Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Zrenjanin

Nova čuda na procesu gradonačelniku opštine Zrenjanin

 

Pare uložite, u zatvor izvolite

 

Posle nekoliko proširenja istrage, i šestomesečnog boravka u istražnom zatvoru gradonačelnika Gorana Kneževića i njegovih saradnika, politički inspiratori ovog skandala, nemoćni da najširom kriminalističkom istragom pribave relevantne dokaze za  ''zločinačko udruživanje'' i pljačku, preduzeli su poslednji očajnički korak: u "zločinačku grupu" uključeni su i strani investitori grinfild investicija!

 

Mile Ješanov
Arpad Nađ

 

Dok se u drugim gradovima formiraju industrijske zone - industrijski parkovi i građevinsko zemljište se najčešće besplatno ustupa stranim investitorima, a Republika i Pokrajina dotiraju izgradnju infrastrukture u njima, dotle se Zrenjaninu, lideru u privlačenju stranih investicija, odnosno njegovom gradonačelniku, sudi za neekonomsku cenu po kojoj je zemljište ustupano na korišćenje stranim investitorima!
Pored neprocenjive vrednosti novih pogona za zapošljavanje (a potpisano je preko 20  ugovora za oko 9.000 radnih mesta, a na čekanju je bilo još toliko), sredstvima od zakupa čiju su cenu odredili nadležni organi opštine, izgrađena je ne samo infrastruktura u zonama, već je višak korišćen i za uređenje grada i prigradskih naselja.
Ovaj pionirski posao Zrenjanina i zrenjaninskog gradonačelnika prihvaćen je kao pravi put u obnovi zemlje i likvidaciji nezaposlenosti. Po Strateškom planu grada, pored zapošljavanja preko 18.000 nezaposlenih do 2013. godine, trebalo je da Zrenjanin počne i da uvozi radnike sa strane.
Plan je počeo intenzivno da se ostvaruje, čak i pre zadatih rokova, pa je bilo prirodno što je broj nezaposlenih smanjen za skoro 6.000.
O snažnom usponu zrenjaninske infrastrukture ne treba ni govoriti. Taj primer je izazvao ogromno interesovanje i pohvale sa svih strana. Gradonačelnik je nekoliko puta pohvaljivan i nagrađivan kao najbolji predsednik u Srbiji, "gradonačelnik sa vizijom", a grad  sa najboljim uslovima i najefikasnijom administracijom za investiranje.
Proglašen je i Gradom budućnosti, a svetska banka ga je rangirala za drugi grad (posle Bitolja) u jugoistočnoj Evropi.
Neke od izgrađenih pogona otvarao je i predsednik Republike, uz najviše pohvale i usmena priznanja, a ministar ekonomije Mlađan Dinkić je, na primer, za "Pompeju", svako radno mesto dotirao sa po dve (ili dve i po) hiljade evra!
Na žalost, to nije bilo po volji pokrajinskim mediokritetskim velmožama, kojima je zaobilaženje Novog Sada i Subotice, očigledno smetalo, počeli su da gube na važnosti, a sve to zajedno stvorilo je animozitet i otvorenu mržnju prema gradonačelniku Kneževiću.
Nije bilo pravo ni nekima iz policijskih struktura i opozicionih stranaka, koji su upravo na kritici radova u gradskim zonama i besmislenoj kritici stranih investicija zaboli nož u leđa, ne gradonačelniku Zrenjanina, već daljem razvoju Zrenjanina uopšte!
Istovremeno su na taj način zatvorili vrata onoj grupi stranih investitora koja je već bila spremna da rizikuje i uloži u Srbiju.
Upravo ti strani investitori, čije su investicije jedva čekale sve demokratske koalicije od oktobra 2000. godine do danas, pojaviće se kao svedoci na suđenju za podmićivanje. Biće tu i nekih ambasadora, pa i naših najviših državnih rukovodilaca, što će svetski mediji svakako pratiti.
Nije teško pretpostaviti da će u okolnostima takvog skandala neko od predstavnika stranih ulagača: Kakva je ovo zemlja koja traži strane investicije, a sve radi da ih uopšte nema ?
Ko će biti spreman da sutra uloži u zemlju u kojoj se ne zna šta se hoće, u kojoj jedni grade,a drugi razgrađuju?
Da li je moguće da smo sposobni da za parče mesa koljemo vola? Da li je moguće da smo za zadovoljenje nečije sujete, ostvarenje suparničkog primata, gole zavisti i vlastohleplja spremni da žrtvujemo i najsvetije ciljeve budućnosti zemlje i naših potomaka?
Zrenjaninci kažu da su maske pale, ciljevi optužbe su više nego jasni.
Nekadašnje neopravdane i besmislene optužbe poraženih stranaka su prihvaćene, zahtevi vojvođanske političke mafije da se Goran Knežević kriminalizuje i politički uništi takođe, a policajci u istrazi, njihovi doušnici i pomagači, pored tridesetak novih radnika u opštinskoj upravi, u međuvremenu su pozapošljavali svoje supruge, svastike i rođake.
Svi su namirili račune. Do političkog obračuna sa gradonačelnikom Kneževićem, zrenjaninska uprava je bila jedna od najefikasnijih u ovom delu Evrope, bila je i slavljena i nagrađivana, a danas je, nakon osvete frustriranih novosadista ponovo vraćena u stara birokratska vremena kada se, umesto u 48 sati i na jednom mestu, dozvole za gradnju čekaju i po nekoliko meseci.
Sve je, dakle, sada jasno. U jednoj od najobimnijih istraga u istoriji Zrenjanina koja traje već punih pola godine, i pored četiri-pet proširenja, nije nađen nijedan relevantan dokaz za dela koja se gradonačelniku stavljaju na teret. Već sada je izvesno da je reč o političkom procesu, za koji smo, očigledno, pogrešno mislili da pripada istoriji.
Predsednik Republike se ne odriče svog bodrumskog mahača lažnim avio kartama. Istovremeno, dok se ogromna sredstva slivaju u Novi Sad i u privatne džepove  u imperiju Pajtića, porodice tri brata Dulića (jedan - ministar za prostorno planiranje RS, drugi - član Izvršnog veća Vojvodine, treći - savetnik Fonda za kapitalna ulaganja), zajedno sa drugim Pajtićevim stranačkim trabantima haraju gradskim građevinskim zemljištem u Novom Sadu, Subotici i gde god im je "baza" stabilna.
Političkom diskvalifikacijom Gorana Kneževića, zadovoljena je autonomaška sujeta ove samozaljubljene i sebi dovoljne grupe lažnih elitista i evropejaca, pa su u znak dobre volje prihvatili neke manje izmene Statuta Vojvodine. Jedino čega se nikako i ni pod kakvim okolnostima neće odreći, to je Fond za kapitalna ulaganja, čija se sredstva nemilosrdno rasipaju.
 Ako je, dakle, posle onako drske bodrumske javne laži u Skupštini Pajtić napredovao do potpredsedničkog mesta u stranci i do mesta predsednika Izvršnog veća Vojvodine, onda je u ovoj zemlji sve moguće.
Moguće je, kao što se vidi, da posle toliko opsežne istrage, i nijednog relevantnog dokaza o krivici, bude podignuta optužnica na osnovu prvobitnih sumnji, kao da istrage nije ni bilo, i onako, đuture optuže  22 čoveka kao članovi zločinačke grupe. Na taj način je 22 građanina proglašeno zločincima bez suđenja, a njihove porodice i potomstva žigosani su najsramnijom kvalifikacijom. Sramno je i za ovu zemlju, i za tolike nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima (gde je sad Helsinški odbor za ljudska prava, Amnesty International i druge), a najsramnije za DS i njenu političko-policijsku vladavinu.
Šta je razlog da se posle svega, pa i očiglednog nedostatka pravih dokaza i o zločinačkom udruživanju, i o kriminalu, gradonačelnik Goran Kneževića zadržava u pritvoru i ne dozvoljava mu se odbrana sa slobode?
Jasno je da je reč o čisto političkom procesu (nasleđenom iz komuno-fašističkih režima), pa se to s pravom u Zrenjaninu, a i šire, smatra nedostojnim i za ovaj grad nezasluženim.
Zato se sa dosta osnova špekuliše da Knežević ne može izaći iz pritvora sve dok ga ne opozovu s mesta gradonačelnika i politički diskredituju, ili dok mu predsednik stranke i Republike ne skine kamen s vrata, koji mu je obesio svojom javnom pretnjom da će "svi koji su doprineli Goranovom hapšenju biti smenjeni i pohapšeni ako se dokaže da je on nevin". Nema goreg i težeg zadatka za okrivljenog koji u ovom slučaju i pod ovakvim okolnostima treba da dokazuje nevinost.
Istovremeno, nema zahvalnijeg posla za raspomamljene istražne organe i njihove političke inspiratore. Kako u ovakvim okolnostima predsednik države može da kaže da se "neće mešati u rad državnih organa"? Nije li prirodnije da baš on bude inicijator jedne nezavisne istrage, pa čak i svedočenja pred Anketnim odborom Skupštine Srbije?
Hoće li montirani proces gradonačelniku Zrenjanina razotkriti pravo lice vrha Demokratske stranke, koja bi, za duže vreme, morala da ode s političke scene, a stotinu njenih rukovodilaca da odgovaraju i pred sudom, i pred istorijom, za sva zla koja su naneli građanima Srbije?

 

Šljunkom platili  poštenog sudiju

 

Ohrabrene sudije iz Zrenjanina ponovo su podigle glas. Ovaj put, povodom teksta "Potkusuri u naturi", redakcija Tabloida je dobila pismo u kome se iznose novi detalji o korumpiranosti sudija i tužilaca.
"Bivši javni tužilac R. Davidović nije iz Sečnja već iz Sutjeske i nije kum D. Slepčevića, sudije Ustavnog suda", navodi se u pismu uz učtivu molbu da se navede i to da "Sadašnji opštinski javni tužilac nije Dragan već Zoran Vucelja"!
Takođe se navodi i to da se u tekstu "Potkusuri u naturi" vidi da sudije hvale i veličaju Editu Tatić, zamenika okružnog javnog tužioca, mada ni kod nje nije baš sve čisto, što autorima ranije nije bilo poznato.
Zbog nezakonitih hapšenja tada su podnete krivične prijave protiv načelnika MUP-a u Zrenjaninu, potom ondašnjih ministara Sokolovića i Vukašina Jokanovića, pa i protiv Edite Tatić, koje je v.d. Okružnog tužioca gurnula u fioku gde stoje i danas.
Bivši opštinski i okružni javni tužioci, D. Đorđević i R. Davidović, kao i predsednici sudova, R. Bukvić i D. Tašin, svojevremeno su od Ministarstva pravde dobijali povoljne kredite od po 100.000 dinara, što je u ono vreme bio veliki novac. Kredite je dobila i grupa delioca pravde među kojima je i sudija Radojčić zvani Čiča, koji se ovajdio sa 30.000 dinara. Najmanji iznos u novcu koji je podeljen zrenjaninskim sudijama bio je svega 7.000 dinara.
Taj novac je zamenjen za marke po zvaničnom kursu, jedan dinar za jednu marku, u jednoj filijali Vojvođanske banke, potom je plasiran na ulicu, na crno devizno tržište, po višestruko većem kursu, zatim su sudije i tužioci nakon te novčane transakcije vratili kredite i zaradili od 150.000 do 200.000 dinara. D. Đorđević je odmah posle toga napustio tužilaštvo, kupio lokal i prešao u advokaturu.
Naš izvor iz Zrenjanina, dobar poznavalac ovdašnjih dešavanja, pita se kako je moguće da je zaobiđen zamenik OJT Tihomir Stojadinov, Tića Patriota, koji je svojevremeno odustao od krivičnog gonjenja  protiv doktora Maksimova koji je bio i uhapšen po rešenju istražnog sudije Okružnog suda zbog mita od 750 maraka za operaciju kuka jednoj pacijentkinji.
Ovaj slučaj je zanimljiv jer su se doktori solidarisali sa uhapšenim lekarom, pa nisu hteli da operišu pacijentkinju koja je kasnije, na samom ulazu bolnice na Banjici u Beogradu, izdahnula.
Sa uhapšenim doktorom se solidarisao i dr Z. Kozlovački, bivši takozvani prvi demokratski izabrani predsednik SO Zrenjanin, danas direktor PIO zdravstvenog osiguranja Zrenjanin, koji je inače, prema nalazu deviznog inspektorata iz 2001. godine, bio umešan u "nestanak 2,5 miliona maraka iz FK "Proleter" koji je kasnije rasformiran, a njegov poslednji predsednik Grubić je izvršio samoubistvo.
Krivični postupak protiv lekara, prema rečima T. Stojanovića (Tiće Patriote), kako se navodi u pismu, obustavljen je po nalogu R. Davidovića na koga je vršio pritisak dr Kozlovački.
Kozlovački je u svojstvu predsednika opštine Davidoviću dao veći, bolji i kvalitetniji stan, a Tića Patriota se odmah potom preselio u trosobni stan u kome je prethodno živeo Davidović, doplativši samo 17.000 dinara umesto 230.000.
Sav život u Zrenjaninu zavisi od korumpiranih sudija, zaključuje se u pismu, uz napomenu da sudije ne vrte samo živu lovu. Delioci pravde imaju razgranate poslove, u slobodno vreme rade kao savetnici bankara, tajkuna Neki su najureni iz pravosuđa, postali advokati, poslanici…
Autor pisma iz Zrenjanina, čije ime iz razumljivih razloga ne možemo da objavimo, ilustrativno opisuje kako delaju delioci pravde.
Izlazeći iz sudnice jedan ovdašnji tajkun svom pratiocu kaže javno, u hodniku, hvaleći sudiju: "Vidiš što je pošten čovek, neće mito, već traži 30 kubika šljunka. Odvezi mu to sutra!"

 

 

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane