Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Na licu mesta

Na licu mesta

Zrenjanin: silovanje prirode za bedno zadovoljstvo

 

Muljatori bi da rade sve izuzev da stvarno muljaju

 

Dulićevo Ministarstvo za zaštitu životne sredine prebaci na račun Ribarskog gazdinstva 500 hiljada evra za izmuljavanje i revitalizaciju toka Starog Begeja u dužini od 800 metara. Mirotin, kao vlasnik gazdinstva i kao izvođač radova, ne izmulja ni jedan jedini metar, već samo skine površinsku vegetaciju. A onda se saopšti da je izvađeno - 60 hiljada kubika mulja. Sve se može kad se ima dobar pokrovitelj

 

Zoltan Horvat

 

Carskoj bari, specijalnom rezervatu prirode pod zaštitom države i najatraktivnijoj turističkoj destinaciji Zrenjanina, kojom upravlja Ribarsko gazdinstvo Ečka, preti nestajanje do 2013. godine. Ogromna količina mulja koji se decenijama taloži na dnu korita Starog Begeja i Carske bare, debelog nekoliko metara i prepunog opasnih materija štetnih po ljudsko zdravlje, preti da prekrije tanak sloj vode od svega pedesetak centimetara.

I u ovom slučaju tragičnog nestajanja prelepog prirodnog staništa sa retkim i dragocenim vrstama ptica i divljači (orlovi belorepani, čaplje...), ljudski faktor igra ključnu, negativnu ulogu. Moćan poslovno-politikantski savez, počev od čelnih ljudi iz Ministarstva za zaštitu životne sredine, preko nadležnih pokrajinskih funkcionera i privatne firme Mirotin iz Vrbasa, nakon privatizacije vlasnika - Ribarskog gazdinstva Ečka, privatizovao je ovaj prebogati prirodni resurs.

Značajna sredstva za revitalizaciju i opstanak Carske bare, odnosno za preko potrebno izmuljavanje korita, merena u milionima evra, u više navrata su prosleđena na adresu proverenih biznis-muljatora, koji, potrefilo se, ne izmuljavaju štetno blato nego - pare.

 

Hvalospevi i samoreklamerstvo

 

Naime, 2008. godine Ministarstvo za zaštitu životne sredine na čelu sa sir Oliverom Dulićem prebacilo je na račun Ribarskog gazdinstva 500 hiljada evra za izmuljavanje i revitalizaciju toka Starog Begeja u dužini od 800 metara. Međutim, Mirotin kao vlasnik gazdinstva i kao izvođač radova nije izmuljao tih 800 metara, zapravo nije izmuljao ni jedan jedini metar, već je samo skinuo površinsku vegetaciju. Posao nije urađen, a Zdravko Pavićević, jedan od suvlasnika Mirotina, 'ladno je javnosti saopštio da je njegova firma odradila posao i izvadila, verovali ili ne - 60 hiljada kubika mulja. Zatim je saopštio da je mulj odnet na deponiju, ali je prosto neverovatno da niko od meštana Ečke i Belog Blata nikada nije video ni kubik mulja, a kamo li spomenuto brdo.

Besmislena priča u režiji Mirotina, poznatog ovdašnjoj javnosti po debelim vezama i sponzorisanju vrhuške DS-a u Novom Sadu (Pajtić, Petrović, Dulić, Dragin, Pajkić, Tica...) i novog lica stranke u Zrenjaninu, Gorana Kaurića, 'ladno je prošla u javnosti. Istovremeno, meštanima Ečke i Belog Blata pune su uši hvalospeva i samoreklamerstva o "fantastičnim poslovnim rezultatima" Mirotina. Zdravko Pavićević, nekadašnji predsednik upravnog odbora Kulske banke, rođak daleko poznatijeg Ananija, poznatog po aferi u Metals banci, ne sme da saopšti kako su, recimo, 2007. godine prevareni poslovni partneri iz Rusije, koji su nameravali da kupe Kulsku banku. Dok su se ruski biznismeni žalili državnom vrhu i "pojačali" je tužbom, Kulska banka je za svega nekoliko dana prešla u ruke OTP banke. Hvalospevi u medijima su išli tako daleko da je kao izuzetan poslovni poduhvat Mirotina potenciran genijalni izvoz ečanskog šarana u EU. A radi se o tome da su gospodin Pavićević i njegovi kompanjoni iz Gazdinstva 2010. godine poslali jedan jedini kamion pun ribe u Rumuniju. Da ironija bude veća, kamion je završio u međugraničnoj tampon zoni i samo zahvaljujući debelim vezama vraćen je u Srbiju sa tovarom ribe. Ispostavilo se da je ovaj o-ruk izvoz ribe izveden šarlatanski, bez potrebnih dozvola, a uz nedostatak potrebne dokumentacije za izvoz inače kvalitetne brendovane ečanske ribe.

Gazdinstvo Ečka se pod Pavićevićem ipak "proslavilo" izvozom u drugom pokušaju ove godine. Opet preko debelih veza u Sloveniji, "uspešno" je izvezen jedan jedini kamion šarana, koji je umesto kvalitetnog konzuma završio u preradi u Austriji (?!) Nakon što je država dala 1,5 miliona evra za razvoj ribarstva, nadaleko čuveni šaran iz Ečke je završio u konzervama za pse i mačke.

Tokom 2009. i 2010. godine Ribarsko gazdinstvo Ečka je iz republičkih i pokrajinskih fondova dobilo na ime razvoja ribarstva dodatnih 1,5 miliona evra za rekonstrukciju ribnjaka u Čenti i za čuveni projekat Severna jezera. Danas u Čenti na ribnjaku nema ni vode, a Severna jezera su tek u fazi planiranja!

 U ujdurmu oko "uspešnog" poslovanja uključila se i lokalna samouprava u Zrenjaninu. Goran Kaurić, aktuelni zamenik gradonačelnika, poreklom iz Ečke, preozbiljno je shvatio povereni mu posao oko Carske bare i ribnjaka, pa je sem hvalospeva rukovodstvu Ribnjaka i dnevnih obaveza preuzimao i noćne aktivnosti čuvanja Carske bare.

Zabeleženo je da je mnoge noći presedeo i na čekama Ribnjaka čuvajući beloblaćanski atar od divljih svinja. Usput je bio naoružan i puškom tamaneći štetočine, čime je dao nemerljiv doprinos dobrom glasu Ribnjaka. Dogodilo mu se, to kažu meštani Belog Blata, da je jednom prilikom i pao sa čeke od prevelikog umora.

Na svečanim uručivanjima državnih donacija, uz iće i piće u restoranu Sibila na Ribnjaku, pokrajinski šefovi na čelu sa Pajtićem utrkivali su se u hvalospevima Pavićevićevim poslovnim dometima. Slobodan Puzović, pokrajinski sekretar za zaštitu životne sredine, zajedno sa stranačkom mu DS-koleginicom Biljanom Panjkov, redovni su gosti Pavićevićeve riblje trpeze. Prethodno mu udeljuju sredstva za ulepšavanje Ribnjaka, poput novootvorenog Muzeja prirode, koji je instaliran u upravnoj zgradi na teret Specijalnog rezervata prirode Stari Begej - Carska bara.

Fasuju i zaposleni na Ribnjaku, jer im plate kasne dva meseca, prekovremeni sati se ne obračunavaju... U slučaju bilo kakve kritike rada poslovodstva ove sada privatne firme, automatski sleduje otkaz.

 

Presipanje iz mulja u mulj

 

Sistem carovanja rezervatom veoma je prost. Državi, odnosno funkcioneru u liku sir Olivera, u interesu je da zagađivač, u ovom slučaju Ribnjak Ečka, plaća svake godine zagađivanje ispuštanjem osam miliona kubika vode kroz rezervat. Na taj način se nabacuju ogromne količine mulja "obogaćenog" bakrom, štetnim za ljude (napada pankreas i unutrašnje organe, o čemu mogu govore oboleli meštani Belog Blata i Perleza). Prilikom izlova ribe, obaveza je da se iz jezera Ribnjaka ispusti voda u Carsku baru.

Međutim, Ribarsko gazdinstvo Ečka, kao upravljač rezervatom na volšeban način ne plaća ovo zagađivanje, čak ni porez na zemlju. Istovremeno dobija silne subvencije i donacije od države. Svojevrsna zloupotreba na svim nivoima ima za tragičnu posledicu nestanak Carske bare, a ovakav profitabilan biznis privatnika iz Mirotina bez ikakvih obaveza prema bilo kome, sem pouzdanim ortacima iz vrha vlasti, ostavlja meštane Belog Blata, Ečke, Perleza i okolnih sela bez teksta. Ako ovo nije sistemska korupcija koju samo deklarativno osuđuju sir Oliver, Pajtić i njegovi kompanjoni, šta je drugo, ogorčeno zaključuju meštani kojima pred očima umire ponos izvikanog zrenjaninskog turizma - Carska bara.

Inače, izmuljavanje je relativno jednostavan proces koji se obavlja dostupnom mehanizacijom (refuleri, brodovi bageri koji na kilometar izbacuje mulj sa dna korita). Ovakav postupak nije ni naročito skup. Novi refuler inače košta 800 hiljada evra i u roku od dve godine može komotno da izmulja kompletan mulj iz Begeja i okolnih bara.

Pavićević & company je dobila namenski 500 hiljada evra, ali je kao suvlasnik Ribnjaka zaboravio na svoju jedinu obavezu kojom produžava život i Ribnjaku i Carskoj bari, da mu imovina - ostane u životu.

 

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane