili nekadanjoj komunistikoj eliti zadravanje stvarnih pozicija moi u Srbiji i Hrvatskoj, nakon 1990. godine. Na elu ove tranzicijske infrastrukture nalazila se hijerarhija izrasla iz centara moi nekadanjeg Saveza komunista Jugoslavije, na elu sa Franjom Greguriem u Hrvatskoj i Slobodanom Miloeviem u Srbiji. Njihov jedini cilj bio je izgradnja mone kriminalne oligarhije, koja e iskoristiti tranziciju kako bi reinstalirala nekadanju komunistiku elitu na njezine nove pozicije moi, te legalizirala prljavi kapital opljakan u tranziciji u novonastalim dravama.

Sluaj ZABA istraivala je svojevremeno i pokojna Verica Bara, a kasnije i dananji ministar Velimir Ili, dok je Aleksandar Vui krajem 2013. godine u izjavi za medije potvrdio kako e se Sluaj Zagrebake banke istraiti do kraja, ali se to jo nije dogodilo.

Namee se, stoga, pitanje zato Vui nije omoguio istragu i u ovom sluaju, iji trag bez sumnje vodi s jedne strane prema tragu ciparskog novca, dok s druge strane vodi prema izvoru novca na kojem su tranzicijski tajkuni u Srbiji i Hrvatskoj izgradili svoja poslovna carstva.

podeli ovaj lanak:

Natrag
Na vrh strane