Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Su(lu)dovanje

Koja mafija vlada u srpskom pravosuđu (170)

Sudije u tangama

Srpski sudovi još donose presude "U ime naroda". I, uglavnom, protiv naroda, odnosno običnih građana, koji ne pripadaju gornjoj strukturi društva, niti organizovanim kriminalnim grupama koje drže na vezi i apanaži veći broj sudija i državnih tužilaca. Za razliku od državnih tužilaca, koji svojim zamenicima mogu da izdaju obavezujuća uputstva, sudije su potpuno samostalne u svom radu i odlučivanju. Na žalost, najveći broj delilaca pravde tako se i ponaša - nasilno, priprosto, ne poštujući zakonitost ni javni moral. Za tužioce i delioce pravde u Srbiji birani su podobni i prepodobni, loši studenti i još lošiji ljudi. Zašto se nemo posmatra propadanje i sunovrat Srbije i pravosuđa? Zašto je za ministra postavljena Nela Kuburović, koja za svojih 36 godina života nije donela nijednu presudu, nije podigla nijednu optužnicu? O tome piše urednik Milan Glamočanin, bivši načelnik uprave u saveznoj policiji, u saradnji sa istraživačkim timom Magazina Tabloid

Milan Glamočanin

Francuska je stavila veto na donošenje odluke o početku pregovora o pristupanju Evropskoj uniji Severne Makedonije i Albanije.

Dopisnik Magazina Tabloid iz Holandije Đorđe Višekruna tim povodom nam piše.''Vozim danas auto i slušam holandski radio, kažu Holandija je bila da se odredi datum za početak pregovora sa Severnom Makedonijom, jer je stanje u Makedoniji trenutno neuporedivo bolje nego u susednoj Srbiji, ali je Francuska bila protiv i Albanije i Makedonije. Nazdravlje. Vidite da ipak misle čak i o nama, bar kao negativnom primeru, u kome se situacija pogoršava iz dana u dan.''

Francuska je to objasnila visokim stepenom korupcije, pravne nesigurnosti građana i loših pravosudnih sistema.

A koliko je srpsko pravosuđe dotaklo dno najbolje znaju građani, koji na svojoj koži osećaju kada ''pravda po njih dođe''.

Bez temeljnog čišćenja pravosuđa od korumpiranih sudija, tužilaca, službenika iz ministarstva pravde, nema života u Srbiji.

Magazin Tabloid raspolaže podacima o većini sudija i tužilaca, njihovim kvalifikacijama, stručnom usavrašavanju, kretanju u službi i radnim rezulatima i zloupotrebama koje čine.

Mlađe sudije i tužilje uglavnom karijere grade nogama.One se ne spuštaju, takoreći. Većina njih je došla u sudove i tužilaštava kao stranački kadar, pošto su predhodno u stranačkim odborima ''ispitane po svim linijama i u svim pozama''. To je počelo sa vladavinom Demokratske stranke, Borisom Tadićem i njegovom ministarkom Snežanom Malović, koji su sproveli ''reformu'' iz koje su isključili najiskusnije sudije, a doveli svoj stranački kadar, promiskuitetne dame, koje su ''izlazile u susret drugovima''.

Dolaskom Srpske napredne stranke to je postalo pravilo, od kojeg se nije odstupalo. Ministri pravde Snežana Malović, Nikola Selaković i Nela Kuburović su postavljeni bez ikakvog iskustva- i životnog i pravosudnog. Služili su kao sprdnja vlastodršcima, da preko njih okupiraju institucije, da sudove koriste u obračunu sa političkim protivnicima, da pljačkaju privredna društva, biznismene, banke, kreditne linije, tendere...

U Vrhovnom kasacionom sudu sudi 14 žena sudija i 7 sudija muškaraca.

Nije ni čudo što u parničnom odeljenju Apelacionog suda u Beogradu od 41. sudije samo su tri muškarca, koliko ih je u odeljenju za radne sporove, u kojem sudi 19 sudija, dok u krivičnom odeljenju od 24 sudije 11 su žene.

U Višem sudu u Beogradu u krivičnom odeljenju koje ima 18 sudija, njih 11 su žene. U drugostepenom odeljenju od 9 sudija samo su trojica muškarci. U prvostepenom parničnom odeljenju ovog suda od 15 sudija samo je jedan muškarac! U drugostepenom parničnom veću veću od 15 sudija samo su četvorica muškarci!

Prvi osnovni sud u Beogradu je ''rasadnik'' žena-sudija. Od peko 100 sudija koje sude u ovom sudu, manje od jedne petine su muškarci!

Pažljivom analizom se može lako doći do porazne statistike da je većina žena sudija razvedena, da najmanje polovina nije zasnovala bračne zajednice, da im vršenje sudijske funkcije dođe i kao afirmacija da među strankama biraju partnere.

Magazinu Tabloid su ustupljeni foto albumi nekolko žena sudija, koji govore o njihovom raspusnom životu i prostituciji. Neke ćemo objaviti, nakon sprovedene procedure traženja od njih saglasnot za objavljivanjem, kako to propisuje Zakon o javnom informisanju i medija, a neke ćemo dostaviti Visokom savetu sudstva i Etičkom komitetu.

Još gore je stanje u tužilačkoj organizaciji, a ovo istraživanje ćemo objaviti u narednom broju.

Kako tužiti državu - državi?

Nišlija Berislav Morović (40) iz Niša bio je primoran da sudu tuži državu da ga zaštiti od države!

Ovaj nišlija je pre nekoliko godina prodao plac u Hrvatskoj beogradskoj firmi, onda je uhapšen zbog navodnog pranja novca, pa pušten bez ikakve optužbe, koja nije uopšte podignuta, a njegov račun u banci ispražnjen je bez sudskog rešenja.

''Mislim da bi i najmaštovitijem piscu bilo teško da napiše ono što se meni i porodici dogodilo poslednjih godina''. Ovim rečima započeo je svoju skoro neverovatnu priču mladi ekonomista Berislav Morović (39) iz Niša, porodičan čovek koji sa suprugom Jovanom, lekarom, već ima troje dece i koji od proleća predprošle godine preživljava pravu pravnu golgotu.

Tako je o surovom postupanju Višeg javnog tužilaštva u Beogradu prema Berislavu Moroviću pisao dopisnik Politike iz Niša Tomislav Todorović.

A sve je počelo u zimu 2015. godine kada je gospodin Morović odlučio da proda plac u Živogošću pored Makarske u Hrvatskoj, koji mu je nasledstvo od pokojnog oca.

Na oglas se javila firma „D i K" DOO iz Beograda, koja je najpre proverila sudsko rešenje o njegovom vlasništvu i katastarske knjige. Sredinom marta te godine oni su se dogovorili za cenu za plac - 300.000 evra, i potpisali predugovor. Petnaestak dana kasnije iz ove firme je gospodinu Moroviću javljeno da će novac biti prebačen na njegov račun u „Rajfajzen banci" u Nišu, o čemu je obavestio banku i priložio predugovor o prodaji placa. Firma „D i K" DOO, koja se bavi prodajom kafe, naplatila je tog dana kad me ga obavestila o uplati, potraživanja od svojih poslovnih partnera i prebacila mi novac.

Sutradan, četvrtog aprila, na račun Berislava Morovića uplaćeno je 25 miliona dinara, uz dogovor da ostatak od deset miliona dobije do kraja tog meseca.

- Od te sume sume sam podigao oko 1,2 miliona dinara, a ostalih 23,8 miliona dinara ostalo je u banci na računu - seća se Morović

Kad je sredinom aprila gospodin Morović opet otišao u banku, „okrenuo mu se svet" - istog časa kad je prišao šalteru da plati mesečne račune za stan, radnici obezbeđenja banke pozvali su policiju i Berislav je uhapšen.

Zašto?

- Odveden sam u zgradu niške policije i istog dana prebačen u Beograd. Tužilac mi je najpre odredio zadržavanje do 48 časova, navodno zbog pranja novca, a dva dana kasnije, posle saslušanja, iako sam prikazao uredna dokumenta o svojini nad placem, rešenje suda o ostavinskom postupku nakon smrti oca, predugovor o kupoprodaji i izvode iz banke, određen mi je pritvor do 30 dana uz objašnjenje da ne bih uticao na svedoke. Posle dvadesetak dana pušten sam iz zatvora i tada mi je rečeno, a dobio sam i rešenje u kojem isto piše da, ukoliko u roku od narednih šest meseci ne dobijem odluku o podizanju optužnice, znači da se protiv mene obustavlja svaki postupak.

S uglednim niškim advokatom Vladimirom Domazetom, koga je angažovao, vratio se Berislav u Niš, ali već sutradan u sedištu Rajfajzen banke u Tržnom centru „Merkator" u Nišu, opet doživljava šok. Njegov račun u ovoj banci bio je blokiran i ispražnjen. U banci mu je rečeno da je njegov račun ugašen, a novac vraćen po nalogu Višeg tužilaštva u Beogradu.

Šta se to desilo s tužiocem?

''Saznao sam, priča Berislav, da je Rajfajzen banka sa mog računa 23,8 miliona prebacila na račun neke druge firme za koju sam prvi put čuo, a nije ga vratila onoj koja je meni uplatila novac.''

Onda sledi put po trnju.

Obijali su advokat Domazet i Berislav Morović sve moguće pragove, od Rajfajzen banke, preko Višeg tužilaštva u Beogradu, do Ministarstva pravde i Vlade Srbije. O svemu su obavestili Državno veće tužilaca i Republičko i Apelaciono tužilaštvo, od kojih je zatraženo objašnjenje kako je beogradsko Više tužilaštvo skinulo novac bez sudske odluke. O svemu su obavešteni i Narodna banka Srbije i Ministarstvo finansija, a borba za pravo i pravdu traje duže od godinu dana.

Dobijali su prazne odgovore, koji se pozivaju na članove zakona, na nenadležnost prozvanih...

Zbog toga su njegov pravni zastupnik i on tužili državu.

- Tužili smo Srbiju, odnosno Ministarstvo pravde, Državno veće tužilaca, Više tužilaštvo u Beogradu... Odlučili smo da „solidarnu" tužbu podnesemo i protiv Rajfajzen banke. Ovakav slučaj u pravnoj praksi Srbije ne postoji. Ovo nije paradoks, ovo je nasilje nad pravom i pravdom, ovo je nasilje državnih organa nad samom državom i njenim građanima - tvrdi Vladimir Domazet, poznati advokat iz Niša.

Pitanje ko je smeo i pod kojim okolnostima, bez sudskog rešenja da ugasi račun ovog Nišlije i da sav novac pritom čak prebaci „trećem licu" stiglo je nedavno i pred poslanike u Narodnoj skupštini Srbije, gde je od Ministarstva pravde zatražen odgovor.

Odgovor Nele Kuburović pokazuje da ona svaki kriminal u parvosuđu može da pokrije, da bandu iz pravosuđa opravda, opere.

Do dana današnjeg, međutim, Berislavu Moroviću iz Niša, koji je izvadio rešenje da se protiv njega ne vodi nikakva istraga i da nikad nije osuđivan, Rajfajzen banka ne vraća novac.

Predmet je, uz obećanje brzog i efikasnog reagovanja, preuzeo i tadašnji zaštitnik građana Saša Janković, koji nije mogao čudu da se načudi da tako nešto može da se desi, ali ni on nije uspeo da pomogne Moroviću.

U ovom slučaju glavani akter je zamenica Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Irena Bjeloš, koja je i portparol ovog tužilaštva.

Ona je potpisala akt o sprovođenju istrage, predložila da se Moroviću odredi prtivor, da banka isprazni njegov račun, da ga prebaci na ime trećeg privrednog društva, da nakon šest meseci ne uništi dokumentaciju o vođenju postupka.

Spornu naredbu zamenice Višeg javnog tužilaštva u Beograd Irene Bjeloš, kojom naređuje banci da Moroviću blokira novac bez sudske odluke, banka Rahfahzen, i ako zna da tužilatvo bez sudske odluke nema pravo da blokira i oduzima novac, ipak blokira njegov račun. Iako član u naredbi na koji se poziva tužilastvo se odnosi na to da banka dostavi informacije o računu, a ne da ga blokira, a kamoli da skida novac sa računa.

Zatim sledi naredba gospođe Bjeloš o prebacivanju novca na račun drugog pravnog lica, bez ikakve odluke suda, gde je banka prebacila Morovićev novac.

Član 151. u toj naredbi se odnosi na to da se novac vraća držaocu u slučaju da je oduzet ( Moroviću), a oni su zloupotrebili i prebacili drugom pravnom licu.

Da bih potražio pravdu, Morović se obratio i narodnom poslaniku iz Niša Zoranu Živkoviću, koji je postavio poslaničko pitanje u skupštini, gde se u odgovoru koji je potpisala Nela Kuburović, jasno vidi da su članovi iz naredbe za blokadu novca, odnosili na dobijanje informacija o računu koji je Morović imao u banci, i da je novac vraćen, ali nisu naveli kome.

Viši javni tužilac Nataša Krivokapić, na pritužbu koju je advokat Domazet uputio na rad Irene Bjeloš, pravda zamenicu i na kraju kaže da ne mogu da deblokiraju račun, a u tom momentu je novac već bio prebačen. Ona je taj odgovor pisala 13. novembra, a novac je vraćen 5. novembra.

Temeljena istraga treba da utvrdi ko je sve umešan u pljačku novca Berisava Morovića. Za početak bi istraga morala da se sprovede nad tužiocem Natašom Krivokpić i njenom zamenicom Irenom Bjeloš. Utvrdilo bi se ko je od njih uzeo za sebe deo kolača, ili su, usled bahatosti, nestručnosti i zlonamernosti odgovorne za ovu nesvakdašnju pljačku koju je izvršilo Više javno tužilaštvo u Beogradu.

Odeljenje za organizovanje kriminala

Posebna su priča Odeljenje za organizovani kriminal pri Višem sudu u Beogradu. Ovo odeljenje je, u sprezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal, najveća kriminalna organizacija u pravosuđu.

Već smo opisali tužioca Mladena Nenadića, koji je na tu važnu poziciju došao iz advokature iz Čačka.

Koliko novca prođe kroz ruke predsednika Višeg suda u Beogradu Aleksandra Stepanovića, Magazin Tabloid je opisivao u nekoliko slučajeva. Pažljivom istragom rada Odeljenja za organizovani kriminal i Tužilaštva za organizovani kriminal, čije arhivske predmete treba uporediti sa arhivskim fondovima i dokazima koje je podnosila Služba za borbu protiv organizovanog kriminala MUP-a Srbije, lako bi se utvrdilo kako je tužilaštvo, po nalogu izvršne vlasti, sklanjalo dokaze, stavljalo ih u druge predmete, koji su arhivirani, a nakon što bi Stepanović i njegovi menadžeri odrali žrtve, on bi im ukidao pritvor, razvlačio suđenja.

Da podsetimo da je Stepanović, mada nije doneo nijednu presudu u Višem sudu, izabran prvo za vršioca funkcije predsednika Višeg suda u Beogradu, zatim je izabran za sudiju Apelacionog suda u Beogradu, u kojem nije proveo ni jedan radni dan, zatim je izabran za sudiju Vrhovnog kasacionog suda, a ostao je na mestu predsednika Višeg suda u Beogradu! Kako objasniti ovo pravosudno ludilo ?

Nova vlast bi morala da formira anketni odbor, sastavjen od penzionisanih uglednih sudija, tužilaca i advokata, da u saradnji sa aktivnim tužiocem pregledaju arhivu Odeljenja za organizovani kriminal, čije su sudije, u sprezi sa tužilaštvom, a po nalogu predsednika suda Stepanovića, zgrnuli veliki novac, a velike afere su ostale bez sudskog epiloga. Oni koji su opljačkali stotine miliona evra ostali su nekažnjeni. A upropastili su kompanije, banke, fondove....

Predsednik Nadzornog odbora Fudbalskog kluba Crvena zvezda Dragan Milošević rekao je, nedavno, da je taj fudbalski klub sklopio sporazum sa Agencijom za osiguranje depozita koja upravlja državnim bankama u stečaju, po kome mu je u Novoj Agrobanci otpisan dug za kamate od deset miliona evra.

Ukupan dug Crvene zvezde Novoj Agrobanci bio je, kako se navodi, 17 miliona evra, a posle otpisa kamata ostaje glavnica od još 6,8 miliona evra koji taj klub treba da isplati u pet jednakih godišnjih rata, do septembra 2020. godine.

Prema finansijskom izveštaju za 2018. godinu Crvena zvezda je imala finansijske obaveze od 5,4 milijarde dinara ili oko 45,8 miliona evra.

Pomenuti predsednik Nadzornog odbora je sudija Višeg suda u Beogradu - Odeljenja za organizovani kriminal Dragan Milošević, koji sudi optuženima za pljačku pomenute Agrobanke! Presudu još nije doneo, a kad će - to će odlučiti neko drugi. Da li postoji država u kojoj bi sudija bio na čelu mafijaškog kluba koji pere prljav novac trgovinom fudbalerima, a da on istovremeno sudi onima koji su opljačkali banku i sada ta banka otpisuje novac klubu na čijem je čelu?

Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo je 30. aprila 2013. godine optužnicu protiv nekadašnjeg predsednika Upravnog odbora "Agrobanke" Dušana Antonića i još 20 okrivljenih u tom predmetu, zbog sumnje da su tu banku oštetili za 84 miliona evra, saopšteno je danas iz tog tužilaštva.

Nakon obavljenog ekonomsko-finansijskog i drugih veštačenja, utvrđeno je da je ukupna šteta za "Agrobanku" u plasmanima sa pravnim licima i privrednim društvima povezanim sa " Habit pharm " iz Ivanjice i " Headcommerc " iz Beograda procenjena je na više od 84.000.000 evra.

Visina pribavljene protivpravne imovinske koristi za " Habit pharm " i sa njim povezana preduzeća iznosi više od 7.9 milijardi dinara, a za preduzeća povezana sa Headcommerc -om 4.14 miliona evra evra.

Optužnica je podignuta 30. aprila protiv Antonića, članova IO banke Slavoljuba Korićanca i Bojana Zarića, Bobana Labovića, direktora za korporativno bankarstvo, Vehba Papića, direktora sektora za upravljanje rizicima kao i protiv Duška Sekulića, Dragomira Jovanovića, Borke Filipović, Nenada Maričića i Snežane Paunović.

Optužnica tereti i Dragovana Milinkovića, Miloša Markovića, Duška Šunjarevića, Bratislava Mihajlovića, Branimira Uzelca, Suada Hasovića, Slobodana Ratkovića, Miloša Uzelca i Milana Antonića koji su optuženi kao odgovorna lica u privrednim društvima " Habit pharm ", " Swiss farmacija", "Swiss intermedical", "Product trade finance", "Western style", "Mercury international", "Lutton", "Novi dani", "Ecolimb", "Headcommerce" i " Drina timber ".

Ovi optuženi se terete zbog krivičnog dela zloupotreba položaja odgovornog lica koje je na snazi od 15. aprila.

Optužnicom su obuhvaćeni i ovlašćeni procenitelji Zvezdan Damjanović i Stojan Stojanov, koji u vršili procenu vrednosti nekretnina na kojima su uspostavljane hipoteke u korist oštećene.

Tužilaštvo je uspelo da od Interpola dobije potvrdu da su u Švajcarskoj otkrivene novčane transakcije između Antonića i Sekulića, odnosno sa njima povezanih lica.

Ovo je prvi primer u kojem je tužilaštvo uspelo da pronađe pisani dokaz o međusobnim transakcijama Antonića i nekog od klijenata banke, odnosno između lica koja su sa njima povezana, kazao je za BIRN izvor koji ima direktan uvid u materijal sa suđenja.

Tužilaštvo je predložilo da se ove transakcije uvrste u dokazni materijal ali sud još nije doneo odluku o tome.

Ako sud bude prihvatio ove dokaze, to bi mogao da bude prvi slučaj u Srbiji da je direktno otkriven finansijski trag korupcije.

Sudija u ovom predmetu je pomenuti Dragan Milošević, koji sudi u veću sa Snežanom Jovanović i Vladimirom Mesarovićem, sinom bivše predsednice Vrhovnog suda Srbije Nate Mesarović!

Tužilaštvo pudlica kuma Nikole

Vučićev bivši kum Nikola Petrović je stavio pravosuđe u svoju službu. Tužioci, zamenici tužioca, sudije, predsednici sudova, slepo izvršavaju sva njegova naređenja.

U tome se naročito ističe Nataša Krivokapić, viši javni tužilac u Beogradu, zatim Snežana Stevović, predsednica Višeg suda u Beogradu i Ljubivoje Đorđević, tužilac Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu.

Tako je bivši advokat Nikole Petrovića, Boris Bogdanović podneo Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu krivičnu prijavu protiv glavnog urednika ovog magazina Milovana Brkića, zbog ''neizvršavanja sudske odluke''. Reč je, da podsetimo čitaoce, o presudi kojom je Viši sud u Beogradu dosudio ''zbog povrede časti i ugleda'' Nikole Petrovića da mu izdavač magazina nadokandi štetu od 200.000 dinara. Tu štetu je Petrović, uz pomoć pokojne izvšiteljke Jelene Aleksić i jakih policijskih snaga, izvršio 6. maja, na Đurđevdan, odnevši svu opremu iz redakcije, koju je izvršiteljka procenila da vredi 105.000 dinara!

(U ovom broju objavljujemo dopis Poverenika za informacije od javnog značaja koji nas obaveštava da ne može da izvrši rešenje o kažnjavanju Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije koje je odbilo da nam dostavi podatke o licima koja su učestvovala u otimanju imovine).

Dopisom od 19. marta 2018. godine zamenica javvnog tužioca Milena Dimitrijević zatražila je od glavnog urednika Milovana Brkića da ga obavesti zašto nije izvršio presudu, čiji se broj navodi i kada će to da uradi!

Presuda još nije pravnosnažna, ali tužilaštvo ne miruje.

Svakog meseca tužilaštvo vrši pritisak na sud da ga obavesti da li je Apelacioni sud potvrdio presudu. Jer, tužilaštvo je spremno, kao zapeta uška. Ono čeka izvršenje krivičnog dela!

U razgovoru za Magazin Tabloid zamenica tužioca kaže da zna da vrši nezakonito pritisak na sud, da je bila u obavezi da podnetu prijavu odmah odbaci, ali da postupa po nalogu svog šefa Ljubivoja Đorđevića. A pomenuti Ljubivoje je kum Nenada Kovača, biznismena kod kojeg je Nikola Petrović, zvanično, direktor kompanije. (Obojica su na spisku Europola za hapšenje i izručenje Sjedinjenim Državama)

- Nije mi lako u ovom slučaju. Hteo sam da prijavu ustupim drugom tužilaštvu, ali mi to nije dozvolila viši tužilac Nataša Krivokapić. Znam ja da je prijava nezakonita i da smo je trebali odbaciti, ali pitajte Natašu, ona je pajtos sa Nikolom Petrovićem - kaže za Magazin Tabloid tužilac Ljubivoje Đorđević.

Pisali smo gospođi Nataši Krivokapić da nas, kao nadređeni tužilac, obavesti da li će pokrenuti disciplinski postupak protiv zamenice tužioca što insistira da sud donese presudu, kako bi pokrenula postupak, a da pritom, uopšte i ne zna da li je presuda izvršena, da li je podobna za izvršenje.

Gospođa Krivokapić se brani ćutanjem. Ona je, da podsetimo, podnela lažnu optužnicu protiv Zorana Marjanovića, da je ubio svoju suprugu Jelenu, mada je i sam predsednik Vučić izjavio da je to nedelo njegovog kuma Nikole Petrovića. Pred Višim sudom u Beogradu, ako bude u mogućnosti, Aleksandar Vučić će izneti i detaljno svoja saznanja, obrazlažući da se ''tužilaštvo otrglo kontroli''.

Zanimljiv je i unizan odgovor ''dežurnog sudije'' Višeg suda u Beogradu, na 11. po redu zahtev tužilaštva da bude upućeno u tok predmeta, koji objavljujemo kao prilog beščašću sudija...

Poverenik nemoćan

Republika Srbija

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti

Služba Poverenika

Tel: +381 (0) 11 3408 900 Faks:+381 (0) 11 3343-379 Bulevar kralja Aleksandra 15 11000 Beograd

Broj: 071-04-4164-2/2019-03 Datum: 10.10.2019. godine

PRIVREDNO DRUŠTVO ZA IZDAVANjE NOVINA „SLOBODNA ŠTAMPA"

G/din Milovan Brkić

BEOGRAD Savski trg broj 9

Poštovani,

Pred Poverenikom za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti je, po Vašem predlogu za izvršenje rešenja Poverenika broj: 071-01- 3595/2019-03 od 12.07.2019. godine, u toku postupak izvršenja navedenog rešenja.

U vezi sa tim, obaveštavamo Vas sledeće:

Odredbama člana 28. stav 2. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja („Službeni glasnik RS" br. 120/04, 54/07,104/09 i 36/10) propisano je da administrativno izvršenje rešenja Poverenika sprovodi Poverenik prinudom (prinudnom merom, odnosno novčanom kaznom), u skladu sa zakonom kojim se uređuje opšti upravni postupak, a stavom 4. istog člana da ako Poverenik ne može sprovesti svoje rešenje na način iz stava 2. ovog člana, Vlada mu na njegov zahtev pruža pomoć u postupku administrativnog izvršenja tog rešenja - primenom mera iz svoje nadležnosti, odnosno obezbeđivanjem izvršenja rešenja Poverenika neposrednom prinudom.

Poverenik je u postupku izvršenja navedenog rešenja doneo rešenje o izvršenju broj: 071-04-4164/2019-03 od 08.08.2019. godine, kojim je dozvolio izvršenje navedenog rešenja i pozvao izvršenika, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije u Beogradu, da u roku od dva dana isto izvrši, pod pretnjom izricanja novčane kazne u skladu sa članom 198. Zakona o opštem upravnom postupku („Službeni glasnik RS" br. 18/16 i 95/2018-autentično tumačenje).

Kako izvršenik nije postupio po navedenom rešenju o izvršenju, odnosno nije postupio na način kako je naloženo navedenim rešenjem o izvršenju, stekli su se uslovi za izricanje izvršeniku novčane kazne u skladu sa odredbama člana 198. Zakona o opštem upravnom postupku. Odredbom stava 2. ovog člana je, između ostalog, propisano da se pravnom licu novčana kazna izriče u rasponu od polovine njegovih mesečnih prihoda do deset procenata njegovih godišnjih prihoda koje je ostvario u Republici Srbiji u prethodnoj godini.

Imajući u vidu da u postupku izvršenja rešenja Poverenika svojstvo izvršenika imaju organi vlasti iz člana 3. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog

značaja, Poverenik se obraćao Upravn za trezor i Ministarstvu finansija Republike Srbije radi utvrđivanja osnovice za izricanje novčanih kazni propisanih Zakonom o opštem upravnom postupku, ali je od istih dobio odgovor da takvi podaci „ne postoje" jer Zakonom o budžetskom sistemu „nije definisan pojam ukupnog prihoda korisnika budžetskih sredstava". U odsustvu navedenih podataka, Poverenik nije u mogućnosti da donosi rešenja o izricanju novčanih kazni kojima bi se izvršenik prinudio na izvršenje rešenja.

Takođe, kada bi Poverenik i raspolagao potrebnim podacima za donošenje rešenja o kažnjavanju, izvršenje tih rešenja bila bi stvar dobre volje izvršenika, s obzirom da su se svi potencijalno nadležni za sprovođenje njihovog prinudnog izvršenja izjasnili da „nisu nadležni" (osnovni sudovi - prema stavu Vrhovnog kasacionog suda, Poreska uprava, Narodna banka, Prekršajni sud u Beogradu, Komora javnih izvršitelja).

Kako iz navedenih razloga, u ovom momentu, nema mogućnosti za dalje sprovođenje predmetnog izvršenja od strane Poverenika, Poverenik se zahtevom broj: 071-04-4164- 1/2019 od 10.10.2019. godine obratio Vladi da obezbedi izvršenje rešenja Poverenika broj: 071-01-3595/2019-03 od 12.07.2019. godine neposrednom prinudom, a kako je to propisano članom 28. stav 4. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja i da o preduzetim merama obavesti Poverenika.

S poštovanjem,

POMOĆNICA GENERALNOG SEKRETARA

Slavoljupka Pavlović

Parapolicijsko Udruženje sudija i javnih tužilaca kao tužna slika i prilika odlazećeg mafijaškog režima

Vučić i on

Kako je dugogogodišnji insajder Magazina Tabloid Nenad Stefanović, sada zamenik Višeg javnog tužioca u Beogradu, zadužen za korupciju, postao udarna pesnica odlazećeg Vučićevog kartela radi održavanja pravosuđa u ropskom odnosu prema vlastima?

potpukovnik Goran Mitrović

Bili smo na mukama. Nikada nismo odali insajdera, ni po cenu života. Po tome smo poznati, zato nam svi i veruju. Odlučimo, neka nam Bog oprosti, da se jednog kurtališemo, zbog zla koje od njega preti svima nama.

Nenad Stefanović, rođen 04.10.1976.godine.Vojna obaveza: 12 meseci Vojska Jugoslavije, 1995-96. godine! Odslužio svoje.

Na sajtu Udruženja sudija i javnih tužilaca njegova biografija je opširnija od one koju generlani sekretar Ujedinjenih nacija prilaže kada ga bira Generalna skupština.

Dakle, Neša je diplomirani pravnik, a završio je i Višu medicinsku školu u Zemunu. Za svaki slučaj, sam može da se zašije.

Simpatičan momak. Mnogo kvalitetnih informacija nam je dao. Bio je ljut kada ga je Ana Borović ''porazila'' svojim zanosnim kukovima i usnama i postavljena za Osnovnog javnog tužioca u Pančevu. Pisao nam je sitne knjige indžijele gosn Neša. Lepo smo mu se oduživali. A svašta je znala ovaj dasa.

Od prošle godine je, iz Trećeg osnovnog javnog tužilaštva došao u Više javno tužilaštvo. I piše...

Nata Krivokapić na stolu, Nataša pod stolom, Nataša usta na usta, Nataša punih usta... Kakve informacije smo dobijali od njega. Ko koga, ko će kome... Sve zna Neša. Vojna obaveza: 12 meseci Vojska Jugoslavije, 1995-96. godine. Vala mu na svemu.

Bio je nerazdvojan drug kolega iz Udruženja javnih tužilaca i tužilačkih pomočnika.

Onda je imao taj bliski susret sa Vučićevim čovekom. Okrenutih leđa.

I onda je, naprečac, odlučio da se osamostali. Da stane na rep Društvu sudija Srbije i Udruženju javnih tužilaca i tužilačih pomoćnika, kao i članovima Državnog veća tužilaštva. Istih onih koji su ga prošle godine progurali za zamenika Nataši Krivokapić. On veruje da će brzo zameniti Natašu, pa onda Zagu Dolovac. Tako su mu, kaže mi on, obećali.

Po nalogu sa najvišeg mesta Neša je odlučio da razbuca Državno veće tužilaca, koje ga je postavilo na mesto tužioca za korupciju. Lepo je to mesto, pohvalio nam se Neša. Stigne prijava, ja odmah menadžera šaljem kod prijavljenog. Da se ne vraća sa parama, ako misli da se potrduim i odbacim je.

Imam i značku BIA., kaže. Dao mu Bata Gaša, a Marko Božović mu, tvrdi, jede iz ruke. Koga Neša označi, Marko ocrni.

Sada su odlučili da Nenada stave u Državno veće tužilaca. Umalo da se to i ostvari, ali dođe taj Ričard Grenel, pa novi ambasador Godfri, koji nemaju smisla za Vučićeve zajebancije. Izvisiće Neša.

A baš se bio potrudio da smišlja afere, da kompromituje članove Državnog veća tužilaca, kolege iz Udruženja javnih tužilaca i tužilačkih pomoćnika.

Baš se bio isprsio.

''Udruženje sudija i tužilaca Srbije smatra da je došlo vreme za novu energiju i pravac struke u prostoru u kojem su do sada delovala strukovna udruženja čija se rukovodstva decenijama nisu menjala, ni podmlađivala i čiji su ciljevi oročeni na nekoliko godina umesto da budu oročeni na više decenija.'' - programski je cilj udruženja koje vodi.

Kada su svi ustali da brane one koje je on prozvao a BIA ocrnila, počev od Sindikata pravosuđa, do Društva sudija i mnogih javnih ličnosti i strukovnih udruženja iz inostranstva, Neša se ispriso. Okrenuvši im leđa.

''Udruženje sudija i tužilaca Srbije (UST) obratilo se otvorenim pismom MEDEL- u, u kom poziva ovo evropsko udruženje sudija i tužilaca da nepristrasno prati postupak vezan za sukob interesa pred Agencijom za borbu protiv korupcije, na osnovu prijava koje je UST podnelo protiv pojedinih članova Državnog veća tužioca (DVT). Kako se navodi, UST poručuje MEDEL-u da se ne meša u rad nezavisnih tela suverene države, na osnovu poluinformacija.

Nemoj da im Neša natera.

U saopštenju koje je potpisao predsednik UST Nenad Stefanović navodi se i da UST sumnja da se ova organizacija bavi "etiketiranjem onih koji nisu njihovi članovi i ne plaćaju članarinu, prilično visoku za samofinansirajuća udruženja".

-Prihvatamo i shvatamo da je jako nezgodno što su postupci pokrenuti protiv članova Državnog veća tužilaca koji su istovremeno i članovi Udruženje tužilaca Srbije, koje je član MEDELA, što svakako ne baca naročito dobro svetlo na MEDEL, pogotovo ako se ispostavi da su zaista bili u sukobu interesa ili da postoje osnovi za njihovu disciplinsku odgovornost, ali treba da Vas teši da Vi, kao ni mi, zaista nismo odgovorni za postupke drugih. Naposletku, pozivamo Vas da razmislite šta bi evropske zemlje, čije sudije i tužioce okupljate, uradile da se članovi pravosudnih saveta nađu u sukobu interesa ili budu snimljeni u neobaveznom druženju sa ljudima iz kriminalnog miljea, pa da sa sobom u Beograd donesete i primere dobre prakse zemalja EU, jer UST temeljno proučava istu, kako bi se što bolje pripremila za Vaš dolazak u Beograd. Do tada, najlepše Vas molimo da se o stanju u srpskom pravosuđu ne obaveštavate isključivo preko svojih članova, budući da to nije previše objektivno, te da uvažite činjenicu da suverena država ima svoje zakone i nezavisna tela, kao i da je pravosuđe pod skriningom Delegacije EU u Beogradu u postupku pridruživanja, te da navodno ugrožavanje funkcionisanja Državnog veća tužilaca ne bi ostalo bez reakcije - navodi se u otvorenom pismu UST.

Ovi se, Bože mi prosti, usraše od lekcije gosn' Neše. On i Vučić drugara dva. Eh da ne dođe taj Grenel, pa gospodin Godfri. Mogli su i da vladju. Ovako, dobro je što su svi na jednom mestu, na istom spisku. Lako ih je obrisati iz srpskog pravosuđa.

Glosa

Sudija Prekršajnog suda u Beogradu, piše nam insajder, Marijana Zlatović skoro dve godine ne dolazi na posao. A prima platu. Nije na bolovanju, nije na godišnjem, proverili smo, nije ni na porodiljskom. Ko zna na kom mestu ona to odrađuje?

3

Niški zatvor liči na turske apsane

Poštovani,

Obraćao sam se svim nadležnima u K.P.Z.-Niš zbog problema oko selektivnog sprovođenja Zakona, pozivao sam se uredno i na članove ZIKSA I kućnog reda, ali dogovora nema.

U magacinu A-paviljona mi je stajao lično moj televizor za koji imam pismeni dokaz, ali je jednostavno nestao, nema ga. U prevodu nekom je dat bez mog odobrenja i sad niko nesme da mi odgovori gde je. Kako u zatvoru pa još iz magacina gde osuđenici nemaju pristup može da nestane bilo šta?

U II-paviljonu gde se trenutno nalazim vladaju katastrofalni higijenski uslovi, članom 21. o kućnom redu zakonodavac je odredio da zavod mora da obezbedi najmanje 3 kupanja sedmično, a imaju samo dva. Kad sam se obratio pismenim putem upravniku, dobio sam odgovor od mlađeg zapovednika Stojković Ivana da nažalost"zavod nije u mogućnosti da obezbedi i treće kupanje zbog nedostatka bojlera u II- paviljonu što ja lično znam ima minimum 10 bojlera na 30 osuđenika i 40 pritvorenika, sa 10 bojlera se stiču uslovi da se osuđena lica kupaju svaki dan. Ali jednostavno, zakon ne postoji i uprava tretira osuđenika kao stoku. Odgovor od zapovednika sam uputio predsedniku Aleksandru Vučiću ali odgovora još nema. U K.P.Z. Zabela na krugu zavoda ima samo jedno kupatilo i 20 tuševa i tu se kupaju sva osuđena lica, a ima ih oko 1400. Treće kupanje im je uvedeno 2015. godine. Zapovednik Stojković Ivan mora malo bolje da prouči zakon i sam da se uveri da u zakonu ne postoji reč „nažalost" ili ga poštuješ ili ga ne poštuješ.

Po članu 21. o kućnom redu zakonodavac je predvideo da se osuđeničke uniforme peru najmanje 2 puta mesečno u perionicama zavoda o trošku zavoda, ali se ne peru. Lično ja sam u maju 2017. god. Dobio odgovor od direktora uprave da je zavod dužan da pere osuđenicima uniforme, obraćao sam se i upravniku sa ovim odgovorom, ali ni dan danas se ne peru. U K.P.Z. Mitrovica, uniforme se peru odavno kao i u Zabeli, čak i u Mitrovici i Zabeli zavod pere o svom trošku osuđenicima i civilnu garderobu. A jedino u K.P.Z.-Niš postoje perionice da se osuđenicima naplaćuje pranje garderobe 300 dinara 9kg veša. Po kom zakonu zavod sme da posebno naplaćuje osuđenim licima bilo šta? Svaka opština plaća za osuđeno lice dnevno 20 eura njegov boravak u zatvoru. Gde piše, u kom zakonu da se pranje posebno naplaćuje? To samo ima u K.P.Z. Niš.

Članom 21. o kućnom redu predviđeno je da svaki paviljon mora da ima mesto za održavanje obuće i odeće, a u II-paviljonu to mesto ne postoji da osuđenici mogu da osuše veš? U svakom paviljonu to mesto ima, samo u II nema.

Članom 22. kućnog reda zakonodavac jasno stavlja do znanja da je u sobi za spavanje zabranjeno pušenje, gde se u II -paviljonu nalazi prostorija za pušače? Ja sam nepušač i ustavom pa i ovim zakonom niko nema pravo da od mene pravi pasivnog pušača, asam bolovao od astme. 2017. godine ja sam pisao žalbu na iste uslove kao do sada, ali ministarstvo zdravlja mi je odgovorilo da je žalba neosnovana jer im je zatvor dostavio odgovor da ja nigde nisam naveo po dolasku u zavod da sam bolovao od astme i bronhitisa. U instrumentu o visini mog stepena rizika postoji opširno mišljenje stručnog tima o meni, pa na zadnjoj strani oni sami navode, da sam se izjasnio da sam bolovao od astme i bronhitisa. Ko laže ovde? Na svakim vratima od spavaćih soba mora da postoji upozorenje da je pušenje zabranjeno, a takvo upozorenje nigde ne postoji.

Neke vaspitačice izgubile su kompas gde se nalaze, jer na posao među osuđenike dolaze sa dubokim dekolteom i u suknji iznad kolena. U bilo koji sud da pođete radnici vas neće pustiti tako obučenu jer se smatra vulgarnim i nepristojnim.

Služba za tretman pravi katastrofalne propuste za koje posle odgovaraju samo osuđenici. Uvek je lakše zakopati osuđeno lice nego priznati krivicu.

U K.P.Z.Niš postoje dve struje, zaposleni koji selektivno sprovode zakon bliži su Paniću. A zaposleni koji sprovode zakon po pe-esu bliži za zapovedniku Draganu Ninkoviću. Ali radnici koji sprovode zakon ne mogu da dođu do izražaja jer ih Panić odma šalje na druga radna mesta a neretko i na karaulu 6 meseci. Načelnik službe za tretman gotovo da i ne odgovara na molbe i žalbe, sve dok se nije dokopao fotelje.Govorio je svim OS licima kako su mu Grbović i Šarić zaboli nož u leđa i preoteli funkciju. Gotovo u nijednom zatvoru u Srbiji vi od zaposlenih ne možete da čujete pljuvanje kolega. To ima samo u K.P.Z.Niš.

A sada najbitniji deo.

Osuđena lica koja budu zatvorena u II-paviljonu ili ti pojačan nadzor odlukom upravnika od 2017. godine ne mogu da koriste televizore u sobi. U nijednom zakonu ne postoji član kojim zakonodavac zabranjuje gledanje televizije. Osuđeno lice kad napravi prekršaj on bude legitimno zatvoren u odeljenje pojačanog nadzora. Po ZIKSU postoje kazne , kojim se osuđenik kažnjava, a nigde ne piše da može biti kažnjen zabranom gledanja televizijskog programa, čak ni ustav ne zabranjuje bilo kom građaninu Srbije da prati bilo koji program. A sad ovako javno da se obratim predsedniku Aleksandru Vučiću, po kojoj logici mislite da osuđena lica glasaju za bilo koga u ovoj zemlji ako ne mogu da vide predstavljanje ekspozea, uspone i padove političara za koje bi da glasaju? Ako je zabranjeno gledanje TV programa, kako osuđeno lice da se informiše? To mu je jedini prozor u spoljni svet van ovih zidina. Može da se informiše putem novina, a kako da se informišu osuđena lica koja ni novine ne mogu da kupe? A takvih ima mnogo. Jel se ovo naziva demokratsko pravna država o kojoj svakodnevno govorite? Za svaku ovde navedenu reč imam pismeni dokaz samo mora da bude neko odgovoran, da dođe i da se uveri. Ako osuđenici imaju pravo glasa što ih tretirate kao stoku?

(Ime poznato redakciji)

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane