Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Zrenjanin

Zrenjanin

Veliki povratak slavljenog i osporavanog Gorana Kneževiæa

Èovek koga su prerano otpisali

Èetrnaestogodišnja vladavina "demokratije" u Zrenjaninu, moderna škola varanja graðana, okonèana je 7. jula 2012. godine bez ijednog ispaljenog metka iz šanca Demokratske stranke, do juèe apsolutnog gospodara svega što je mrdalo i (u)stajalo u banatskoj prestonici. Goran Kneževiæ, sadašnji i bivši gradonaèelnik, lider ovdašnjeg SNS i nekadašnji demokrata. - Od ponedeljka, 9. jula ove godine, sa poèetkom u 06,30 èasova, gradska kasa, jedini rudnik u kojem su kopali bivši funkcioneri demokratije, postaje svetinja za sve izvršioce vlasti u Zrenjaninu, kaže Kneževiæ stavljajuæi taèku na najavu osvetnièkog ponašanja prema bivšima

Zoltan Horvat

Verifikovana veæina od 35 u odnosu na ukupno 67 odbornika u gradskom parlamentu (u meðuvremenu narasla na celih 40), na volšeban naèin se jednostavno morala oteti "veèitim" i "nedodirljivim" mediokritetima u Zrenjaninu. Sudeæi po odjeku na (dugo oèekivanu) promenu vlasti, demokrate i njihov prvi satelit, ligaši, imali su u reklamnoj izbornoj kampanji najjeftini naèin (ras)prodaje svoje jedine "robe" na tržištu, veèitih funkcionera ogrezlih u kriminalu, korupciji, nepotizmu i preostalim demokratskim tekovinama. Na kraju se "najlepša roba iz izloga" pokazala kao bezvredna. Graðani Zrenjanina bi u mandatu koji traje, trebali biti pošteðeni izjava i ponašanja bahatih i osionih funkcionera.

Biljana Gligiæ, smenjena direktorica JKP Èistoæa i zelenilo u podobne mikrofone je javno saopštavala da (nièim izazvana) više nego izvanredno obavlja svoju funkciju, Marina Martinov, smenjena direktorica Turistièkog centra zaposlenima nije èestitala ni praznike, ali je zbog zahteva za poboljšanje uslova rada redom kažnjavala oduzimanjem od plate, Branislav Kneževiæ - Prca, smenjeni direktor Direkcije isticao se, do neukusa, vozikanjem službenog automobila uz diskriminaciju svih zaposlenih koji su samo pomisili da on nije jedan, jedini, neponovljivi, bogom dan, Radovan Živankiæ, smenjeni (u više navrata) direktor Savremene galerije pokazao je da je on jedini živi slikar u Zrenjaninu koji dobro unovèava svoja platna (lokalna vlast je od njega kupovala slike angro), Tatjana Paskaš, smenjena direktorica Narodnog pozorišta bezobrazno hrabro je izjavljivala, uprkos repertoaru bez repertoara, da ovdašnji najstariji hram kulture postiže odliène rezultate (usput je i odlièno razvila negativan odnos sa ogromnom veæinom zaposlenih)...

Šta reæi za odlazeæe predsednike upravnih odbora, nadzornih tela (bez nadzora), jednih te istih veèitih putnika po seminarima širom sveta...Bili su sretni, za njih je demokratija bila zabava pri èemu se nije moralo misliti na sugraðane (da su bar imali èime). Do kancelarija veæine direktora i njihovih pomoænika nije se moglo mesecima, godinama, jer je ljubazna sekretarica uvek srdaèno saopštavala da su moænici na veoma važnim sastancima, što bi u prevodu znaèilo, ne smetaj im, svakodnevno sastanèe uz cevèenje viskija sa saradnicima iza zakljuèanih vrata u 10 èasova pre podne.

 Smenjenom gradonaèelniku Mileti dr Mihajlovu, nije bilo teško da potpisuje rešenja o poveæanju plate iz meseca u mesec uvek istima za, opet, izvanredne rezultate u razvijanju blagodetnog života parazitske i nedodirljive demokratske birokratije. Nije mu bilo mrsko ni da potpiše rešenje o ulupavanju 100 miliona dinara na predizborne aktivnosti ute armade" namenjenih razvoju ovdašnje poljoprivrede, a ostaæe upamæen i kao "uspešan suprug" medicinske sestre, još uvek straha i trepeta zaposlenih u ovdašnjoj Regionalnoj bolnici u veèitoj izgradnji.

U mrsku opoziciju otišao mu je i njegov verni saradnik (da se ne lažemo, oèima jedan drugog nisu mogli videti) Goran Kauriæ, smenjeni zamenik gradonaèelnika, istaknuti vlasnik više funkcija od kojih je trenutno aktivno predsednikovanje rukometnim klubom Proleter - Agroživ (tavori u drugoj ligi). O tavorenju u drugoj ligi grada (èitaj opoziciji) razmišljaju i dojuèerašnje nezamislive demokratske gromade poput Aleksandre Mak - Odaviæ, smenjene naèelnice gradske uprave (autorice bezbrojnih sistematizacija radnih mesta prilagoðenih demokratskom upošljavanju podobnih al retko nesposobnih), Vojislava Došena, Dragane Grgiæ, Branke Ljiljak, Zlatimira Momirova...

 Dosadašnji kolekcionar visokih funkcija, Predrag Grgiæ - Grga, retko originalna centralna duša èetrnaestogodišnjeg demokratskog al neodgovornog uživanja pajtaša i pajtašica mu po stranci DS u Zrenjaninu, još uvek ima (ne)moænog zaštitnika u Bojanu Pajtiæu. Odgovornost za poraz Zrenjanina i njegovih sugraðana u prethodnih 14 godina mu ne pada na pamet da prizna (o njegovoj aktivnoj ulozi još aktivnije razmišljaju nadležni organi), ali je bio veoma agilan u predizbornim pregovorima gde se nije libio da svoju demokratiju podupre još veæom demokratskom silom, radikalima. Gospodinu Grgiæu je pre neki dan èikica sa naselja Gradnulica saopštio da su on i njegovi najobièniji trgovci i da su izdali grad.

- Svi žive od nekakve trgovine danas, ali vi ste naša najveæa sramota jer ste nam prodavali samo maglu, reèe mu u brk èièica i baci mu na sto demokratske kancelarije èlanske karte svih èlanova njegove porodice.       

 

 

Baštenske cveæke

 

Novi - stari gradonaèelnik, Goran Kneževiæ,  je prvi (drugi, treæi...) radni dan zapoèeo taèno u 6,30 sati. Istovremeno, smenjeni funkcioneri i direktori su prvi (ne)radni dan iskoristili da se druže po centralnim gradskim baštama gde su, uz kvalitetnu cugu crpili snagu za povratak u fotelje i novu odluènu opozicionu borbu. Ako im je verovati na reè, oni su uvek tu iskljuèivo u interesu sugraðana, ako se izuzmu uèestala dobacivanja i podsmesi, tih istih sugraðana. O izrazima tipa demokratska bagro, kako vas nije sramota koji su pljuštali u njihovom pravcu, možda nekom drugom prilikom.   

 

 

podeli ovaj èlanak:

Natrag
Na vrh strane