Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Propadanje

Poslovanje javnih i državnih preduzeća u Srbiji u 2018. godini

Obaveze veće od imovine

Poslovanje srpske privrede je kao vrbov štap. Teško je ući u trag investicijama, kreditnim linijama, plaćenom i neplaćenom porezu, budžestkom suficitu i deficitu. Masovno iseljevanje i rasprodaja radne snage ograničava i javna preduzeća u poslovanju. 31,1 milijarda evra je nepokriveni kumulirani gubitak privrede, a njen preostali kapital je 48,8 milijardi evra.

Miodrag K. Skulić

Makroekonomski bilansi Republike Srbije u period od 2008. godine, do zaključno sa 2018. godini jasno govore da se u tom period bruto društveni proizvod (BDP) povećao od 35,7 milijardi evra, na 42,8 milijardi evra, što je kumulirani rast 7,1 milijaru evra, odnosno 19,89 odsto. Međutim, iz prikazanog tabelarnog pregleda vidi se da je pozitivna stopa rasta BDP bila u osam sledećih godina: 2008, 2010, 2011, 2013 i poslednje četiri godine, a negativna stopa u sledeće tri godine: 2009, 2012 i 2014. godine. Negativne stope u tom period bile su 2,7 odsto (2009), 0,7 odsto (2012) i 1,6 odsto (2014).

Ukupan rast u ovih jedanaest godina iznosio je 7,1 milijardu evra, ili po stanpvniku 1.241 evro, što je povećanje od 25,54 odsto, što nam ukazuje da je u ovom periodu znatno smanjen broj stanovnika, čak, oko 5,5 odsto. Privredni rast nastao je u Srbiji tek od 2015. godine, u koje četiri godine BDP je uvećan za više od 7,3 milijarde evra, ili za 20,56 odsto.

Republički zavod za statistiku tvrdi da su najveći doprinos rastu bruto društvenog proizvoda dale investicije i lična potrašnja. Investicije su povećane prosečno 7,5 odsto godišnje, a lična potrošnja za 2,2 odsto (2016-2018). Takođe u ovom periodu smanjena je stopa nezaposlenosti sa 17,7 odsto iz 2015. godine na 12,9 odsto u 2018. godini.

Vrednost ukupne imovine privrede 126,6 milijardi evra, pokrivena sopstvenim kapitalom 48,8 milijardi evra, ili 38,59 odsto, dok su ukupne obaveze dostigle 77,8 milijardi evra.

Ukupna imovina, stalna i obrtna, svih privrednih društava, uključivo u njih i javna preduzeća, na kraju decembra 2018. godine iznosila je 126,6 milijardi evra, dok je sopstveni kapital iznosio 48,8 milijardi evra, kojim su privredna društva finansirala ukupnu imovinu koju koriste, stalnu i obrtnu, sa 38,59 odsto.

To je veoma nizak nivo učešća sopstvenog kapitala u ukupnoj pasivi bilansa stanja srpske privrede. Ovaj zaključak daje posebnu težinu, ako se ima u vidu da privreda raspolaže sa stalnom imovinom u vrednosti od skoro 75 milijardi evra, pa se izvodi zaključak da privreda nema sopstveni kapitral ni za finansiranje stalne imovine, već joj za te namene nedostaje 26,2 milijarde evra.

Dakle, celokupna obrtna imovina u visini od 51,6 milijardi evra finansira se iz tuđih izvora (banaka, države, zaposlenih, dobavljača, ino i domaćih),

Ali iz tuđih izvora finansiraju se i nedostajuća sredstva za finansiranje stalne imovine.

Sopstveni kapital privrede iznosi 48,8 milijardi evra, kapital bi bio znatno veći, da ga kumulirani gubici od 31,1 milijardu evra nisu umanjili

Najteži teret koji pada na leđa srpske privrede su kumulirani gubici. Prema tome, ukupni kumulirani gubici manji su od ukupnog preostalog kapitala sa kojim privreda raspolaže.

U ukupnom kapitalu sa kojim privreda raspolaže na dan 31. decembra 2018. godine u iznosu od 48,8 milijardi evra, neraspoređeni dobitak, sadržan u tom iznosu.

Dakle, kumulirani gubici u privredi na kraju prošle godine iznose 31,1 milijardi evra, a neraspoređeni dobitak 26,5 milijardi evra, jer gubici ostaju i privredna društva nemaju obavezu da taj gubitak, bar delimično pokrivaju, pa, čak, mogu iskazivati gubitak i iznad vrednosti kapitakla, odnosno iznad vrednosti imovine, a i dalje poslovati na tršištu, pa čak i imati blokirani tekući račun kod Narodne banke, Odeljenja u Kragujevcu.

Na drugoj strani, privredna društva koja iskazuju neto dobitak, posebno ona u inostranom vlasništvu, vrše raspodelu te dobiti i tako u bilansima privrede raste iskazani gubitak, a opada iskazani dobitak. Država, čak, prisiljava javna preduzeća da joj do 30 juna naredne godine prenesu 50 odsto iskazanog neto dobitka iz prethodne godine.

Privreda u 2018. godini iskazala je profit na kapital 9,07 odsto

Srpska privreda je u 2018. godini poslovala sa izuzetno visokim neto prihodom. Ukupna neto dobit iznosila je 6,3 milijarde evra, a ukupan neto gubitak 2,1 milijardu evra, dok je u prebijenom stanju priveda ostvarila profit u 2018. godini u iznosu od, čak, 4,2 milijarde evra, a to je prinos na kapital privrede sa kraja prethodne godine, u visini od 9,07 odsto. Sa tim visokim nivoom profita srpska privreda je prošlu godinu izuzetno realizovala.

Ako se zna da je privreda ostvarila prinosnu stopu na kapital 2013. godine u minusu 0,68 odsto, a u narednoj godini minus 2,92 odsto, da bi u 2015. godini prinosna stopa bila pozitivna 3,20 odsto, a u narednih dve godine 5,14 odsto i 8,84 odsto vlasnici kapitala privrednih društava u Srbiji mogu biti zadovoljni.

Kod ovih neto izdvajanja koja su znatno uvećala kapital privrede treba imati u vidu da je privreda ukalkulisala amortizaciju u 2018. godini u iznosu od 3,3 milijarde evra, a to su sredstva valjana za ulaganja u obnavljanje opreme ili za obrtne svrhe.

Imajući u vudu da je ukupna privreda za bruto lične dohotke svih 1,1 milion zaposlenih, (tačnije 1.131.227) izdvojila nešto manje od 11 milijardi evra, izdvojen iznos profita od 4,2 milijarde evra i ukalkulisan iznos amortizacije od 3,3 milijarde evra, čine 68,2 izdvajanja za bruto zarade, pa se i sa ove strane može biti zadovoljan.

Poslovanje javnih preduzeća koja u broju zaposlenih učestvuju sa 10,4 odsto, u movini 16,8 odsto, a u iskazanom profitu samo jedan odsto.

U Srbiji je u prošloj godini poslovalo 561 javno preduzeće sa 117.507 zaposlenih, što je manje u odnosu na prethodnu godinu za 590 zaposlenih, što čini 10,4 od ukupnog broja zaposlenih u celoj privredi.

Ova javna preduzeća su raspolagala sa imovinom u vrednosti od 21,3 milijarde evra, što predstavlja 16,8 odsto vrednosti ukupne imovine privrede, dok je sopstrveni kapital javnih preduzeća na kraju prošle godine iznosio 13 milijardi evra, što predstavlja 26,6 odsto ukupnog kapitala privrede.

Sa tim kapitalom javna preduzeća pokrivaju 61 odsto ukupne vrednosti svoje imovine, a to je visok nivo. Međutim da nije ostalo u bilansima javnih preduzeća kumuliranih gubitaka, na kraju decembra prošle godine, u iznosu od 3,9 milijarde evra, za trećinu bi bio veći sopstveni kapital javnih preduzeća.

I na kraju treba istaći da su javna preduzeća u prošloj godini iskazala neto dobit u prebijenom iznosu od samo 42,9 miliona evra, što predstavlja samo jedan odsto neto dobiti koju je iskazala ukupna privreda.

Taj prebijeni iznos veće neto dobiti od neto gubitka svih javnih preduzeća u Srbiji, rezultat je njihovog pozitivnog rezultata od 211 miliona evra i negativnog rezultata od 168 miliona evra. To ukazuje da u poslovanju javnih preduzeća nešto nije u redu, pa ih posebno treba obraditi i u našem listu prikazati. Isto tako, drugi po redu "stvaraoci" gubitaka su bivša društvena preduzeća, te i njih ovde treba posebno istaći.

Tri vodeća republička preduzeća elektroprivrede ostvarila u 2018. godini prinos na kapital od samo 0,16 odsto

Najvažniji deo javnih preduzeća osnovanih od strane Republike Srbije su tri vodeća preduzeća iz oblasti elektroprivrede, i to: JP Elektroprivreda Srbije (EPS), Elektromreža Srbije, AD (EMS) i EPS - Distribucija, doo, koja imaju 30.517 zaposlenih, od toga najviše EPS 25.761 zaposlenog.

Ukupna vrednost imovine u ova tri javna preduzeća je 11,7 milijardi evra, uz sopstveni kapital u visini od 8,3 mlijarde evra, što pokriva 71,2 odsto ukupne vrednosti imovine, dok su obaveze ova tri javna preduzeća 3,4 milijarde evra.

Na kraju 2018. godine dva preduzeća su pozitivno poslovala, EPS i EMS, dok je nažalost EPS-Distribucija iskazala negativan rezultat. Sa 13,7 miliona evra čiste dobiti, preostale nakon umanjenja za iskazani gubitak u distributivnoj mreži, ova tri javna preduzeća ostvarila su samo 0,16 odsto prinosa na sopstveni kapital. Već na prvi pogled jasno se pokazuje da je to ispod svakog očekivanja, čak se može reći u zoni prelaska u gubitke.

Kumulirani gubici u elektroprivredi dostigli su iznos od 1,25 milijardi evra, od čega u EPS-u 1,02 milijarde i u EPS-Distribuciji 230 miliona evra, dok EMS nema kumulirane gubitke. Na drugoj strain kumulirani neraspoređeni dobici iznosili su samo 280 miliona evra.

Na bazi produženja veka upotrebe osnovnih nosioca elektroprivredne delatnosti (hidro i termo elektrana, prenosne mreže dalekovoda, trafo stanica i distribucione mreže) uvećana je imovina za 5,3 milijarde evra i to po Međunarodnim računovodstvenim i finansijskim standardima predstavlja zakonit osnov, pa je na taj način već uvećana imovina ova tri javna preduzeća.

JP Srbijagas, Novi Sad ima kumulirane gubitke

Ovo republičko javno preduzeće u svom konslidovanom bilansu ima još 16 privrednih društava, od kojih su dva novootvorena po zahtevu MMF-a (Transport gasa,doo i Distribucija gasa, doo), kao i tri zavisna društva za plasman gasa (Gas, doo, Bečej, Prirodni gas, doo, Pančevo, Loznicagas, doo, Loznica), dok JugorosGAS, ad, Beograd i Progresgastrejding, Beograd) treba da su okrenuti uvozu, ali ničemu ne služe sledećih četiri preduzeća, koja su na državnim jaslama i smeštrena na "lečenje" i jasle ovog republičkog javnog preduzeća, koje je i samo težak bolesnik. To su: HIP-Petrohemija, AD, Pančevo; Metanolsko-sirćetni kompleks, Kikinda; Toza Marković, Kikina; Specijalna luka, doo, Pančevo, koje ih ni u čemu ne može finansijski konsolidovati, kao što nije ni Srpsku fabriku stakla, AD, Paraćin.

Ima logike da jedan od značajnih vlasnika Informatike, AD, Beograd bude JP Srbijagas, ali nema potrebe njegovog širenja u Crnoj Gori (Energogas, doo, Podgovorica), niti postojanja zavisnog društva u Švajcarskoj.

Samo JP Srbijagas u prošloj godini imalo je 1.071 zaposlenog, a u ukupnoj grupaciji 3.998 zaposlenih. Vrednost imovine koju JP Srbijagas koristi iznosila je na kraju decembra prošle godine 1,4 milijarde evra, a kako je ovo javno preduzeće izgubilo celokupan sopstveni kapital, sva ta imovina u celosti se finansira tuđim sredstvima i pored toga postoji gubitak iznad vrednosti kapitala u iznosu od 230 miliona evra, pa su ukupne obaveze ovog javnog preduzeća 975 miliona evra.

U konsolidovanom bilansu za prošlu godinu zajedno matično društvo i ovih 15 zavisnih i povezanih društava koristi imovinu u vrednosti od 1,58 milijardi evra, nema sopstveni kapital i ukupne obaveze su znatno iznad vrednosti imovine. U prošloj godini u konsolidovanom bilansu društva su iskazala gubitak u visini 64,21 miliona evra, mada je JP Srbijagas u poslednje dve godine poslovalo sa neto dobitkom.

Četiri preduzeća železničkog saobraćaja imaju kumulirane gubitke

U ovoj grupaciji nalaze se registrovana četiri klasična akcionarska društva, mada su ona po svojoj suštini javna odnosno državna preduzeća, i to: Železnice Srbije, AD; Infrastruktura železnice, AD; Kargo voz, AD i Srbija voz, AD.

Železnice Srbije, AD, predstavljaju dužnika koji mora otići u likvidaciju, jer je nakon izdvajanja ova tri akcionarska društva u njemu zadržan nepokriven gubitak, koji je sadržan u prekomernim obavezama, dok od imovine ostala su samo potraživanja za infrastrukturu železnice na Kosovu i u Metohiji, pruge, tuneli i nadvožnjaci, stanične zgrade i drugi objekti, te vagoni i lokomotive).

U ova četiri akcionarska društva, od javnog interesa bilo je 11.396 zaposlenih. Ukupna vrednost poslovne imovine ovih društava iznosi nešto manje od 3,4 milijarde evra, a finansirana je sopstvenim kapitalom u iznosu od 2,4 milijarde evra, ili 70 odsto ukupne vrednosti imovine, tako da su obvaveze na kraju prošle godine iznosile milijardu evra, što je za ovu delatnost veoma visok nivo.

Ukupan poslovni prihod ovih železničkih preduzeća iznosi 128,6 mlina evra, dok su, pored tog prihoda, primljene i državne subvencije još u iznosu od 117,4 miliona evra, ili u visini 91,3 odsto ostvarenog prihoda. Srbija Kargo i Srbija Voz, su ostvarile eksterni prihod u iznosu od 47,7 miliona evra, ali su ga verovatno u celini, ili u najvećem delu, prenele Infrastrukturi železnice.

Od tog prihoda dobit su ostvarile u prošloj godini Infrastruktura 3,75 miliona evra iu Srbija Kargo 49 hiljada evra, a gubitak su isakazale Železnice Srbije oko devet miliona evra i Srbija Voz 12,6 miliona evra.

Kumulirani gubici u ova četiri akcionarska društva na kraju prošle godine dostigli su 840 miliona evra, pa je za taj iznos umanjen kapital, a napred je izneti kapital za te gubitke umanjen.

JP Putevi Srbije imaju kumulirane gubitke

U ovom republičkom javnom preduzeću bilo je u prošloj godini 1.693 zaposlena. Putevi Srbije zaduženi su za održavanje imovine vredne, po knjigovodstvenim cenama, koje su ispod svake realne vrednosti i najmanje tri puta je imovina vrednija, sa 4,4 milijarde evra. Ovu imovinu sopstvenim kapitalom društvo finansira sa 3,2 milijarde evra, ili sa 71,6 odsto, dok su obaveze ovog javnog preduzeća 1,26 milijardi dinara. Kumulirani gubitak na kraju prošle godine dostigao je iznos od 552 miliona evra i to je umanjilo sopstveni kapital za 17,3 dsto.

U 2018. godini ovo republičko javno preduzeće ostvarilo je ukupne prihod u iznosu od 268 miliona evra, u čemu su državne subvencije bile 24,6 miliona evra. Na tom prihodu iskazan je u toj godini neto gubitask u iznosu od 95 miliona evra, što predstavlja 35,4 odsto ukupnog prihoda ostvarenog u toj godini. Obaveza je Vlade i Ministarstva finansija, da ovo republičko javno preduzeće, od vitalnog interesa za državu i građane, finansijski konsoliduje, sa poslovnim prihodima u jednoj godini u visini od 243 miliona evra, ima obaveze od čak 1,26 milijardi evra, što je zdravorazumski nerazumno.

JP za podzemnu eksploataciju uglja Resavica ima kumulirane gubitke u iznosu od 137 miliona evra, a u prihodu prošle godine državne subvencije učestvuju sa 70 odsto

REU Resavica zapošljavala je u prošloj godini 3.838 rudara i drugog osovlja, što je za skoro pet odsto manje nego u prethodnoj godini. JP Resavica koristi imovinu, iskazanu po knjigovodstvenoj vrednosti, u vrednosti od 64,9 miliona evra, a kako nema ni dinara sopstvenog kapitala, obaveze su dva puta veće i iznose 155,4 miliona evra, pa je iskazani kumulirani gubitak iznad vrednosti imovine 92,9 miliona evra.

Ono što posebno zabrinjava je nebriga Vlade i Ministarstva privrede da je sopstveni prihod ovog javnog preduzeća samo 17,1 milion evra, dok su državne subvencije dvostruko veće i u prošloj godini iznosile su 39 miliona evra, pa i pored toga iskazan je gubitak u poslovanju te godine u iznosu od 18,7 miliona evra. Da nije bilo državnih subvencija ukupan gubitak bi bio 58 miliona evra, ili 3,4 puta veći od sopstveng prihoda.

Kako u sastavu ovog javnog preduza posluje osam rudnika sa podzemnom eksploatacijom uglja, konačno neko mora da izradi kompleksnu ekspertizu isplativosti vađenja uglja i njegovog plasmana. Pri tome treba imati u vidu da su ukupne isplate za bruto zarade u prošloj godine bile 45,6 miliona evra, što u odnosu na prihod sa subvencijama iznosi 81,3 odsto, a u odnosu na prihode, subvencije i iskazani ubitak, uzeto zajedno, bruto zarade u svim rashodima učestvovale su sa 61 odsto.

Neprivatizovana velika društvena preduzeća prerađivačke industrije

Veliki teret bilansima privrede predstavljaju kumulirani gubici velikih privrednih društava prerađivačke industrije, bilo da ta društva nisu privatizovana, ili su bila privatizovana, pa je ta privatuizacija poništen, a brojna društva od tih nalaze se u stečajnom postupku. Evo tog pregleda, za samo 20 najvećih, sa prikazom, na kraju prošle godine, većih obaveza od imovine u milionima evra:

Dakle, samo ovih 20 privrednih društava od kojih su u stečaju, njih 16, ima obaveze veće od imovine u iznosu od 2,1 milijardu evra. Jasno je koliki je to teret za bilanse privrede, a koliki za privredna društva, banke, dobavljače, državu i zaposlene, koji još potražuju iznose od kojih se diže kosa na glavi, ali samo potražuju jer od naplate nema ništa od ovih 16 društava u stečaju, a još manje od onih četiri koje država štiti, ma da su odavno sazreli za stečaj, bankrot i likvidaciju. Treba već jednom zatvoriti račune bivših društvenih preduzeća, kad smo već ugasili njihovo poslovanje, ili ga sveli na minimum.

IZVOZ I UVOZ tzv. REPUBLIKE KOSOVO u 2018. godini

Cirkus koji Evropi priređuju albanski separatist, po treći put, ovom prilikom brojanje "zaraženih" glasačkih listića pristiglih iz Srbije, je sprdanje ne sa Beogradom i građanima ove zemlje, niti sa albanskim građanima, već sa njihovim mentorima iz dela zemalja Evropske unije, koje su priznale ovu takozvanu državu. Jadni i bedni mentori tog dela Evropske unije, zar vam još nije jasno sa kim imate posla. Albanci sa Kosova i Metohije, zajedno sa Albancima iz Albanije, služili su u poslednjih 80 godina:Musolinija; Hitlera,Josipa Broza; Staljina; Ma Ce Tunga, Klintona, i služiće i crnog đavola samo da za sebe obezbede ono što nisu sami stvorili.

Iz tih razloga potrudio sam se da prikažem šta to i koliko izvozi tzv. država Kosovo i šta sve i koliko uvozi. Evo tih rezultata za 2018. godinu, prema Agenciji za statistiku Kosova (ASK) : 367,5 miliona evra je ukupan izvoz; 3.347,0 miliona evra je ukupna vrednost uvoza, pa pokrivenost uvoza izvozom u toj godini je samo 11 odsto, dakle, gromnim uvozom Kosovo pokriva nerad proizvodnih kapaciteta više od 50 fabrika koje su ostale nakon secesije. Evo šta se sve uvozi i šta se izvozi iz ove naše Južne pokrajine, pod privremenom okupacijom 23 zemlje Evropske unije i SAD-a.

Izvezeno je:

(u milionima evra)

23,8 biljnih proizvoda

39,0 prehrambeni proizvodi, piće i duvan

5,6 drvo i proizvodi od drveta

5,3 papir i proizvodi od papira

7,7 proizvodi od kamena, keramike i stakla

44,7 plastika, guma i proizvodi od njih

7,4 proizvodi hemijske industrije

10,6 tekstil i tekstilni proizvodi

2,0 obuća i delovi obvuće

10,9 koža i proizvodi od kože

125,2 bazični metali i proizvodi od njih

51,2 mineralni proizvodi

11,5 mašine i uređaji

13,1 razni gotovi proizvodi

Iz uvoza su sledeće robe i njihove vrednosti:

(u milionima evcra)

132,0 životinje i proizvodi život. porekla

510,5 gorivo

27,9 ulje i masti

400,5 prerađena hrana, piće i duvan

47,7 papir i proizvodi od papira

118,1 proizvodi od kamena, keramike i stakla

214,0 plastika, guma i proizvodi od njih

235,1 proizvodi hemijske industrije

162,5 tekstil i tekstilni proizvodi

39,1 obuća i delovi obvuće

10,2 koža i proizvodi od kože

372,1 bazični metali i proizvodi od njih

435,1 mašine i uređaji

268,7 različita prevozna sredstva

105,5 razni proizvodni artikli

Izvoz u zemlje Evropske unije u toj godini iznosio je 110,8 miliona evra i predstavlja 30,2 odsto ukupne vrednosti izvoza, dok uvoz iz tih zemalja iznosi milijardu i 457,3 miliona evra i predstavlja 43,5 odsto ukupnog uzvoza Kosova.

Ako bi se u međunarodnoj nomenklaturi i carinskoj tarifi uvrstila grupa proizvoda droga i derivati droge, izvoz tzv Republike Kosovo porastao bi na nivo uvoza i time legalizovao rad brojnih albanskih građana na privremenom radu u inostranstvu. ‚

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane