Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Propadanje

Dok je rudarstvo u Srbiji u propadanju...

Cveta kockanje i klađenje

Rudarstvo u Srbiji danas ima 21.500 zaposlenih i potpuno je urušeno, dok, istovremeno, na sve strane cveta kockanje i klađenje. Broj zaposlenih u sektoru rudarstva u Srbiji smanjen je u 2015. godini u odnosu na prethodnu godinu za 13.147, od čega je pripajanjem Rudarskog basena Kolubara EPS-u 12.708 zaposlenih promenilo delatnost i sada kao jedinstvena Eklektroprivreda Srbije, pripadaju delatnosti proizvodnje električne energije. U sektoru rudarstva obrađivali smo jedinstvena Eklektroprivreda Srbije, pripadaju delatnosti proizvodnje električne energije.

Miodrag K. Skulić

U sektoru rudarstva, od ovde obrađenih 428 registrovanih privrednih društava, začuđujuće je da njih 116 uopšte nije podnelo godišnji obračun! Dakle, 27 odsto registrovanih društava ne podnosi godišnji obračun, a naš Zakon o privrednim društvima zahteva od Agencije za privredne registre da Prekršajnom sudu podnese prekršajnu prijavu. Zatim je njih 30 podnelo izjavu da u 2015. godini nisu imali bilansnih promena, dok je 83 pravna lica registrovana u ovoj delatnosti, podnelo godišnji obračun da nemaju nijednog zaposlenog! Tako proizlazi da od registrovanih 428 privrednih društava, njih 229 ili nisu podnela godišnji obračun, ili su neaktivno u prošloj godini, ili nemaju nijednog zaposlenog, a to čini više od 53 odsto ukupno registrovanih privrednih društava u sektoru rudarstva.

Dalje je sve crno da ne može biti...Tako na primer, 135 privrednih društava zapošljavaju od jednog do 10 radnika i u njima ukupno radi 865 zaposlenih, ili prosečno po jednom privrednom društvu 6,4 radnika.

Privrednih društava koja zapošljavaju više od deset radnika ima 62 i u njima je u 2015. godini bilo zaposleno 20.848 radnika, od toga u dva privredna društva na Kosovu i Metohiji 5.559 zaposlenih (Holding Trepča-Zvečan 2.944 i EPS-Površinski kopovi Obilić 2.615). Prema tome u oblasti rudarstva Srbije bilo je zaposleno 16.154 radnika. Ako se od toga odbiju zaposleni u Naftnoj industriji Srbije, u kojoj je većinski vlasnik ruska firma, gde u matičnom i dva zavisna društva ima 4.974 radnika, proizlazi da u ostalom rudarstvu ima svega 11.180 zaposlenih. Evo gde oni rade:

Kada se prikaže poslovanje ovih 14 privrednih društava, otkriva se ukupna slika bede na koju je Srbija spala pod DOS/socijalističkom vladom, a ništa bolje ne možemo se nadati ni od Vučićevih naprednjaka koji su došli da prikriju marifetluke prethodnih vlada.

JP Resavica

U ovom javnom preduzeću 100 odsto je vlasnik Republika Srbija. Ukupna imovina ovih devet rudnika uglja sa podzemnom eksploatacijom na kraju 2015. godine iznosi 8,4 milijarde dinara, preduzeće je ostalo bez dinara sopstvenog kapitala i ima obaveze veće od vrednosti celokupne imovine 5,3 milijarde dinara, ili oko 44 miliona evra. Na ukupnom prihodu ostvarenom u toj godini u iznosu od 6,7 milijardi dinara iskazan je gubitak u poslovanju te godine u iznosu od 1,4 milijarde dinara, ili 21,38 odsto ukupnog prihoda. Kumulirani gubici ovog javnog preduzeća dostigli su 19,1 milijardu dinara, što iznosi oko 156 miliona evra. Država Srbija nema rešenje za ovih devet rudnika uglja, posebno što se zaposlenim rudarima duguje za noćni i smenski rad više od deset miliona evra, po pretežno hiljadama izvršnih sudskih presuda, a deo radnika zahtevao je preko privatnih izvršitelja plenidbu i prodaju opreme i inventara ovog javnog preduzeća.

RTB Bor Rudnici bakra Bor i RTB Bor Rudnik bakra, Majdanpek

Ukupna knjigovodstvena vrednost imovine ova dva privredna društva RTB Bor iznosi 51,5 milijardu dinara. Društva nemaju dinar sopstvenog kapitala, već su kumulirani gubici iznad vrednosti imovine. Ukupne obaveze ova dva privredna društva dostigle sun a kraju 2015. godine 103 milijarde dinara i veće su od ukupne knjigovodstvene vrednosti imovine za 51,4 milijarde dinara ili za više od 420 miliona evra. Usled toga RTB Bor je ušao u proces reorganizacije koji su poverioci prihvatili u Privrednom sudu u Zaječaru. Prema usvojenom Unapred pripremljenom planu reorganizacije poverioci su prihvatili da otpišu 92 odsto potraživanja, stim da im se nakon isteka dva godine u narednih pet godina uplati po dva odsto, tek tada se stiču uslovi da se prihvaćeni otpis i faktički sprovede u poslovnim knjigama i bilansima RTB Bor.

U 2015. godini ova dva privredna društva ostvarila su ukupan poslovni prihod u iznosu od samo 19,5 milijardi dinara, uz iskazivanje gubitka u toj godini u iznosu od više od osam milijardi dinara, ili oko 65 miliona evra.

Za čuđenje je da u RTB Boru, i pored ovako katastrofalnih rezultata, i činjenice da se radi o državnom preduzeću Blagoje Spaskovski i dalje obavlja funkciju generalnog direktora, iako ovih dana puni 68 godina života, dok istovremeno, državno preduzeće Telekom, šalje vodeće inženjere u penziju strogo na dan kad napune 65 godina života. Ali, Aleksandar Vučić, svog Blagoja čuva, jer mu je šef naprednjaka zaječarskog regiona, iako je opšte poznato da je Spaskovski do sada promenio više od pet političkih partija i da je sam sebe "preneo u nasledstvo" Aleksandru Vučiću od G17 i Dinkića

Rudnik i flotacija, Rudnik - G. Milanovac

Rudnik flotacija iz Gornjeg Milanovca sto odsto su u vlasništvu preduzeća Contango doo iz Beograda, čiji su vlasnici: po 33 odsto britanska firma Mineco Limited i britanski državljanin Dimitrije Aksentijević, a 34 odsto udela u vlasništvu je našeg državljanina Darka Vukobratovića. Visokim stepenom od, čak, 8.868 odsto ovo privredno društvo pokriva sopstvenim kapitalom ukupnu vrednost poslovne imovine, koja je dostigla 1,19 milijardi dinara. U 2015. godini na 1,5 milijardi dinara ukupnog prihoda iskazana je neto dobit u iznosu od 274,9 miliona dinara, ili u visini 18,23 odsto ostvarenog prihoda, dok je u prethodnoj godini na 1,36 milijardi dinara prihoda iskazana neto dobit u iznosu od 243,6 miliona dinara, ili u visini 17,85 odsto tog prihoda.

Farmakom - Rudnik Lece - Šabac

Koncern u vlasništvu Miroslava Bogićevića doživeo je slom. Danas je u stečaju, dok su ova tri potpuno zavisna društva pošteđena stečajnog postupka, verovatno po nalogu "viših" organa vlasti, jer stečajni upravnik I stečajni sudija po logici prava, bili su u obavezi da I u ova tri privredna društva proglase stečajni postupak.

U sastavu koncerna M.B. posluju tri rudnika: Rudnik Lece zapošljava 365 radnika, Rudnik Suva Ruda - Raška, ne posluje i zapošljava samo 11 radnika, dok Rudnik i flotacija Zajača sa 298 zaposlenih nije upisana u Registar APR-a u sektoru rudarstva, već u delatnosti 2443 - proizvodnja olova, cinka i kalaja.

Rudnik Lece je izgubio skoro celokupan capital, jer raspolaže samo sa 1,44 odsto sopstvenog kapitala, dok ostalu vrednost imovine u iznosu od 2,65 milijardi dinara finansira iz obaveza. U 2015. godini ostvaren je ukupan prihod od samo 70 miliona dinara, a u toj godini iskazan je gubitak u iznosu od 513 miliona, ili 7,3 puta veći od ostvarenog prihoda.

Rudnik Suva Ruda u Raškoj, nije eksploatisan od njegove kupovine na aukcijskoj prodaji, ali je Koncernu M. Bogićevića trebalo da uveća vrednost rudnika za oko 90 miliona evra i umesto da tu uvećanu vrednost knjiži u revalorizacione prihode, ona je uknjižena u dobit privrednog društva, što je suprotno Međunarodnim računovodstvenim propisima.

Tako se, suprotno zakonu u ovom privrednom društvu koje ne radi desetak godina, iskazuje dobit u iznosu od 10,9 milijardi dinara. Ukupan prihod ovog rudnika u 2015. godini iskazan je u iznosu od samo 70 hiljada dinara i na tom iznosu prikazan gubitak u iznosu od 12,5 miliona dinara.

Rudnik i flotacija Zajača posluje bez dinara sopstvenog kapitala, a obaveze su veće od knjigovodstvene vrednosti celokupne imovine i na kraju 2015. godine dostigle su više od četiri milijarde dinara. U 2015. godini iskazan je ukupan prihod 76,8 miliona dinara, uz iskazani gubitak u poslovanju te godine u iznosu od 832 miliona dinara.

Rudnik olova i cinka V. Majdan, Ljubovija

Ovo privredno društvo u vlasništvu je britanske firme Mineco Limited 66,66% i kiparske firme Metexcel 33,33 odsto. Rudnik Veliki Majdan poseduje sopstveni kapital kojim finansira 92,69 odsto ukupne vrednosti poslovne imovine, koja je na kraju 2015. godine dostigla vrednost od 820 miliona dinara. U toj godini iskazan je ukupan prihod u iznosu od 787 miliona dinara, uz iskazanu neto dobit u iznosu od 154 miliona dinara, ili u visini 19,58 odsto ostvarenog prihoda.

Rudnik olova i cinka Grot, Kriva Freja - Vranje

Grot-Invest, Kriva Feja- Vranje

Vlasnik 91,74 odsto Rudnika Grot je privredno društvo Trend-Company, dok je vlasnik 8,26 odsto Grot, stečajna masa. Zavisno društvo Grot-Invest je 100 odsto u vlasništvu Rudnika Grot. U matičnom društvu 53,98 odsto vrednosti imovine pokriveno je sopstvenim kapitalom. U 2015. godini na 922 miliona dinara ostvarenog ukupnog prihoda iskazana je neto dobit u iznosu od 14,8 miliona dinara, dok u zavisnom društvu Invest na 87,3 miliona dinara ukupnog prihoda iskazana je neto dobit od samo 475 hiljada dinara.

Granit-Peščar Ljig

Ovo privredno društvo je u vlasništvu Nukleus d.o.o. iz Lazarevca 24,99 odsto, koliko učešće u vlasništvu ima i Inkop d.o.o. iz Ćuprije, dok su vlasnici nešto više od 16 odsto Milan Beslać i Slobodan Radosavljević, a 16,49 odsto 283 mala akcionara. Začudo je da je ovo privredno društvo izgubilo celokupan sopstveni kapital, pa celokupnu vrednost poslovne imovine u vrednosti od 791 milion dinara finansira tuđim sredstvima. U 2015. godini, ostvaren je nizak nivo poslovnog prihoda od samo 272 miliona dinara, uz iskazanu neto dobit u iznosu od 14,9 miliona dinara.

Jugo-Kaolin, Beograd

Vlasnik 96,66 odsto Jugo-Kaolina je bugarska firma Kaolin AD, dok je razlika u vlasništvu Nikole Plinčića. Ovo privredno društvo ima visok nivo pokrivenosti sopstvenim kapitalom celokupne vrednosti imovine od 977 a dinara, obzirom da on iznosi 79,58 odsto. U 2015. godini ostvaren je veoma visok nivo ukupnog prihoda u iznosu od 469 miliona dinara, uz izuzetno visok neto dobitak u iznosu od 257 miliona dinara, ili 54,91 odsto od ukupno ostvarenog prihoda u toj godini.

IGM Megalit-Šumnik, Raška

Privredno društvo Megalit-Šumnik je 74,96 odsto u vlasništvu GP Megalit iz Raške, čiji je 100 odstotni vlasnik Prvoslav Minić. Društvo raspolaže samo sa 2,5 odsto sopstvenog kapitala, dok su obaveze dostigle na kraju 2015. Godine 4,8 milijardi dinara, ili oko 39 miliona evra. U 2015. godini na 441,7 miliona dinara ukupnog prihoda iskazan je neto gubitak u iznosu, od, čak, 166,7 miliona dinara, ili u visini 37,73 odsto ostvarenog prihoda.

Rudnik Kovin

Rudnik za podvodnu eksploataciju uglja iz Kovina u vlasništvu je 74,68 odsto državnog Registra akcija i udela, dok je Akcionarski fond vlasnik 23,86 odsto, dok 129 malih akcionara poseduje samo 1,46 odsto. Dakle, ovaj rudnik nalazi se u procesu privatizacije. Rudnik sopstvenim kapitalom pokriva 71,79 odsto vrednosti poslovne imovine. Na ukupnom prihodu ostvarenom u 2015. godini u iznosu od 569 miliona dinara iskazan je neto dobitak od samo 571 hiljade dinara.

Kopovi, AD, Ub

Kopovi AD iz Uba u vlasništvu su 99,91 odsto Jugo-Kaolina, a 0,09 odsto udela u vlasništvu je Zorana Blagojevića. Sopstvenik kapitalom Kopovi AD pokrivaju 65,44 odsto ukupne vrednosti poslovne imovine koja iznosi 574 miliona dinara. Na ukupnom prihodu ostvarenom u 2015. godini u iznosu od 579 miliona dinara iskazana je neto dobit u iznosu od 70,9 miliona dinara, ili u visini 12,25 odsto tog prihoda.

Omya Venčac, Aranđelovac

Omya Venčac u vlasništvu je sto odsto švajcarske firme Omya. Društvo sa 81,36 odsto pokriva sopstvenim kapitalom vrednost ukupne poslovne imovine, koja iznosi 1,3 milijarde dinara. U 2015. godini ostvaren je ukupan prihod od, čak, 1,16 milijardi dinara, uz iskazanu neto dobit u iznosu od 248 miliona, ili u visini 21,32 odsto ostvarenog prihoda.

Holding Trepča, AD, Zvečan

U godišnjim bilansima Holding Trepča, AD, Zvečan prikazuje broj zaposlenih u 2015. godini sa 2.944 radnika, ali bez ikakvih poslovnih promena, jer u ovom pravnom subjektu od 1999. godine se ne obavlja nikakvo rudarsko i topioničarsko poslovanje. To poslovanje unazad deset godina obavlja se u novoregistrovanom privrednom subjektu u Prištini pod engleskim nazivom Trepča-Sever i preko tog pravnog subjekta poslovanje na srpskom delu na severu obavlja oko hiljadu radnika, od kojih se značajan broj rudara i pomoćnog osoblja smenjuje nakon šest meseci da bi i drugi mogli svojim radom da ostvaru zaradu. Verovatno da oko dve hiljade radnika Holdinga svoju naknadu zarade prima od Nacionalne službe zapošljavanja, naravno za period kad nije angažovano na radu u privrednom društvu Trepča-Sever. Ovo smo zaključili iz činjenice da Vlada Srbije iz svog budžeta ne daje subvencije Holdingu Trepča, AD, Zvečan, jer bi se to verno videlo u godišnjim obračunima ovog Holdinga, obzirom da je u 2015. Godini prikazan ukupan prihod od samo 13,8 miliona dinara.

Prihodi JP EPS Površinski kopovi, Obilić u svom bilansu iskazuje ukupan prihod za 2015. Godinu u iznosu od 3,7 milijardi dinara i verovatno se radi o uplatama EPS- a što tereti ukupne rashode Elektroprivrede Srbije.

Od EPS-a smo zatražili razloge spajanja svih zavisnih društava koja su u proizvodnji hidro i termo energije samostalno iskazivala obim i rezultate poslovanja, kao i razloge smanjenja vrednosti imovine hidro i termo elektrana za dve milijarde evra, pa smo zatražili i tekst Ugovora o novoj proceni poverenoj sumnjivom Ekonomskom institutu, poznatom po zlodelima koja je ta Đunićeva i Vlahovićeva "baza" nanela Srbiji, a njih učinila multimilionerima. Odgovor do danas nismo dobili.

Decentralizacija

Vlada Srbije je prilikom usvajanja Odluke o decentralizaciji Železnica Srbije, koje su podeljene na Infrastrukturu, Putnički saobraćaj i Teretni saobraćaj, kao posebna i potpuno samostalna pravna lica, po Planu Svetske banke, uz obrazloženje da bi se izbegli gubici. U svakom od tih pravnih lica (evo, čuda, da jedna tehničko-organizaciona radnja, donosi umesto ogromnih gubitaka, u dobitke). Mi postavljamo razumno pitanje: Ko je i zašto naredio decentralizaciju EPS-a, a već znamo ko je naredio decentralizaciju Železnica Srbije.

NIS -Naftna industrija Srbije

Pored Naftne industrije Srbije, kao matičnog privrednog društva, u okviru rudarstva posluju još dva zavisna društva sa oko hiljadu zaposlenih: NIS-Naftni servisi, doo Novi Sad i NIS-Nafni tehnički servisi, doo, Zrenjanin. Ukupan broj zaposlenih u ova tri pravna lica je 4.992 lica. U ukupnom sektoru rudarstva NIS i ova dva zavisna društva učestvuju u 2015. godini sa 81,51 odsto, dok u vrednosti poslovne imovine to učešće iznosi 76,68 odsto, a u kapitalu 88,28 odsto.

NIS je u toj godini raspolagao ukupnom vrednošću poslovne imovine od 389,8 milijardi dinara,ili oko 3,2 milijarde evra, koja je pokrivena sopstvenim kapitalom u iznosu od 211,8 milijardi dinara, ili 1,7 milijardi evra. Time je NIS dostigao stepen pokrivenosti imovine sopstvenim kapitalom od 54,34 odsto. U 2015. godini NIS I dva zavisna društva ostvario je ukupan prihod u iznosu od 215,4 milijarde dinara, ili 1,75 milijardi evra, uz iskazanu neto dobit u iznosu od 16,5 milijardi dinara, ili 134 miliona evra, pa je neto dobit dostigla nivo od 7,7 odsto visine prihoda.

Sektor rudarstva, bez imovine, kapitala, prihoda i dobiti NIS-a

Godišnje obračune podnelo je 319 pravnih lica, ne računajući NIS i njegova dva zavisna društva koji, uključivo i Holding Trepču i Površinske kopove Obilić zapošljavaju ukupno 16.508 radnika i evo njihovih posebno prikazanih rezultata poslovanja: poslovna imovina, 118,5 milijardi dinara, kapital 28,1 milijardu dinara, ukupne obaveze 149,8 milijardi dinara, gubitak iznad vrednosti kapitala 59,4 milijarde dinara...

Najveće učešće u gubitku iznad vrednosti kapitala imaju RTB Bor Rudnici bakra Bor i Rudnik bakra Majdanpek u iznosu od 51,3 milijarde dinara, dok svi ostali gubitnici imaju taj gubitak u iznosu od 8,1 milijardu dinara.

Ukupan prihod ovih 319 privrednih društava ostvaren u 2015. godini iznosio je 48,8 milijardi dinara, uz iskazanu neto dobit od samo 2,4 milijarde dinara i uz iskazani gubitak u poslovanju te godine u iznosu od 12,9 milijardi dinara. Prema tome, na prihodu 48,8 milijardi dinara iskazan je gubitak veći od neto dobitka u iznosu od 10,5 milijardi dinara, ili u visini 21,52 odsto ukupnog prihoda. Zar ovo nije katastrofalan podatak nad kojim vlast Republike Srbije mora da se zamisli? Dokle, će Vlada Republike Srbije da raubuje rudare devet rudnika Javnog preduzeća Resavica?

Koje delatnosti pripadaju sektoru rudarstva

Sektoru rudarstva u 2015. godini pripadale su sledeće delatnosti, uz prikaz broja registrovanih pravnih subjekata I broja zaposlenih u njima:

Samo grub uvid u gore navedeni tabelarni pregled dovoljno govori o potpunom urušavanju domaće privrede u sektoru rudarstva, jer se ono oslanja na zaposlene u Trepči, Obiliću, Boru, Resavici i NIS-u. Ako se tome doda činjenica da je RTB Bor potpuno uništen i da mu nedostatak bakarne rude za potpunu zaposlenost nove topionice i pad cena bakra na svetskom tržištu ne otvaraju nikakvu svetlu perspektivu. Isto tako i JP Resavica je u totalno lošoj situaciji. Budućnost Trepče i Obilića nije svetla. Ali zato cveta kockanje i klađenje.

Jedni se bave u vidu zanata kockanjem, drugi klađenjem...

Mozzart, doo, Beograd-vlasnici ovog najvećeg društva za kockanje i klađenje su: Dejan Čekarac i Jadranka Stepanović sa po 39,57 odsto, dok razliku od 20,86 odsto drže 26 malih vlasnika udela, koji imaju od 0,2 do 3 odsto udela. Zakonski zastupnik ovog društva je Koviljka Lončar. Phuket, doo, Beograd-vlasnici ovog društva su: Slavica Pejković (30,36%), Danijela Pavlović (11,22%), Aleksandara Anđelković (8,99%), Boban Filipović (7,33%) i 16 malih vlasnika udela (42,10%).

IBET 365, doo, Ćuprija-vlasnici ovog društva su 50%: Emina Milojević-Duhring i SK365 Group, Beograd, čiji je vlasnik firma sa Malte Malta Limited. Joker Games, doo, Beograd-Vlasnici ovog društva su: Aleksandar Milovanović (89,81%) i tri mala vlasnika udela (10,19%). Grand Casino, doo, Beograd-vlasnici ovog društva su: Club Hotel S.A. iz Grčke (90%) i Državna lutrija Srbije, sa učešćem od 10 odsto koje je uloženo 28. oktobra 2005. godine u visini 100.000 eura.

Les Folies, doo, Čačak-vlasnik ovog društva je Aleksandar Bogdanović. Ful, doo, Čačak-vlasnik ovog društva je Nebojša Radovanović. SM and SM, doo, Inđija-vlasnici ovog društva su: Novo Investment, doo iz N. Beograda (80%) i po 10 odsto: Nebojša Stojčić i Milorad Savić. Osnivač većinskog vlasnika je austrijska firma Novomatic Gaming Industries, GmbH: zakonski zastupnik u Srbiji je Jovo Zagorac.

Admira, doo, Kragujevac: vlasnik ovog društva je Novo Investment, doo, Beograd (100%). Zakonski zastupnik Almira, doo je Nikola Prokić. Pinbet, doo, Beograd: Vlasnik ovog društva je Đorđe Marić.

Državna lutrija Srbije, doo, Beograd: vlasnik sto odsto Državne lutrije Srbije, doo, je Republika Srbija. Zakonski zastupnik je Nenad Lazarević, direktor sa nepunih 29 godina života. Ovaj mlad čovek odmah direktor, pa još kockanja i klađenja u državnoj režiji. Ukupna vrednost poslovne imovine ove državne institucije je 2,1 milijardu dinara i pokrivena je sopstvenim kapitalom sa samo 51,91 odsto, dok su obaveze Državne lutrije Srbije 1.024.873.000 dinara, što čini 8,3 miliona evra. Da li su preuzeti dugovi prethodnih direktora iz poznatih afera Državne lutrije.

Ukupan prihod koji je 206 zaposlenih ostvarilo prodajom lutrije, Lotoa i raznih drugih igara na sreću u 2015. godini iznosio je 3,78 milijardi dinara, ili nešto više od 30 miliona evra, dok je na tom prihodu ostvarena neto dobit od samo 40,1 milion dinara, što predstavlja svega 1,06 odsto prihoda. Sa neto dobitikom od 325.000 evra, Vlada verovatno ne može biti zadovoljna, ali neko u Vladi ko priprema privatizaciju svega što vredi vrlo dobro obezvređuje ovu profitabilnu delatnost.

U Srbiji cveta Kockanje i klađenje

Evropska unija u poslednje dve-tri godine u bruto društveni proizvod 28 nacionalnih država uključuje jedina u svetu, prihode od prostitucije, kockanja i prodaje droge, čime ima umesto pada dva-tri odsto, rast dva odsto BDP-a.

U delatnosti 9200-kockanje i klađenje u Agenciji za privredne registre upisano je kao aktivna 104 privredna društva, od kog broja njih 41 nije dostavilo godišnji obračun za 2015. godinu, što je nedopustivo, dok su tri društva dostavila izjavu o neaktivnostima u toj godini. Godišnji obračun za tu godinu APR-u je dostavilo 60 privrednih društava, od čega šest društava nije imalo nijednog zaposlenog. Pet društava ima samo jednog zaposlenog, a pet njih po dva zaposlena. U ovim društvima radi ukupno 6.409 zaposlenih, dok u Državnoj lutriji Srbije bilo je 206 zaposlenih. Evo 20 najvećih po broju zaposlenih:

Dakle, u ovih 20 društava ima 5.874 zaposlena, dok u ostalih 34 privredna društva ima 535 zaposlenih. Za prvih deset društava prikazaćemo ukupan ostvaren prihod u 2015. godini i postignut rezultat u poslovanju te godine.

Brojna privredna društva nisu registrovana u delatnosti 9200 - kockanje I klađenje, već u oblasti trgovine I usluga, ma da ih zakonski propisi obavezuju da pri usvajanju godišnjeg obračuna utvrde iz kojih delatnosti I potiče najveći deo ukupnog prihoda, pa da sledstveno tome promene u Registru APR-a šifru osnovne delatnosti. Jedni se bave u viudu zanata kockanjem, drugi klađenjem, treći i kockanjem i klađenjem kao trajnim zanimanjem, za koje nije potrebna univerzitetska diploma, kupljena na tržištu hartija od vrednosti.

Šta EU uključuje u Bruto društveni proizvod (BDP)?

EU u BDP uključuje i prihode od prostitucije, kockanja i prodaje droge, Evropska unija, pre pet-šest godina izgubila je razvojne ciljeve, jer je bruto društveni proizvod tada 27 zemalja Evrope opao dva-tri odsto u odnosu na prethodnu godinu. Kako je to bila bruka za taj savremeni i razvojni sistem, eko se u EU dosetio da promeni metodologiju utvrđivanja visine bruto nacionalnog dohotka. I u poslednje dve-tri godine samo u tih 27, a sada 28 zemalja u nacionalni bruto društveni proizvod uključuju se prihodi od prostitucije, kockanja i prodaje droge

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane