Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Polemika

U vezi potražnje dlake u jajetu albanskih ekstremnih nacionalista

Albanci i crnogorski riječnik

Nedavno je u Podgorici predstavljen Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) i odmah je bio žestoko napadnut od strane predstavnika Albanaca u crnogorskom parlamentu. Akademik prof. dr Kaplan Burović, u svom osvrtu na ovaj leksikografski prvenac CANU, demaskirao je falsifikate i dogme albanskih ekstremista kojima oni pokušavaju da promene neke istorijske činjenice.

Piše: Prof. Dr Kaplan Burović, akademik

Imamo u rukama Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika, izdanje Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), Podgorica 2016, protiv kojeg su se uzbunili albanski ekstremni nacionalisti, šovinisti i rasisti, pa pošto nisu našli ni dlaku u jajetu, ubacuju je svojeručno, pretendirajući da smo ih ovim Rječnikom ponizili i uvredili, da smo tu pisali o njima neistine i prikazali ih i kao divljake.

Pošto su mi spalili na sred Tirane četiri nova izdanja mojih knjiga, ne dozvoljavajući im ni da pređu prag štamparije (kulturocid bez presedana u svetu!), njihov predstavnik u crnogorskom parlamentu, sigurno da bi nam dokazao da nisu divljaci, demonstrativno je pocepao Rječnik CANU, tu - u parlamentu, na očigled svih. Ne čudi nas što se time ponosi njegova sortaAlbanaca, ali se čudimo kako albanska majka još nije rodila tog sina da ga osudi.

No, da vidimo šta je to uznemirilo ove Albance u našem Rječniku.

U ovme Rječniku imamo ove riječi, koji se tiču njih: Albanac, Albanizacija-Albaniziranje-Albanizirati-Albanizovanje-Albanizovati, Albanija, Albanka, Albanolog, Albanologija, Albanološki i Albanski (pridev i prilog).

Kod glasa Albanac piše : "...StanovnikAlbanije ; onaj koji je porijeklom izAlbanije ".

Ovde ne samo što ne vidimo ništa uvredljivo, već naprotiv, vidimo i nešto u prilog ovih Albanaca, a što im ne pripada. O tome ćemo pisati u produžetku.

Sada pitamo šta ima ovde uvredljivog, ponižavajućeg ?!

Izvolite videti kako su definisali riječ Albanac sami albanski akademici. U njihovom djelu Fjalor i gjuhËs sË sotme Shqipe (Rečnik današnjeg albanskog jezika), izdanjeAkademije nauka Narodne Socijalističke Republike Albanije, Tirana 1980. Kod riječi Shqiptar (Albanac) piše : "...Banorvendës i Shqipërisëose ai që e kaprejar dhje nnga Shqipëria " (Stanovnik meštanin Albanije ili onaj koji ima poreklo iz Albanije ).

Kako vidite, ova definicija se ni po čemu ne razlikuje od one CANU.

Ako bacite pogled i na ostale riječi, konstatiraćete isto, izuzev kod riječi Albanizacija, gdje piše : "...na osnovu iskustva izbeglica pravoslavnog življa iz Albanije koje je bilo izloženo sistematskoj albanizaciji, naročito u vremenu poslije II svjetskog rata 1945. godine ".

I kod riječi Albanizirati: "...iako su Malisori albanizirani, njihov govor se znatno razlikuje od standardnog albanskog... "

Albanski akademici, kod njihove riječi Shqiptarizim (albanizacija) pišu da se obratimo riječima Shqiptarizoj-Albaniziram i Shqiptarizohem-Albaniziram se.

Kod tih riječi piše : "...E bëj shqiptar nga gjuha, nga zakonet, nga kultura dhe nga formi mipsikik ; i jap karakteretnik shqiptar një vendi dukeshtuar shumë për qindjene shqiptar ëvenë popullsinë e tij " (Činim gaAlbancem po jeziku, po običajima, po kulturi i psihičkom formiranju ; dajema albanski etnički karakter jednom mestu povećavajući mnogo postotakAlbanaca u njegovom narodu).

Kako vidite, samom definicijom glasa, albanski su akademici priznali fenomen albanizacije ljudi i teritorija, nemajući kud od istorijskih činjenica ne samo van granica današnje Albanije, već i unutar sameAlbanije.

Veliki prijatelj albanskog naroda, Francuz Ami Bue (Ami Boué, 1794-1880), koga su Albanci uveli i u svojoj enciklopediji kao takvog, kaže ne samo za ove Malisore, već z asveAlbance : "...U suštini ovi Arbanasi nisu ništa drugo nego rasa bastarda, pomešana mnogo sa srpskom krvlju, kao što su pomešani Grko-Albanci u Epiru. Oni su došli na mesta odakle su emigrirali Srbi, napustivši ih 1690 i 1737. Njihovi fisovi ili plemena...mnogobrojna su...i sva potiču od mešanih alijansa albano-srpskih ". (BOUE, Ami : LA TURQIE D'EUROPE, Pariz 1840, str. 68.)

Ovo im je rekao i dobro poznati nemački istoričar, balkanolog, akademik, Prof. DrGeorg Stadtmiler (G.StadtmÜller: forschung zur albanischen frÜhgeschichte, Budapest, 1942).

Ovih godina to im je ponovio i njihov veliki prijatelj Englez Noel Malkolm, naglašavajući da je Luma, oblast Istočne Albanije, sve do XIX veka bila nastanjena pravoslavnim Srbima, od kojih danas nema više nijednog, jer su svi albanizirani. ZaMirditu, oblast Srednje Albanije, kojoj ime potiče od Srbina Miroslava Dimitrijevića (Miro Dida), isti ovaj Englez piše : " ...Mirdita, najveće pleme i možda najnetipičnije albansko " (Malcolm, Noel: Kosova, drugo izdanje, Tirana-Priština, 2001, str. 17.)

Interesantno, ovi Albanci, iako su od njih nazvani i bastardima, do danas još im ni imena nisu spomenuli u negativnom smislu, ni Francuzu, ni Nemcu, niti Englezu. Zašto?! Da možda treba da budu Sloveni i - posebno - Srbi, da bi i oni iritirali oveAlbance, koji traže dlaku u jajetu da bi urlikali i žalili se da ih maltretiramo, ponižavamo i vređamo?!

Što se tiče jezika Malesije, on je tu dan-danas, pa ga svako može uporediti sa standardnim jezikom Albanije i uveriti se u istinitost konstatacije CANU.

A sada da se vratimo definiciji riječi Albanac, za koju pretendiramo da nije ispravna ni kod albanskih i niti kod crnogorskih akademika.

Pre svega, naglašavamo, a ako je potrebno i dokazaćemo, da u Albaniji, i pored nasilne albanizacije, dan-danas žive ne samo Albanci, već i pripadnici drugih naroda, pa skoro i čitav jedan etnos - Vlasi. Prema tome, ne možemo reći da je samo Albanac stanovnik Albanije, niti da je Albanac svaki koji je iz Albanije. Karakteristika Albanca nije ni mesto življenja, niti porekla, kao što to nije ni zaostale narode.

Iz Albanije su bili i Ivan Kukuzeli, Đurađ Kastriota-Skenderbeg (albanski nacionalni heroj), Naim Frašeri (albanski nacionalni pesnik), dinastija biskupa Mazarek, dinastija pesnika Silić, književnici Petar Budi, Tefik Đuli, KasemTrebešina, Dimitar Šuterići, Sterio Spasev, umetnikAleksandar Mojsiu, istaknute društveno-političke ličnosti Ismail Ćemal, Vasil Šanto, Kočo Taško, Koči Dzodze i puno drugih, ali oni nisu bili i Albanci!

U Albaniji žive i neki crnci, Afrikanci, ali ne verujem da su i oni Albanci.

Osim toga, sve do 1043.godine, kada su Albanci po prvi put izneli svoj nos u istoriju, istorija Albanije nije istorijaa lbanskog naroda, već drugih naroda, Vlaha, Grka, Srba, koji su je nastanjivali pre dolaska Albanaca tu, konkretno - u oblast Mata, iznad Tirane, po mišljenju albanskog akademika, Prof. Dr Eqrema Çabeja u X veku naše ere, po mojim istraživanjima nešto ranije - moguće u IX veku (Burović, Kaplan : Ko su albanci?, drugoizdanje, Jagodina, 2013.)

Prema tome definicija Albanca mislim da je ova: "...evropski pripadnik bele rase, koji je nasledio od roditelja albanski jezik, običaje, kulturu i psihičko formiranje".

Sigurno da ovaj Rječnik, kao prvenac leksikografije CANU, ima i drugih riječi koje mogu imati potrebu da se manje-više isprave, ali- i pored toga- on je za svaku pohvalu, jedno seriozno delo, dostojno svog vremena ne samo tehnički, već i naučno. Ja im i čestitam, iako sa bolom u srcu, jer sam za zbliženje, ujedinjenje i slivanje i najvećih naroda na svetu, sasvim različitih, a kamoli po svemu srodnih i sasvim malih.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane