Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Na nišanu

Izveštaj posmatračke misije OEBS-a: kako je Vučićev režim pokrao glasove na aprilski izborima

Sve bilo je prevara

Prevremeni parlamentarni izbori u Srbiji održani 24. aprila ove godine, prema Izveštaju koji je sastavio OEBS, pokradeni su! U Konačnom izveštaju Misije OEBS-a za posmatranje izbora, iznete su sve činjenice u vezi sa brojnim neregularnostima uoči za vreme i nakon izbora, a posebno ona koja su vezana za uzurpaciju medija, pritisak na zaposlene u državnim ustanovama, čitav spektar prevara i manipulacija i rad Republičke izborne komisije. Skoro četiri meseca nakon izbora, ovaj Izveštaj dovodi u pitanje legalnost sastava Vlade i Skupštine Srbije. Celovit OEBS-ov Izveštaj doneo je srpski informativni portal Global Media Planet Info, koji Magazin Tabloid prenosi uz redakcijsku opremu

......

Na osnovu konačnog Izveštaja OEBS-a kao i Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (PSSE) jasno se vidi kako su protekli Izbori u Srbiji 2016. godine što ozbiljno dovodi u pitanje legalnost i legitimitet istih.

Navešćemo samo deo iz vrlo obimnih izveštaja OEBS-a, Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (PSSE) i drugih tela gde se navode vrlo teške povrede izbornog procesa koje suštinski dovode u pitanje ceo izborni proces jer je suverenost to jest najviša vrhovna volja građana vrlo grubo prekrojena brojnim nepravilnostima od kojih se ističu sledeće u tekstu koji sledi.

Tako sastavljena Skupština Srbije, proglašenje narodnih poslanika i tako sastavljena vlada Srbije nikako ne reprezentuju Ustavom neotuđivo pravo tj volju građana. Krajnja posledica svih dole pobrojanih neregularnosti izbornog postupka jeste da tako izabrani narodni poslanici i tako formirana Skupština Srbije nema legitimitet da predstavlja autentičnu volju naroda tj. građana niti ima legalnost i legitimitet za donošenje i usvajanje bilo kakvih pravnih akata.

Dalje, tako proklamovana i sačinjena vlada nesumnjivo krši osnovne postulate pravnog uređenja države, nema legalnost niti autoritet da predstavlja bilo koga jer je sačinjena na nezakonit, nelegalan, nelegitiman i protivustavan način protivno preporukama OEBS-a, Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (PSSE) i Venecijanske Komisije.

ZINP (Zakon o izboru narodnih poslanika - prim. aut.) nije dovoljno obuhvatan zbog čega određena pitanja nisu dovoljno regulisana ili su regulisana samo uputstvima RIK-a. Dodatno, određen broj ranijih preporuka OEBS/KDILJP-a i Venecijanske komisije i dalje nije uzet u obzir.

Izbori u Srbiji 2016. - uočene nepravilnosti

Ključni nedostaci se odnose na nedovoljno precizna pravila vezano za podnošenje i proglašenje izbornih lista, neefikasne mere protiv zloupotrebe javnih resursa za sprovođenje kampanje, nedovoljno dobro regulisano finansiranje izborne kampanje, nedostatke u rešavanju izbornih sporova, nepostojanje sankcija za određene prekršaje i nedostatak odredbi kojima je propisano posmatranje izbora.

Misija OEBS-a koja je posmatrala parlamentarne izbore u Srbiji 24. aprila, u konačnom izveštaju iznela je brojne nepravilnosti ovog procesa.

Na osnovu svih izvedenih relevantnih pokazatelja može se slobodno reči da je Vučić zloupotrebom državnih resursa, kontrolisanjem medija i naknadno „štimovanjem" ponavljanja izbora, manipulisao izbornom voljom građana i isfabrikovao izborni rezultat.

OEBS je od neregularnosti naveo: zloupotrebu državnih funkcija, pritisak SNS-a na birače, naročito zaposlene u javnom sektoru, kupovinu birača raznim oblicima socijalne pomoći, tajnost biračkog spiska, nedostatak transparentnosti u procesu registracije birača, neregularno čuvanje džakova sa glasačkim listićima čak i po privatnim kućama predsednika biračkih odbora iz SNS-a...

To su samo neki delovi iz obimnog izveštaja OEBS-a u kojem je primećena i pristrasnost medija i sveprisutna autocenzura.

Najzanimljivije je da je misija OEBS-a utvrdila da je Republička izborna komisija „štimovala" gde će ponoviti izbore i to tako što je prihvatila nezakonitu „metodologiju" predsednika Republičkog zavoda za statistiku da greške sortira na „teške" i „manje".

Neki od delova izveštaja OEBS-a taksativno:

"...Pristrasno izveštavanje u medijima, nepravedna prednost koju obezbeđuje status vladajuće stranke i nejasno razgraničenje državnih i stranačkih aktivnosti, poljuljali su jednakost mogućnosti u takmičenju učesnika izbora"

"...Određena pitanja i dalje nisu dovoljno precizno regulisana ili su regulisana samo uputstvima Republičke izborne komisije (u daljem tekstu: RIK). Određen broj ranijih preporuka OEBS/KDILJP-a i Venecijanske komisije Saveta Evrope još nije uzet u obzir. Ključni nedostaci se odnose na nedovoljno jasna pravila vezano za podnošenje i proglašenje izbornih lista, neefikasne mere protiv zloupotrebe javnih resursa za sprovođenje kampanje, nedovoljno precizne propise vezano za finansiranje izborne kampanje, kao i nedostatke i nepostojanje propisa u rešavanju izbornih sporova, nepostojanje sankcija za određene prekršaje i nedostatke odredbi o posmatranju izbora"

"...Predstavnici vladajuće Srpske napredne stranke i, u nešto manjoj meri, Socijalističke partije Srbije, povećali su svoje učestvovanje na zvaničnim događajima tokom izborne kampanje i koristili nepravednu prednost koju obezbeđuje položaj vladajuće stranke, uz nejasno razgraničenje državnih i stranačkih aktivnosti što je u suprotnosti sa opredeljenima OEBS-a i standardima Saveta Evrope. Obaveštenja koja su pristizala sa svih strana o tome da vladajuće stranke vrše pritisak na birače, naročito one zaposlene u javnom sektoru, i mame birače inicijativama u vezi sa raznim oblicima socijalne pomoći, podstakla je zabrinutost u pogledu mogućnosti da birači slobodno glasaju za koga žele, a takav slobodan izbor je omogućen opredeljenjima OEBS-a."

"...Nepostojanje sveobuhvatnih propisa kojima bi se regulisalo sprovođenje kampanje i nepostojanjem merodavnog tela koje bi nadziralo sprovođenje kampanje, teoretski su ostavili nerešenima postojeće nedostatke. "

"...Obuka koja je bila organizovana za BO-e (Biračke odbore) nije bila ujednačena i bila je dostupna samo predsednicima odbora i njihovim zamenicima. Iako je većina sagovornika LEOM OEBS/KDILJP-a iskazala je poverenje u rad RIK-a u periodu pre samog izbornog dana, neki među njima su iskazali određenu zabrinutost u odnosu na način na koji j RIK obrađivao rezultate izbora i rešavao prigovore u periodu nakon izbora. Biračima bi bila korisna nešto obuhvatnija kampanja usmerena na edukaciju birača, naročito o proceduri glasanja i tajnosti glasanja. Zakon ne propisuje mere zaštite za čuvanje izbornih materijala u periodu pre i posle izbora."

"...Izvodi iz biračkog spiska su ažurirani putem Jedinstvenog biračkog spiska na osnovu opštinskih evidencija, informacija koje dostavljaju državne institucije i na osnovu zahteva birača. Iako su sami birači mogli da provere svoj upis i zatraže ispravke, birački spiskovi nisu izlagani na uvid javnosti. Nedostatak transparentnosti u procesu registracije birača negativno je uticao na poverenje javnosti u tačnost izvoda iz biračkog spiska i to nije u skladu sa najboljom međunarodnom praksom."

"...Nejasna pravila za utvrđivanje autentičnosti potpisa i nedovoljna transparentnost ovog postupka stvorila je percepciju o proizvoljnom načinu proglašavanja izbornih lista. Rok za podnošenje i proglašenje izbornih lista je do 10 dana pre dana održavanja izbora, čime se dovodi u pitanje pravovremeno štampanje glasačkih listića i izaziva zabrinutost u odnosu na mogućnost efikasnog rešavanja potencijalnih prigovora."

"...Uopšteno posmatrajući, sistem kojim je regulisano finansiranje ne obezbeđuje transparentnost, integritet i snošenje odgovornosti za finansiranje kampanje. Mnogo veće finansijske mogućnosti vladajućih stranaka u poređenju sa drugim učesnicima u izborima narušile su pravo na jednake mogućnosti. "

"...Aktivnosti Vlade i vladajuće stranke su bile dominantna tema u izveštavanju o izbornoj kampanji u sklopu informativnog programa. Analitičko i kritičko izveštavanje na uticajnim televizijskim kanalima sa nacionalnom pokrivenošću je bilo ograničeno, delimično zbog sveprisutne autocenzure koja je rezultat političkog uticaja na sektor medija. Zbog nedostatka mehanizma za detaljno praćenje rada medija tokom izborne kampanje, pitanja medijske pristrasnosti, primeri prljave kampanje i slučajevi narušavanja slobode medija, ostali su nerešeni."

"...Otprilike 35 prigovora i žalbi je podneseno u odnosu na 11 izbornih lista u periodu pre održavanja izbora, dok je u periodu nakon izbornog dana podneseno preko 60 prigovora u kojima se zahtevalo poništavanje rezultata i tražilo ponovno glasanje. Rokom od 24 časa za podnošenje prigovora nije obezbeđeno dovoljno vremena za pronalazak pravnog leka. LEOM OEBS/KDILJP-a nije upoznata da li su podneseni zvanični prigovori u vezi sa navodnom zloupotrebom javnih resursa i vršenjem pritisaka na birače ali je bila obaveštena o primećenom strahu od štetnih posledica zbog podnošenja prigovora kao i opštem nedostatku poverenja u efikasnost pravosuđa i istražnih organa. Iako zakon propisuje da RIK može poništiti rezultate glasanja na biračkom mestu i naložiti ponavljanje glasanja, ovlašćenja RIK-a su ograničena odlukom Vrhovnog suda u kojoj se izričito navodi da RIK-u nije dozvoljeno da deluje po službenoj dužnosti (exofficio) u slučaju nepravilnosti, što uključuje i poništenje glasanja i izdavanje naloga za ponavljanje izbora, što nije u skladu sa najboljom praksom. Uopšteno posmatrajući, mehanizam za rešavanje sporova ne obezbeđuje efikasan pravni lek..."

"...Zakon propisuje polnu kvotu za izborne liste uz barem svakog trećeg kandidata iz redova manje zastupljenog pola. Na jednoj izbornoj listi je prva na listi bila žena. Od 75 članova stalnog i proširenog sastava RIK-a, 20 njih bile su žene. Žene nisu bile dovoljno zastupljene na političkim skupovima koje je pratila LEOM OEBS/KDILJP, a sami učesnici izbora nisu u svojim programima obrađivali pitanja koja se odnose isključivo na žene. U većini onih medija čiji je rad praćen, izveštavanje o ženskim političkim akterima nije prelazilo 10 procenata celokupnog izveštavanja"

"...Uprkos preporukama OEBS/KDILJP-a iz prethodnih godina, sam zakonodavni okvir ne obezbeđuje mogućnost praćenja izbora od strane organizacija civilnog društva i međunarodnih organizacija već je to pitanje regulisano uputstvima RIK-a."

"...U skladu sa standardnom praksom koju OEBS/KDILJP koristi u Ograničenim misijama za posmatranje izbora, LEOM OEBS/KDILJP nije sprovela posmatranje izbora na sistematski i sveobuhvatan način. "

"...Izgledom paravana i načinom na koji su bila postavljena biračka mesta nije bila obezbeđena tajnost glasanja. Tokom prebrojavanja glasova je određen broj članova BO-a pokazao nedovoljno poznavanje procedura kojima se sprovodi usklađivanje broja potpisa na izvodima iz biračkog spiska i broja glasačkih listića u kutijama."

"...Uopšteno posmatrajući, zakon ne propisuje transparentan i verodostojan proces za tabelarno prikazivanje glasova. RIK je koristio svoja široka diskreciona ovlašćenja na nedosledan i proizvoljan način da bi rešio nepravilnosti koje su zabeležene u 164 zapisnika o rezultatima. Iako su odluke donošene na otvoren i inkluzivan način, ovaj proces nije propisan zakonom što je dovelo do toga da je određenom broju birača uskraćeno njihovo izborno pravo. Iako je to dovelo do javnog negodovanja i do toga da su opozicione političke stranke dovodile u pitanje integritet izbornog procesa i tačnost rezultata izbora, niti jedna žalba nije podnesena u odnosu na bilo koju od ovih odluka RIK-a. RIK je poništio rezultate glasanja i naložio ponavljanje glasanja na 15 biračkih mesta. Ponovljeno glasanje je sprovedeno 4. maja i RIK je 5. maja proglasio konačne rezultate izbora."

OEBS i Parlamentarna Skupština Saveta Evrope (PSSE). Misija je pratila izborni proces 24. aprila zajedno sa delegacijom Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (PSSE). Delegaciju PSSE-a je predvodio VolodimirAriev (Volodymyr Ariev). LEOM OEBS/KDILJP-a se zadržala na području Republike Srbije do 7. maja i pratila događaje u periodu nakon održavanja izbora.

LEOM OEBS/KDILJP-a je sprovela procena izbora u cilju utvrđivanja da li su izbori održani u skladu s opredeljenjima OEBS-a i standardima koje je za sprovođenje demokratskih izbora propisao Savet Evrope kao i da li su održani u skladu sa međunarodnim obavezama koje je Srbija preuzela i nacionalnim zakonodavstvom. Ovaj konačni izveštaj je napisan nakon Izveštaja o preliminarnim nalazima i zaključcima koji je objavljen 25. aprila.

RIK - Republička Izborna Komisija

Iako je RIK za ove izbore doneo detaljna uputstva, uključujući i pravila o radu BO-a zbog istovremenog održavanja parlamentarnih i pokrajinskih ili lokalnih izbora, LEOM OEBS/KDILJP je zabeležio da obuka koju su organizovale lokalne vlasti i radna tela nije bila obavljana na jednak način u svim delovima i bila je dostupna samo predsednicima i njihovim zamenicima.

Predsednik RIK-a i još neki članovi su 2014. godine podneli ostavke ali te ostavke parlament nije potvrdio do 3. marta 2016. godine. Parlament ih je istoga dana ponovo sve imenovao. Dodatno, jednom članu je RIK konstatovao prestanak funkcije u martu 2016. godine kako bi on učestvovao kao kandidat na izborima.

Članovi proširenog sastava imaju ista prava i dužnosti kao i stalni članovi. Iako su zapisnici sadržavali informacije o prigovorima, RIK nije objavljivao odluke. Pogledati deo izveštaja pod nazivom Razvoj događaja nakon održavanja izbora.

Pogledati deo izveštaja pod nazivom Izborni dan. Državni organi bi trebali „inicirati ili omogućiti sprovođenje programa edukacije civilnog društva na području cele države da bi obezbedili da stanovništvo bude upoznato sa procedurom izbora i ostalim pitanjima." Pogledati stav 4 (1) Deklaracije o kriterijumima za slobodne i pravične izbore Međuparlamentarne unije.

Sagovornici LEOM OEBS/KDILJP-a su se žalili da u skladu s Uputstvima RIK-a, BO-i na Kosovu nisu imali prošireni sastav.

Stav II.3.1.g Kodeksa dobre prakse sadrži preporuku da „članovi izbornih komisija moraju da prođu standardizovanu obuku".

VI. Registracija birača

Pravo glasa imaju svi državljani koji su napunili 18 godina do dana sprovođenja izbora i koji imaju prebivalište u Republici Srbiji. ZINP propisuje da oni kojima je oduzeta poslovna sposobnost odlukom suda automatski nemaju pravo glasa. Ova opšta odredba predstavlja neproporcionalno ograničenje koje je u suprotnosti s opredeljenjima OEBS-a i međunarodnim standardima.17

Opšte ograničenje prava glasa za osobe koje su proglašene mentalno nesposobnima trebalo bi brisati ili o svakom slučaju odlučivati pojedinačno na sudu, u zavisnosti od okolnosti.

Upis birača je pasivan. Jedinstveni birački spisak (JBS) vodi Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu (MDULS) i stalno ga ažurira na osnovu opštinskih evidencija, informacija državnih institucija i zahteva birača.

Birači su imali pravo da zahtevaju da budu upisani u izvod iz biračkog spiska prema mestu boravišta u zemlji ili u inostranstvu, u kom slučaju nisu upisivani u izvod iz biračkog spiska prema mestu prebivališta. Posebni izvodi iz biračkog spiska su se sastavljali za birače koji su pripadnici vojske kao i birače koji se nalaze u zatvorima i pritvorima, na osnovu informacija koje dostavljaju nadležne institucije. Lokalne nadležne institucije su pružile dovoljan broj informacija biračima o postupku u kome mogu ažurirati svoje podatke u biračkom spisku. U onim područjima koja je LEOM OEBS/KDILJP posmatrao, birači su imali mogućnost da provere svoje podatke u opštinama u kojima žive kao i na Internet stranici MDULS-a i da zatraže ispravke. Nakon što je podneo zahtev da želi da bude upisan u izvod iz biračkog spiska prema mestu boravišta i glasa tamo, birač više nije mogao da proveri svoje ažurirane podatke putem Interneta.

Uprkos ranijim preporukama OEBS/KDILJP-a, birački spiskovi nisu izlagani na uvid javnosti!

Iako zakon garantuje javnost biračkog spiska na opštinskom nivou, MDULS je donelo uputstvo kojim se dozvoljava samo pojedinačna provera evidencije uz korišćenje jedinstvenog matičnog broja. Ovo nepostojanje mogućnosti javnog uvida u birački spisak je ograničilo transparentnost registracije birača i dodatno podstakla zabrinutost u vezi sa tačnošću biračkog spiska. U periodu koji prethodi danu održavanja izbora, pristizale su informacije o slanju poziva za glasanje na kojima su bile pogrešne informacije. MDULS je obavestio LEOM OEBS/KDILJP da nije bilo podnesenih zvaničnih prigovora ali da su primili određen broj dojava birača na sam izborni dan o tome da se nalaze na jedinstvenom biračkom spisku ali ih nema u izvodu iz biračkog spiska.

Član 29. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom usvojene 2006. godine propisuje obavezu države da „garantuje osobama s invaliditetom njihova politička prava i obezbedi mogućnost da ih ostvaruju na jednak način kao i ostali." Stav 7.3. Dokumenta OEBS-a iz Kopenhagena, usvojenog 1990. godine, navodi da države učesnice moraju da garantuju opšte i jednako pravo glasa svojim odraslim građanima dok stav 24. propisuje da ograničenja prava i sloboda moraju biti proporcionalna svrsi zakona. Pogledati i stav 14. Opšteg komentara br. 25 UNHCR-a iz 1996. na Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (PGP) i presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu AlajosKiss protiv Mađarske.

Stav 1.2. Kodeksa VK o dobroj praksi u oblasti izbora iz 2002. godine propisuje da "izborne evidencije moraju da budu objavljene."

Sagovornici LEOM OEBS/KDILJP-a napomenuli su da je bilo slučajeva slanja poziva za glasanje preminulim biračima kao i primera slanja poziva na pogrešne adrese.

20 MDULS je objasnio LEOM OEBS/KDILJP-u da se to događalo jer birači nisu proverili podatke pre izbornog dana i kao rezultat toga otišli na pogrešno biračko mesto.

Ukupan broj birača koji je RIK objavio 22. aprila bio je 6.739.441, a zakon ne dozvoljava dodavanje birača u spiskove nakon tog datuma. Da bi se povećala transparentnost i poverenje u tačnost izvoda iz biračkog spiska, mogla bi se razmotriti mogućnost da se preliminarni izvodi iz biračkog spiska izlože na uvid javnosti u skladu sa zakonom i najboljom međunarodnom praksom.

VII. Podnošenje i proglašenje izbornih lista

Svako ko ima pravo glasa može i da učestvuje u izborima kao jedan od kandidata. Izborne liste mogu da podnesu političke stranke, koalicije stranaka ili grupe od barem 10 građana.

Uprkos ranijim preporukama OEBS/KDILJP-a i Venecijanske komisije, ZINP-om nije propisana mogućnost učestvovanja u parlamentarnim izborima za pojedinačne nezavisne kandidate, što je u suprotnosti sa opredeljenjima OEBS-a.

Zakon bi trebalo izmeniti kako bi se i pojedinačnim građanima omogućilo da učestvuju u izborima kao nezavisni kandidati.

Izborne liste su morale biti podržane sa barem 10.000 potpisa birača, pri čemu je jedan birač mogao da podrži samo jednu izbornu listu. Ovakvo ograničenje se može posmatrati kao ograničavanje političkog pluralizma i može da stigmatizuje one koji potencijalnim kandidatima pružaju podršku.

Svi potpisi su morali da budu overeni od strane osnovnog suda ili kod javnog beležnika (notara). Podnosilac liste mora da plati taksu u iznosu RSD 50 za svaki potpis podrške u trenutku overe.

Dok je većina sagovornika LEOM OEBS/KDILJP-a smatrala da je postojanje propisanog praga za broj potpisa podrške način da se eliminiše podnošenje neozbiljnih izbornih lista, neki su izrazili zabrinutost da se na takav način dodatno opterećuje procedura a obaveza da se obavi overa potpisa na osnovnom sudu ili kod javnog beležnika (notara) može da ima obeshrabrujući efekat na neke birače.

Proveravanje validnosti potpisa podrške su prvenstveno sprovodili zaposleni u RIK-u, dok je Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu (MDULS) elektronskim putem još jednom vršilo proveru tako što je poredilo potpise sa upisima u JBS.

Dok su neki članovi RIK-a i posmatrači iskoristili priliku da prisustvuju proveri validnosti potpisa, kasnije dodatno proveravanje od strane MDULS-a se nije moglo pratiti.

RIK nije imao dovoljno resursa a ni uputstva kojima bi se vodio u takvom postupku i izjavio je da će sprovesti sveobuhvatni pregled tek nakon održavanja izbora. Međutim, RIK je i policiju i tužilaštvo obavestio o primerima mogućeg falsifikovanja velikog broja potpisa podrške u odnosu na barem šest potencijalnih izbornih lista.

Nejasna pravila za utvrđivanje validnosti potpisa i nedovoljna transparentnost postupka su u suprotnosti sa međunarodnim standardima i najboljom praksom jer transparentnost nije zagarantovana kao ni pravna sigurnost što je stvorilo percepciju o proizvoljnom načinu proglašavanje izbornih lista.

podeli ovaj članak:

Natrag