Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Niš
     
      Ko vara radnike, trguje ljudima i menja imena ulica u gradu na Nišavi
     
      Gurali smo vreme, gurali i kude smo dogurali?
     
     
      Ulica, policija, sudnica, ludnica, bolnica - sve je to život. Sve to u Nišu liei na rad mešalice. Mešalice koja melje sve. Pitanje je samo ko duže i više izdrži
     
      Miodrag Milojević

     
      U naselju bogatih Nišlija, od zavidljivih sugra?ana prozvanog Beverli hils, gradilo se novo zdanje. Niko se nije raspitivao o eemu se radi ni za kakvu namenu se sprema nova gra?evina. Bogati vole lepe stvari.
      Ispostavilo se da se radi o mrtvoj prirodi.
      Ni kad je reeeno da se u njihovom kvartu gradi bolnica za leeenje bolesti zavisnosti niko se nije uznemirio. Neko je jednom objasnio šta su to bolesti zavisnosti - alkohol, droga, igla, sida, heroin.
      Ovih dana je poeela pobuna, krenulo je potpisivanje peticije da se nova i moderna gra?evina iseli iz ovog kvarta. Oeigledno da je u pitanju strah. Crna hronika registruje brojne slueajeve iznude i pretnje iglom obolelih od HIV-a.
      Niški komentatori kažu da je u pitanju samo jedna, u dugom nizu niških diskriminacija. Obolelima od od somatske zavisnosti privlaenosti narkotika treba podrška okoline. Bogataši iz niškog Beverli hilsa - spremni su da osoblju i pacijentima, upute telegram podrške. Uz uslov da narkomani ne šetaju po njihovom kvartu, pod uslovom da se bolnica iseli.
     
      U prostoru i vremenu
     
      Hiljadu pasoša i hiljadu lienih karata stoji u niškoj Policijskoj upravi, poznatoj po ekspeditivnosti.. Ne zna se pouzdano da li je dve hiljade Nišlija pomrlo eekajuai pasoše i liene karte. Ne zna se, dakle, da li su mrtvi. Ali zašto se niko živi ne javlja? - pitaju se u niškoj policiji. Liena karta je obavezan dokument, a pasoš može, ali ne mora da se poseduje.
      Velika pobeda radnika na koju se još eeka. Višemeseeni štrajk u ''Niteksu'' gotov je da se okonea, radnici sada traže isplatu svih zarada zakljueno sa poslednjim mesecom. Vlasnik, ?or?ije Nicovia, nije se pojavio na pregovorima. Razgovoru izme?u štrajkaea i poslovodstva predsedavala je Biljana Jovanovia, elan Gradskog veaa. Skandal je izbio kad je neko prvo snimao pregovore pa je onda Biljanin glas i ceo tok razgovora pustio radnicima u fabriekom krugu i to preko razglasa..
      Da li je snimao Zoran Tošia, vo?a štrajkaea, da pred radnicima prikaže kako je dobro vodio pregovore? Tošia tvrdi da on nije snimao. Snimak je poturio neko drugi u želji da ga kompromituje pred radnicima.
      Rumunska kompaniji ''IRIS'' je veliki sistem sa prošlogodišnjim obrtom kapitala od 2,5 miliona evra. Kad su tako bogati kako nemaju 18 miliona dinara za pokrivanje svoje tri fabrike u Nišu? Poslodavac isplaauje minimalne zarade, 36 dinara po satu. Ali ali ne plaaa minuli rad, topli obrok i ostalo. Kad se sve sabere, dug po radniku iznosi 84 hiljade dinara. Prema raeunu radnika. Štrajk je tek poeeo a firma je bogata. Bez obzira na to '''IRIS'' je tražio milion i po dolara kredita za kupovinu delova neophodnih za rad.
      Beli mantil, maeka, staklo, sekira. Kako spojiti ove reei?
      Nalazim, se u na niškom skveru gde je nekada bila trošarina. To se sada zove Trošarina. Jedan potok, iz potoka plava prevrnuta fotelja.
      Preko puta je niška bolnica. U tezgi gomila prozora i maeka koja bezbrižno sedi. Nema nikoga. Tama kao u prodavnici pogrebne opreme, samo bez cveaa. Prodavaeica kozmetike povlaei dim na stepeništu...
      Ne mogu da shvatim šta je hirurg tražio u staklari ''Art glas.''
      Vlastimir Jovanovia iz Niša napao je i sekao sekirom u staklarskoj radnji dr Predraga Jovanoviaa. Posle je izjavio da je napravio grešku da je sekira bila namenjana drugom hirurgu.
      Napadaea i sekiru zarobio je Miodrag Ceklia, vlasnik staklarske radnje.
      - Moj komšija, Vlastimir, kupio je na niškom buvljaku sekiru i zamolio me da mu je prevezem. Prieao je, svojevremeno, da mu je neki lekar vršio operaciju na ruci da nije zadovoljan. Jedan prst ne funkcioniše - prieao je komšija Goran Mla?an.
      - Da li se niški hirurg u staklari zatekao uniformisan ili u civilu? Zašto bi u belom mantilu došao kod stakloresca? Po svemu sudeai, Vlastimir Jovanovia nije, kako se pravda, zamenio likove. Pogodio je pravog eoveka. Procenio je da ae, ako zameni likove, biti manje osu?en. Nije isto predumišljaj i promašaj kad eovek ne razaznaje likove. Hirurgu su u pomoa pritekli drugi hirurzi, oni su ga krpili. Vrana vrani oei ne vadi.
      Sada na tom mestu maeka drema. Kao da ništa nije bilo. Maeka spava. Šta je sekira tražila ovamo, u centru grada.?
      - Guraju li vreme i kod vas sat napred? Pitao je Buftek zimogrožljivu matoru Bugarku što, privezana za torbu, sedi na klupi pored mosta na Nišavi. Buftekova kosa vojnieki je kratka, bela i oštra.
      - Ne, kod njih je rusko vreme. Dva sata napred. Oni su sat ispred nas Bugarka ima tamno lice kao bakarna posuda koju su gazili kamioni.
      Bugarka nešto odgovori. Buftek je nije ni slušao. - Nije to trebalo ni da bude. Kod nas to nije bilo do sedamdeset šeste godine. Ili sedamdeset sedme. Nije trebalo gurati vreme. Gurali smo vreme, gurali i kude smo dogurali? Glad, beda, samoubistva.
      Bugarka lamentira nad Nišavom.
      Kakav ae danas biti dan? Kad ima sreae Bugarka zaradi 599 dinara. Ima i za pljeskavicu.
      Ja sam taj koji je ljuti: - Ti ništa ne razbiraš. Zema, duša ti. Mi umiremo, Bugari.
      Inflacije velike, stagnacije velike. Ne može da preživi narod, naš narod. Naš narod umire. Ne možež da platiš struja, ne možeš da kupiš hrana. Meso nisam jela pet godina.
      Buftek je pita: - U Banju spiješ? Tako je i kod nas. Kinezi mnogo...
      - Kod nas nema Kinezi.
      Penzioneri umiru masovno, masovno, masovno. Do nas pare ne dostiga. Ne samo penzioneri, i mladi umiru. Umiru. Umiru.
      - Iz Balgarija sam! Balgarija. Kod nas mnogo, mnogo, mnogo teško.
      - Aerka mi oae hleb. Ša bre i da prodam? Ja au da jedem hleb, decu, ko ae mi rani? Kako moram ja da radim? Ne mož penzioneri ništa da rade u Balgarija. Nema pos o za penzioneri. Niki ne ti dava. Kaže: - Mi tražimo mladi ljudi, za stari nema posao nikaki.
      Dok možeš da radiš, radih me zime. Ne mož da pribereš ništa.. Izvueeno iz njive. Krompiri izva?eni, kukurizi iseeeni po njivi. Nema ga. Na zeleno otišo u kazan da ga skuva...Što da radim? Pet godine se mueim. Deset godina, po malko za mene. Nema života. Nema života. Staje. Stieki easi ga da ideš u prodavnicu.
      -     Nije gore nego ovde?
      Razbiraš, da umiru. Ljudi nema pare za lekovi. Nema za struja, nema za voda, telefoni. Nema za meso, nema za ništa. Ti ae sediš mesec dana na hleb i jedno mleko. Ako kupim meso za mene, deca ae budu gladni ceo dan. Ne može...Ceo dan.
      Ni ovde jedna pljeskavica ne mož da kupiš a kamo li hrana. A tamo? Nema za hleb, postoji zamena za hleb: - Jednoki badoki bapci u Bugarakoj je 43 dinara. Ne mož da najdeš ni hleb, sasmo jednoki bapci.
      Bugarku pozdravljaju niški penzioneri: - Odmarame, odmarame. Šo e sigurno - sigurno.
      Bufteku je dosta strašnih priea: - Neae da odlepša, toplo da bude, da krene...
      - U nas u Balgarija stud, stud. Narod umire od glad i od stud. U nas neae da rade zemlja - kaže šima preferenci. Ne znaeš šo e šima?
      - U petak u Mološin na vašar! Znaš li gde je Malošin?
      - Ne idem na vašar. Nemam taka roba. Za vašar su ?erdani. Imam bluzi, pantaloni, suknja.
      - Sve se proda.
      - Ne, ne. Sve se proda al kradnut mnogo. Tamo kradnut. Jedni sa jedna strana, drugi sa druga strana.
      - Srpski ti govorim, bre! Da uzmeš paru.
      - Ne, ne, ne. Imam klijenti.
      - Ne, znam tog policajca. On radi na železnieku stanicu. Ne, on te ne juri. To je mnogo dobar eovek, mnogo. Što da me juri? Što prodavam kaeketi?
      - Što su pomerili sat?
      - U dvanest i magare riee, kažu stari ljudi. Magare, koje ništa ne zna. Kad smo bili deca ja stanem ako je senka pravo - tad je dvanaest.
      Sigurno je nekad davno Bufterk imao magare: - Ko kaže da magare ne zna? Zna ono samo ne može da govori.
     
      Južni bulevar
     
      Ulica Južni bulevar u Nišu. Linija kuaa ispod pruge. Nešto, kao život pod gvozdenim mostom. Ceo život grad Niš i Šaban Bajramovia bili su nerazdvojni. Bajramovia je prozvan ''kraljem romske muzike'', bio je priznat u celom svetu. Ako u Nišu ima diskriminacije i rasizma mogao je da promeni sredinu, mogao je o tome javno da govori. Na tu temu Šaban nije imao šta da kaže. Od kad je mrtav, našli su se drugi da govore u njegovo ime.
      Ulica Južni bulevar, mimo svake logike, trebalo bi da nosi ime Šabana Bajramoviaa. Ulica je dugaeka, neugledna, prašnjava, kuae igraju kolo i tree za vozovima. Sa pruge kaplje ulje. Nasip je dignut visoko, para dimnjaka meša se sa parom lokomotive. Crne lokomotive, vagoni kao da lete preko spavaaih soba.
      Nedaleko je Jahorinska ulica, ona ne pripada njivama vea pripada gradu, u Jahorinskoj je niska kuaa i malo veae dvorište. Tu je živeo Šaban Bajramovia. Utisak je da Milica Bajramovia, supruga Šabana Bajramoviaa ne bi želela da jedna ulica u kojoj ima i Roma ponese Šabanovo ime. Ona, koja je romske narodnosti, misli da bi to bila uvreda za Šabana Bajramoviaa.
      Iz razgovora u niškoj Beograd mali moglo se zakljueiti da je Milica vršila uticaj da se Šaban odvoji od familije.
      Grlati i robusni direktor sada pije pivo ispred prodavnice: - Moj pobratim, Šaban, zaslužuje da ima ulicu!
      Može li se na jednom primeru prikazati kako se fabrikuju afere.
      Na vrhu Vranja gde žive Romi je trg a na trgu je spomenik Bakiji Bakiau, trubaeu. Spomenik je bez izraza a truba kao da svira juriš.
      Oko spomenika Bakiji Bakiau nije bilo nikakve afere Kad se dizao spomenik romsko pitanje nije bilo aktuelno, niti se to plaaalo.
      Ko hoae da izazove krizu taj ae predložiti da ulica Bore Stankoviaa u Vranju dobije ime Bakije Bakiaa.
      Pošto na to mnogi ne bi pristali - Vranjance hladne glave optužiš da su rasisti i da su fašisti.
      Posao lešinarski, za neke ljude isto je kao svaki drugi posao. Novinar iz Niša pita stanarte koji su potpisali peticiju zašto su svoj neugledni periferski sokak nazvali bulevarom. Kao da su ti stanari odlueivali o nazivu ulice. Niko od njih ne pravi razliku izme?u bulevara i ulice.
      - Kad ste iz svojih vukojebina dolazili u grad, kad ste pravili kuae nije vam bilo teško da menjate adrese? Pita stanare novinar iz Niša.
      Ulica Južni bulevar jeste na skrovitom mestu, jeste neugledna ali i dugaeka nekoliko kilometara, sve do Elektronske industrije. To je eetiri - pet autobuskih stanica.
      Milicu Bajramovia pronašao sam u Jahorinskoj ulici. Milica ima potrebu da prepravlja biografiju pokojnog supruga.
      - Slueajno sam ovde. Kuaa jeste naša. Ali živeli smo u Stanka Paunoviaa na keju, imali stan. Pristala bi da ulica Stanka Paunoviaa dobije Šabanovo ime.
      Za Jahorinsku, oeigledno, ne bi pristala.
      Samo idioti mogu meriti ulice. Slueajno bacam pogled. Ulica Cara Lazara. Tesan sokak sa dvadeset kuaa.
      Direktor je još pred prodavnicom.. Sada ima drugo mišljenje: - Nije Šaban narodni heroj. Neka njegovo ime nosi ulica u kojoj je živeo.
      Hiljadu ljudi mora da zameni liene karte i dokumenta. Ovo je grad Niš. Ja sam ovde bio direktor. Manje je važno koliko to košta. Administracija te dvadeset puta vreaa sa šaltera. Poznavao sam Šabana, poznajem te ljude. Sve je izmišljeno. Ljubiša iz ''AIK banke'' uplatio je 560 hiljada dinara da bi Milica imala penziju. Grad Niš finansirao je poslednji CD.
     
     
      Nikad robom
     
      Trgovina ljudima u Nišu. Dugo toplo leto traje preko zime. Traje do sledeaeg leta. Trgovina prosjacima? Ništa eudno s obzirom na ponašanje niške policije. Policija tera prodavce krpica, organizuju se straže, mogu zamisliti šta radi prosjacima. Ljudi što nemaju od eega da žive moraju bežati iz Niša. Obilazim grad i jedva uspevam da snimim dve romske devojeice.
      Niška policija je 10 aprila ove godine privela Toplicu Stankoviaa iz Prailovice kod Aleksinac zbog osnovane sumnje da je izvršio krivieno delo trgovine ljudima. On je, sa Slavišom Stankoviaem iz Trstenika, koji je u bekstvu, prevozio do Crne Gore maloletne A. R. 12 godina, A. R. 9 godina, A. B. 12 godina i R. M. 2 godine radi prosjaeenja. Crnogorska policija je prošle godine, u kamionu marke ''TAM'', niških tablica, otkrila 19 maloletnika.
      Prosjaci su vreme provodili u Podgorici odakle su su kamionom razvoženi po atraktivnim turistiekim mestima duž obale. U odre?eno vreme, kad padne noa, kamion dolazi, kupi radnieke, vraaa ih u Podgoricu. Organizatori posla uzimali su za sebe deo zara?enog novca. Solidna zarada je kad svaki od l9 prosjaka dnevno donese po 50 evra.
      Trgovina ljudima otkrivena je u Crnoj Gori još prošlog leta. Prosjaeenje je moguae samo u turistiekoj sezoni. Postavlja se pitanje šta je niška policija eekala do sada? Poeetak sledeae turistieke sezone?
      Da se, možda, nije eekalo na direktivu. U niškim ''Narodnim novinama'' vea par meseci ide feljton o trgovini ljudima.
      Za jednu devojeicu roditelji su znali da kažu prezime ali nisu znali da kažu ime. Trenutno se vodi kao neidentifikovana Dvojica prezimenjaka Stankoviaa su prošle godine u Crnoj Gori kažnjeni sa 300 evra od sudije za prekršaje Štampa je pisala o tome. Policija je slueaj držala u arhivi.
      Novinari na raportu kod majora Šurbatoviaa! Jasmina Andrejevia, sudija Opštinskog suda, kao sudija Prekog suda.
      Jasmina je Draganu Kocia, novinarku ''Narodnih novina'' i Timošenjka Milosavljeviaa, glavnog urednika, osudila na kaznu da svako plati po 500 hiljada dinara.
      Naneli su ''duševni bol i povredili eas i ugled'' majora Zdravka Šurbatoviaa i njegovoj supruzi - Gordani.
      Sud štiti kriminalce, brine o njihovoj easti i ugledu. Okružni sud u Nišu osudio je majora Šurbatoviaa za zloupotrebu službenog položaja eime je pribavi imovinsku korist od 8. 167. 000 dinara. Supruga Gordana osu?ena je uslovnom kaznom.
      Optužnica je doslovno prepisana, ali u optužnici ne stoji naslovi da je Šubratovia od vojske naplatio taštinu kuau. U optužnici ne piše da je Šurbatovia ''teroristi vratio kola'' ni je ''Vojska platila kuau Albancima.''
      Sve to izvire iz optužnice, sve to piše u optužnici ali drugim reeima. Smisao nije sporan. Suvoparni birokratski jezik preveden je tako da narodu bude razumljiv. I to je krivieno delo.
      Najtužnije od svega je što su siroti novinari ostali potpuno usamljeni. Kome da se žale? Doduše, žalili su se NUNS u koji ih je uzeo u zaštitu i poeeo odmah da preti OEBS-om.
      A kad NUNS nekoga uzme u zaštitu on ne traži pare. Poeinje da diktira i da vodi ure?ivaeku politiku. Šta li je bolje? Odlazak u zatvor ili odlazak pod kišobran NUNS-a gde si na slobodi ali bez slobode?
     
     
     
     
      Ribarska priea
     
      Niški ribari. Oni sami sebe tako zovu. Bez obzira što kraj sebe drže praznu torbu a u ruci pecaljku. Marinko je grlat i snažan, bez obzira na godine. Kad je ro?en, ni sam ne zna. I ako zna - ko da mu veruje. I Marinko baca pogled u pravcu mosta gde gamiže crna gomila: - Gledam zato što ne mogu da jebem, posle jebem zato što ne mogu da gledam. Znaš koje su dve stvari najmizernije u životu. Tu?e pare brojati i svoju ženu gledati. Moj prijatelj je einovnik u banci. Kroz njegove prste dnevno pro?u milijarde. Kad u tri s posle do?e kuai mora svoju ženu da jebe, jadan. Nema drugo mesto. To je mizerija. Ludak je u parku igrao, leteo oko bicikla, prieao je sa biciklom. Marinko je pljucno ribicu gavranu što eeka. Gavran uzima ribu u kljun diže se visoko preko Nišave. Nosi ribu u gnezdo i brzo sleae. Mašu krila kao veliki crni kišobran.

     
     
     
     

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane