Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

"Ruska reč" o problematičnom držanju srpske vlade prema proklamovanoj vojnoj neutralnosti

Zašto Rusija ne želi da Srbija uđe u NATO?

U kontekstu posete srpskog predsednika Tomislava Nikolića Moskvi ruski mediji govore o težnji Moskve da joj Beograd pruži garancije da neće stupiti u NATO. Zašto je Rusija protiv članstva Beograda u NATO-u kada se zna da su svi njegovi susedi već odavno stupili ili su na putu da stupe u Severnoatlantsku alijansu?

Aleksej Timofejev

Demonstracije protiv sporazuma sa NATO-om u Beogradu 20. februara 2016. Srpski predsednik Tomislav Nikolić je 9. marta doputovao u Moskvu. on se 10. mart je susreo sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom. Kako javlja list „Kommersant" , Kremlj želi da od Nikolića dobije čvrste garancije da Srbija neće stupiti u NATO. Srbija je jedina zemlja na Balkanu koja ne govori otvoreno o težnji da postane članica NATO-a, za razliku od ostalih balkanskih zemalja koje još uvek nisu ušle u alijansu. Ranije, 2007. godine, srpski parlament je usvojio rezoluciju o vojnoj neutralnosti zemlje. Međutim, kako ističu eksperti, već od 2000. godine, posle svrgavanja predsednika Slobodana Miloševića, Beograd se sve više okreće zbližavanju sa NATO-om. Za deceniju i po Srbija je sa alijansom potpisala čitav niz različitih sporazuma. Najnoviji, nedavno potpisani sporazum garantuje diplomatski imunitet vojnika NATO-a u Srbiji. Ta saradnja može doživeti kulminaciju u punopravnom članstvu Beograda u alijansi, smatraju analitičari.

„Neprijatna tendencija"

Razvoj veza između Srbije i NATO-a Rusija doživljava kao neprijatnu tendenciju, uverena je dr Jelena Guskova, šef Centra za proučavanje savremene balkanske krize pri Institutu za slavistiku. Ona je za „Rusku reč" izjavila da se NATO rukovodi političkim razlozima kada teži da uvuče Srbiju u svoje redove. Naime, alijansa na taj način pokušava da „naudi Rusiji, a ne da stekne nekakvu korist od pridruživanja" Beograda NATO-u. Ranije je Guskova u jednom članku naglasila da je „NATO-u stalo da Rusija jednom zasvagda ode sa Balkana", s obzirom da je reč o „geopolitički osetljivom regionu sveta".

Antiruska propaganda prerušena u „naučne teze"

Dr Nikita Bondarev, rukovodilac Balkanskog sektora Ruskog instituta za strateška istraživanja, smatra da je Srbija NATO-u bitna kao „tranzitna zemlja i ključ Balkanskog poluostrva, a samim tim i kao ključ čitavog istočnog Sredozemlja". Pored reakcije na antirusku pozadinu politike NATO-a prema Srbiji, Moskva se rukovodi i rezonima vezanim za političku simboliku. Težnja da Srbija ne postane članica alijanse je „pokušaj da se sačuva bar privid nekakve ravnoteže i postojanja saveznika Rusije u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi", smatra dr Sergej Romanjenko, istoričar i balkanista, predavač Ruskog državnog univerziteta za društveno-humanističke nauke. Rusija ne skriva svoju želju da Beograd ostane izvan alijanse. Predstavnica Ministarstva spoljnih poslova RF Marija Zaharova ranije je izjavila da Moskva očekuje da će Srbija nastaviti sa svojom politikom neutralnosti.

„Šta će biti sa odnosima punim poverenja između Beograda i Moskve?" Moskva, međutim, nije usamljena u neprihvatanju ideje o stupanju Srbije u NATO. Takav stav ima i većina stanovnika Srbije. U tom stavu je odraženo sećanje na bombardovanje Jugoslavije 1999. godine, kao i činjenica da je Zapad podržao nezavisnost Kosova. Podrška stupanju u alijansu među Srbima nikada nije prelazila 10%, a „za poslednjih desetak godina svaki pokušaj popularizacije NATO-a preko skupih medijskih kampanja izazivao je samo kontraefekat". To se, međutim, ne može reći za srpske političare, među kojima, kako ističe ekspert, podrška stupanju u NATO postaje sve snažnija.

Jedan od znakova tog nesklada između raspoloženja naroda i težnji elite je i spoljna politika zemlje, u kojoj se politika zbližavanja sa NATO-om kombinuje sa izjavama o važnosti veza sa Rusijom. Po mišljenju eksperta, zvanični Beograd je tokom proteklih godina uspešno balansirao između Rusije i Zapada, pokušavajući da „sedi na dve stolice". Međutim, takva situacija ne može trajati beskrajno dugo, tako da će Srbija na kraju ipak morati da bira jednu varijantu, i po svemu sudeći neće izabrati onu koja odgovara Rusiji. Jedina mogućnost da Moskva spreči takav razvoj događaja je da aktivira svoje prisustvo na Balkanu. U tom pogledu se mišljenje srpskog eksperta podudara sa ocenama njegovih ruskih kolega.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane