Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

......

 

Nikal, od istorije do današnjice

 

Neprocenjiva vrednost rude nikla, koje u Srbiji ima u velikim količinama, dovela je do naglog porasta interesovanja za nju. Domaći mešetari već javno zagovaraju promenu zakona kojim bi se lokalnim samoupravama oduzelo pravo odlučivanja o eksploataciji rude nikla

 

Aleksa Mijailović

 

(poljoprivrednik, Rušanj)

 

Zaista je začuđujuće koliko znanja iz istorije mogu da pomognu čoveku u njegovom shvatanju i razumevanju sadašnjice.

Tako, na primer, poslednjih meseci u Srbiji se digla velika prašina povodom namere nekih, uz skandaloznu saglasnost republičkih vlasti, da vrše istraživanja nalazišta rude nikla, i kasnije vađenje i preradu te rude. Najugroženija su područja Topole, Trstenika i Mokre Gore. Njihove lokalne samouprave odmah su se izjasnile protiv tih aktivnosti i nisu dale neophodne dozvole zbog nesumnjive ekološke katastrofe koja bi zadesila ta područja.

 I danas se nikal vadi i prerađuje ponegde po svetu, najviše u Kanadi i Novoj Kaledoniji, te se isuviše dobro znaju katastrofalne posledice njegove eksploatacije. I pored toga po tom pitanju naša javnost je poprilično zbunjena i sluđena. Slučajno ili namerno.

E, sada nastupaju i dolaze nam u pomoć činjenice iz Istorije. Evo samo dve činjenice iz Drugog svetskog rata sa Istočnog fronta...

 Jedan od najprioritetnijih zadataka sovjetskih podmornica u Crnom moru bio je potapanje turskih trgovačkih brodova koji su prevozili rudu nikla iz Turske do Bugarske odakle bi se ona dalje transportovala za Nemačku.

2. 1944. godine kada je Finska delegacija došla u Moskvu da moli za prekid vatre i za mir želeći da napusti hitlerovsku koaliciju, Sovjeti su im kao jedan od najznačajnijih uslova zahtevali da se Finska odrekne dela svoje teritorije u korist Sovjetskog Saveza, i to oblasti Petsano koja je inače bogata rudom nikla!

Iz prethodne dve istorijske činjenice očigledno je da je nikal u Drugom Svetskom ratu bio od prvorazrednog strateškog značaja za vojnu industriju zaraćenih strana. I za Nemce i za Ruse. Možemo sa sigurnošću da zaključimo da je on to i danas čim se u Srbiji vrše toliki pritisci kako bi se omogućila njegova eksploatacija i kod nas.

Koliko je lobi za eksploataciju nikla u Srbiji uticajan i jak najbolje dokazuje vest iz dnevne štampe od 6. februara ove godine, da je čelnik kompanije "Srbija nikl" Dragoslav Božović izjavio da će se neslaganje lokalnih vlasti oko istraživanja i eksploatacije nikla prevazići na taj način što će se predloženim rešenjem novog zakona oduzeti moć odlučivanja lokalnim samoupravama. Drsko i bezobrazno zar ne?

Dakle, lobi za eksploataciju nikla u Srbiji je toliko jak da se zbog njega čak menjaju važeći zakoni kako bi on ostvario svoje ciljeve a takođe zbog njega može i da se razvlašćuje lokalna samouprava, da joj se ukidaju zakonska prava i time omogući nesmetano uništavanje eko-sistema čitavih oblasti u Srbiji.

Obzirom da zakone donosi i menja samo Skupština Republike Srbije možemo da konstatujemo, bez straha da će mo da pogrešimo, da je lobi za eksploataciju nikla, ako se ostvare očekivanja gospodina Božovića, jači i od same Skupštine. Ona bi trebalo da je Narodna, zar ne?

A zahvaljujući pomoći Istorije možemo i da shvatimo da iza tog lobija stoji vojno-industrijski kompleks samo je pitanje čiji? Srpske vojne industrije sigurno nije. Ona je isuviše mala i beznačajna i što se tiče nikla i što se tiče njenog mesta na svetskom tržištu naoružanja i vojne opreme. Jedina naša železara u Smederevu već dugo vremena ne radi a nikal se najviše koristi za poboljšanje kvaliteta čelika i za zaštitu od korozije.

Imajući u vidu strateška opredeljenja srpskih vlasti a pre svih, po svaku cenu ulazak zemlje u Evropsku Uniju, što samo po sebi podrazumeva i uslovljava predhodno učlanjenje zemlje u NATO-pakt, očigledno je da iza pokušaja eksploatacije nikla u Srbiji zapravo stoji vojno-industrijski kompleks NATO-pakta. Zbog toga može da bude a ne mora da znači da je srpski nikal uslov za ulazak Srbije u Evropsku Uniju. Nikada ne pričaj na sav glas da nešto žarko želiš, već o tome ćuti da te ne bi mnogi kad te čuju zbog te želje ucenjivali na sve moguće načine!

E sada kada sve to znamo onda je očigledno da niti lokalna samouprava niti republička vlast neće moći (prva) i neće hteti (druga) da se odupru toliko moćnom protivniku naročito ako žele da zemlju uguraju u Evropsku Uniju. Jedini ko bi mogao to da uradi tj. da spreči istraživanje i eksploataciju nikla u Srbiji je celokupan narod Srbije, svi njeni stanovnici zajedno. Bez svake sumnje oni su i najugroženiji.

 

 

 

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane