Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Čekajući bankrot

Kakva je bila 2014. i šta se očekuje u 2015. godini

Iz očaja u beznađe

Pad proizvodnje, a samim tim i zarada, koji smo doživeli u 2014. godini nastaviće se još drastičnije u 2015. godini. Umesto investicija koje bi pokrenule ovdašnju privredu, Vlada planira dalje stezanje kaiša, tako da će se smanjivati i prihodi od poreza, a time će se povećavati budžetski deficit. Veći deficit znači nova zaduživanja i nastavak gušenja privrede.

Miodrag K. Skulić

Teško ekonomsko stanje i pad privrednih aktivnosti u 2014. godini preneće se i u narednu 2015. godinu.

Ekonomska kretanja u Republici Srbiji u 2014. godini, prema proceni Republičkog zavoda za statistiku: Dana 30. decembra 2014. godine Republički zavod za statistiku objavio je procenu ekonomskih kretanja u Republici Srbiji u 2014. godini, u kojoj se predviđa pad bruto društvenog proizvoda, meren u stalnim cenama, od dva odsto u odnosu na prethodnu godinu.Deo ovog pada bruto društvenog proizvoda, svakako je, pod uticajem poplava koje su zadesile našu zemlju. Industrijska proizvodnja u 2014.godini imala je pad fizičkog obima od 6,8 odsto. Ovom padu najviše je doprineo pad dodate vrednosti, u sektorima, snabdevanja električnom energijom, gasom i parom; rudarstva i građevinarstva.

Rast poljoprivredne proizvodnje procenjen je na 1,5 odsto.

Zarade, bez poreza i doprinosa, nominalno su veće u 2014.godini, u odnosu na prethodnu godinu za 2,3 odsto, a realno manje za 0,3 odsto. Procenjeno je da je inflacija iznosila 1,8 odsto. Kretanje inflacije u poslednje četiri godine bila je 10,3 (2010), 7,0 (2011), 12,2 (2012) i 2,2 odsto u 2013. godini. Kumulirana inflacija do kraja 2014. u odnosuna 2009. godinu iznosila je 137,8 odsto. To znači da je rast potrošačkih cena na kraju 2014. godine u odnosu na 2009. godinu 37,8 odsto. Sa tako visokim rastom cena ne može se obezbediti stabilno poslovanje privrednih subjekata, uspostaviti normalna kamatna stopa i održati životni standard građana.

Koje negativnosti su prenete iz 2013. u 2014. godinu?

Na kraju 2014.godine rekapitulirali smo osam negativnih odrednica prenetih iz 2013. godine u 2014. godinu, i to su:

Prvo, dosadašnja preduzeća u restruktuiranju, njih 159 sa 104 zavisna društva i 54.100 zaposlenih, po godišnjim obračunima za 2013. godinu,imaju ukupne obaveze od 5,6 milijardi evra, dok su im kumulirani gubici u poslovanju iznosili 2,54 milijarde evra, a sopstvenim kapitalom pokrivaju samo 16,22 odsto ukupne vrednosti angažovane poslovne imovine.

Drugo, 58 preduzeća u privatnom vlasništvu najvećih srpskih biznismena (propalih i onih koji propadaju, kapitalista ostalih bez kapitala), sa 665 zavisnih privrednih društava i 46.279 zaposlenih, imaju ukupne obaveze, po godišnjim obračunima za 2014. godinu, od 5,3 milijardi evra, a ostali su bez kapitala, jer sopstvenim kapitalom pokrivaju samo trećinu ukupne vrednosti angažovane imovine.

Treće, 52 preduzeća sa inostranim kapitalom, koja imaju 48.027 zaposlenih, u 2013. godini, sopstvenim kapitalom od 3,7 milijardi evra, pokrivaju samo 37,62 odsto ukupno angažovane poslovne imovine, dok njihove ukupne obaveze iznose 62,38 odsto. Za čuđenje je da i među njima ima 12 preduzeća koja su ostala bez dinara sopstvenog kapitala, pa imaju kumulirane gubitke veće od kapitala. Posebno, među njima, ističemo Lukoil Srbija, VIP Mobile, DIV Vranje, Novosadsku fabriku kablova, Fabriku kablova Zaječar, ATV Sever, Livnicu Kikinda... To sve govori da je naše i evropsko tržište zahvatila duboka ekonomska kriza.

Četvrto, 29 poslovnih banka u 2013. godine ostvarilo je manji prihod milijardu evra u odnosu na prethodnu godinu, a 11 banaka sa inostranim kapitalom iskazalo je gubitak u toj godini od 284 miliona evra. Dakle, umesto 4,4 milijarde evra, prihod iskazan u 2013. godini iznosio je samo 3,4 milijarde evra.

Peto, Narodna banka Srbije u 2013. godini iskazala je gubitak u poslovanju od 43,6 milijardi dinara, ili 380 miliona evra, što je lošije nego u odnosu na 2012. godinu za 884 miliona evra.

Šesto, 39 malih biznismena imaju poreski dug od 9,5 milijardi dinara, ili 79 miliona evra, a tekući računi njihovih privrednih društava su blokirani za 66 miliona evra, od 200 do 1.097 dana. Oni imaju samo 628 zaposlenih, uglavnom posluju sa gubitkom i njihove ukupne obaveze dostigle su 130 miliona evra.

Ostali državni problemi su veliki deficit robnog spoljnotrgovinskog bilansa, gubici u javnim preduzećima, posebno u JP Srbijagasu, čije obaveze su dostigle 1,4 milijardi evra, a samo u 2013. godini iskazan je gubitak u ovom javnom preduzeću od 50 milijardi dinara, ili 443 miliona evra, gubici u Petrohemiji, problem Željezare Smederevo, dugovi od 52 miliona evra FK Crvena zvezda, zatim osiromašenost srednje i niže klase i brojne druge manjkavosti i promašaji.

Najznačnija privredna društva u privatnom vlasništvu, kao oslonac razvoja privrede Srbije doživela su kolaps u svom poslovanju, a loše poslovanje iskazala su i neka privredna društva u inostranom vlasništvu, kao i poslovne banke sa inokapitalom, pa i sama Narodna banka Srbije, pa se slobodno može izvesti zaključak da su privreda i banke u 2013. godini iskazale loše rezultate poslovanja, te da se od 2014. godine, kada ti rezultati budu i zvanično saopšteni, ne može očekivati nikakav bolji rezultat poslovanja, već, naprotiv, znatno lošiji rezultati.

Za loše rezultate poslovanja nije odgovorna samo druga vlada Aleksandra Vučića, već u tome imaju veće učešće kadrovi Demokratske stranke i Socijalističke partije Srbije, ali naše vlade ne vrše primopredaju, te se ne zna u kom periodu i koliko je ko doprineo negativnom poslovanju. Iako se meri stepen zaduženosti, usled prenosa neizmirenih obaveza, tačno se ne može utvrditi koja vlada je, i koliko, doprinela tom negativnom poslovanju.

Rebalans republičkog budžeta za 2014. godinu otkrio je brojne tekuće slabosti u poslovanju privrede. Od ukupnih planiranih prihoda republičkog budžeta za 2014. godinu, predviđenih rebalansom, u iznosu od 9,2 milijarde evra, fiskalni deficit je bio planiran u visini od 1,9 milijardi evra, ili oko 20 odsto ukupnog planiranog iznosa republičkog budžeta. Samo po osnovu kamata planiran je izdatak u iznosu od 112 milijardi dinara, ili 937 miliona evra, što je u dinarskom iznosu veći iznos u odnosu na prethodnu godinu za 22,30 odsto, ili 135 miliona evra.

Ukupno zaduženje Republike Srbije u rebalansu je utvrđeno sa 20,9 milijardi evra, u čemu je unutrašnji dug prema „domaćim" bankama 8,5 milijardi evra, a spoljni dug prema inostranim bankama i drugim kreditorima 12,4 milijarde evra. Platiti toliki iznos za kamate inostranstvu i domaćim bankama, čiji su vlasnici uglavnom inostrane banke, je veliki teret zemlji u tranziciji.

U rebalansu budžeta smanjeni su prihodi od akciza za duvanske prerađevine za 20 milijardi dinara, ili za165 miliona evra, dok je smanjenje očekivanog prihoda od poreza na dodatu vrednost 40 milijardi dinara, ili za 286 miliona evra. To govori o obrušavanju domaće proizvodnje i potrošnje građana.Na taj način je potvrđeno da se republički budžet puni pretežno porezom na dodatu vrednost na robu iz uvoza koji iznosi 73,6 odsto, dok je PDV na robu proizvedenu u zemlji samo 26,4 odsto.

Šteta naneta od poplava iznosi 1,5 milijardi evra

Poplave su, po našoj proceni, nanele štetu Srbiji od 1,5 milijardi evra, mada Vlada nije objavila zvaničnu procenu po sektorima privrede, javnih preduzeća i štetu koju su pretrpeli građani. Procenjujemo da je za izgradnju 100 odbrambenih nasipa, akumulacionih jezera i puteva, ne samo u 41 opštini koja je pretrpela štetu od poplava, već i u drugim krajevima zemlje, koštaće nas oko nove dve milijarde evra, ako kvalitetno, savesno i odgovorno to uradimo.

Planirani republički budžet za 2015. godinu otkriva predviđanje daljeg pada nacionalne ekonomije

Za 2015. godinu ukupni planirani rashodi u republičkom budžetu su hiljadu i 116 milijardi dinara, ili 9,15 milijardi evra, računato po kursu 122 dinara za evro, dok su nedostajuća sredstva milijardu i 568 miliona evra, jer su planirani prihodi 7,58 milijardi evra. Samo za izdatke za kamate planirani rashodi su milijardu i 74 miliona evra, dok se za neto zarade 240.280 zaposlenih, koji se isplaćuju iz republičkog budžeta, planira milijarda i 170 miliona evra, ili samo više za devet odsto od planiranih isplata za kamate. Nedostajuća sredstva, koja predstavljaju planirani deficit, čine 5,1 odsto bruto društvenog proizvoda.

Republika Srbja u 2015. godini planira da se zaduži za 710 milijardi dinara, s tim da se iz tih sredstava otplate dospeli zajmovi u iznosu od 515 milijardi dinara, pa da razlikom od 191 milijardu dinara pokriju nedostajuća sredstva, da bi se pokrili veći rashodi od prihoda. Kako iznos novih zaduženja predstavlja 5,8 milijardi evra novih kreditnih zaduženja i 4,2 milijardi evra dospelih zajmova, Republika Srbija ovom razlikom od 1,6 milijardi se dodatno zadužuje.

Obzirom da je dug Republike Srbije na dan 31. oktobra 2014. godine iznosio 22,2 milijarde evra, sa tim novim zaduženjima, odbijajući iznos duga koji će se otplatiti, planirano je da na kraju 2015. godine, ukupan dug Republike Srbije dostigne 24 milijarde evra, ili više od 73 odsto bruto društvenog proizvod. Evropska unija od svojih članica zahteva da godišnji budžetski deficit ne prelazi tri odsto bruto društvenog proizvoda, a ukupan javni dug 60 odsto bruto društvenog proizvoda. Srbija je danas u ta dva bitna pokazatelja znatno iznad takozvane normale.

Po osnovu umanjenja zarada u državnoj i lokalnoj administraciji, javnim preduzećima i drugim državnim organima u 2015. godini prikupiće se 211 miliona evra, a po osnovu umanjenja penzija još 190 miliona evra. Umesto da Vlada predloži Skupštini zakon o formiranju Fonda za otklanjanje posledica poplava, ona ovim ogromnim sredstvima, od 401 milion evra, krpi rupe u republičkom budžetu. Umanjenje sredstva iz republičkog budžeta za osnovno, srednje i više i visoko obrazovanje je udar na ovaj jedan od najosetljivijih sektora društva. Umanjiti prihode obrazovanju za 12,9 odsto u dinarskom iznosu i za još 5,3 odsto mereno u evrima, jer veliki udarac obrazovanju, što iznosi ukupno 18,2 odsto manjih primanja u odnosu na 2014. godinu, mereno u evrima.

A 1. Planirana sredstva za obrazovanje (osnovno, srednje, više i univerzitetsko) za 2014. i 2015. godini

U budžetu za 2014. godinu, usvojenom u decembru prošle godine, planirana sredstva za obrazovanje iznosila su 1,28 milijardi evra, a za 2015. godinu manja su za 232,5 miliona evra, ili 18,2 odsto. To je u apsolutnom dinarskom iznosu manje za 12,9 odsto i još 5,3 odsto manjih realnih prihoda izraženih u evrima.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane