Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Pogled iskosa

Pogled iskosa

 

Rat ili pakt?

 

Radosav Laziæ           

 

Onomad je drug Ivica mnogo bio ljut što je Okružni sud u Nišu doneo odluku o rehabilitaciji Dragiše Cvetkoviæa. Kritikovao je sud zbog takve odluke.

"Apsolutno je pogrešna odluka da se rehabilituje neko ko je potpisao Trojni pakt sa Hitlerom", podviknuo je mlaðani Daèiæ.

Za poèetak, sudstvo je nezavisno!

Vratimo se na sluèaj rehabilitacije Dragiše Cvetkoviæa. Pola veka generacije su Dragišu Cvetkoviæa i Vlatka Maèeka smatrale neprikosnovenim izdajnicima. U udžbenicima istorije bila je èak i slika sa potpisivanja Trojnog pakta, dok u pozadini stoji ambasador Ivo Andriæ (što je preæutano kao i mnogo toga). Dva dana po potpisivanju, narod je masovno izašao na ulice sa parolama "Bolje rat nego pakt" i "Bolje grob nego rob".

   Cvetkoviæ je uradio ono što je od njega tražio Krunski savet. Sam nije podržavao pristupanje Trojnom paktu i bio je za to da pitanje dobro odvagaju umni ljudi. Na kraju, to još nije bio pakt, nego Protokol o potpisivanju.

Nek Daèiæ uporedi Protokol sa onim što Srbiji nudi NATO pakt! (Ništa ne plaæaju, nikom ne odgovaraju, svuda imaju prednost. Ako i bude neki eksces, na našoj teritoriji naši ne mogu da ih uhapse, carinici im se sklanjaju...)

Mogao je Daèiæ dosad da se priseti naše krvi, teritorijalnih, materijalnih i duhovnih gubitaka. Pitamo se zašto nije? Preživelim SPS rukovodiocima ništa ne fali. U protivnom bi narod bio obezglavljen. 

Slobodan Miloševiæ je radio suprotno od onog što je Cvetkoviæ potpisao. Poèinjao je ratove, raseljavao narode, gubio teritorije, ali je ostajao na vlasti. I evo nas gde plivamo u blagodeti, spremni da padnemo sa stolice kad Ivica podvikne.

Istorièari istièu da su u ratu najviše stradali Rusi, Jevreji, Poljaci i Jugosloveni...

Koji Jugosloveni, pitamo Daèiæa? Je l' oni što su osnovali NDH? Možda Slovenci koji su deportovani u Srbiju kako bi se od njihove teritorije naèinila Nemaèka? Možda balisti? 

Skraæujem i pitam Daèiæa koliko je u procentima od ukupno 11 odsto nastradalog stanovništva pripalo Srbima, Ciganima i Jevrejima, a koliko ostalim bratskim narodima?

Što se niko od velikih igraèa nije umešao kad su pale Èehoslovaèka i Poljska? A kad je pala Jugoslavija? Bože, hoæe li Srbi nekad i nešto da postignu pameæu?

"Povodom današnjeg pristupanja Jugoslavije Paktu triju sila, nemaèka vlada potvrðuje svoju odluku da u svako doba poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Jugoslavije", pisao je Ribentrop Cvetkoviæu u poverljivoj noti.  

Kako su blaženo i s razumevanjem udžbenici istorije pravdali druga Staljina i njegovo potpisivanje akta o nenapadanju sa fašistièki nastrojenim Hitlerom. Je l' mu neko od naših to nabio na nos?

Organizatori martovskih demonstracija behu naši državljani, kasnije korisnici engleskih penzija. Hrvati koji su uèestvovali u operacijama na Istoènom frontu postadoše korisnici nemaèkih penzija...      

Uvlaèenje Jugoslavije u rat je pasovalo kako Èerèilu tako i Staljinu. Jer, ovde bi se izbegao komunizam, graðanski rat, Jasenovac, cepanje zemlje. Slanje Hrvata na Istoèni front se takoðe ne bi desilo jer ne bi bilo NDH, pa ni njenog "osnivaèkog" duga prema Nemaèkoj.

Setimo se da je Hitler išao kroz Francusku prelazeæi 80 km na dan.

Cvetkoviæ i Maèek su doneli tešku odluku rukovodeæi se nama, a ne sobom, kako to danas èine Dinkiæ, Tadiæ... Kroz to je prošla i kneginja Milica spremajuæi svoju kæer Bajazitu, koji je njenom mužu odsekao glavu. Kroz to je prošao i knjaz Miloš prinoseæi glavu svog kuma.

Gospodin Cvetkoviæ je bio èastan èovek. Po ulasku Nemaca u Beograd, odbio je da saraðuje i povukao se u Nišku banju. Nekoliko meseci je proveo i u Banjièkom logoru.

"Srbija i Srbi polako postaju narod koji se stidi svoje borbe protiv fašista", kaže Daèiæ, dodajuæi da je to "izuzetno loša poruka za mlade generacije".

Ako je Daèiæ ovo rekao na Košarama sa prve borbene linije pre deset godina, onda mu verujem. Neka preživi, glasaæu za njega.

Slava palima.      

 

podeli ovaj èlanak:

Natrag
Na vrh strane