Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Povodom

Osam premijerovih neistina o stanju u srpskoj privredi

Šta će ostati od nas?

Odakle potiče tvrdnja da je trenutna nezaposlenost u Srbiji 15,2%, odnosno da je ona pala sa 26,5%, što bi značilo da je zaposleno preko 300.000 ljudi za koje bi trebalo isplatiti dve milijarde evra, odnosno BDP bi trebao da, shodno tome, poraste za 6,5 milijardi evra? Činjenica je da je BDP 2015. porastao za jedva 400 miliona evra, a da će 2016. godinu završiti sa maksimalnim povećanjem od 1,2 milijarde evra. Na osnovu ovih, nepobitnih činjenica. jasno je da vlast opasno manipuliše podacima, tvrdi ekonomista Predrag Mandić, dugogodišnji finansijski direktor Metalservisa i rukovodilac saradnje sa privredom Tehnološko metalurškog fakulteta u Beogradu

Predrag Mandić

Odakle tvrdnja da će prosečna plata početkom 2017. godine biti 420 evra, odnosno 40 evra više nego sad, što znači da za plate u januaru treba izdvojiti više od 120 miliona evra odnosno BDP bi u januaru trebao da poraste za skoro 400 miliona evra. Na godišnjem nivou to iznosi blizu pet milijardi evra, a istovremeno se tvrdi da ćemo iduću godinu završiti sa 3,5% povećanja BDP-a, što je na godišnjem nivou 1,7 milijardi evra. Znači, opet imamo netačno opasnu tvrdnju koja obmanjuje javnost.

Kako ćemo nezaposlenost za par godina svesti na 10 do 12%, kad je za to potrebno zaposliti novih 80 do 100 hiljada ljudi, što zahteva 800 miliona evra plata, odnosno skoro 3 milijarde dodatnog BDP-a?

Kako će prosečna plata 2018. biti 500 evra kad je zato potrebno izdvojiti 3 milijarde evra plata, što znači da BDP treba da poraste za skoro 10 milijardi evra?

Za ove četiri tvrdnje potrebno je povećanje BDP-a za skoro 24 milijarde evra, što je više od 50% a za predstojeće dve godine predviđa se kumulativni rast od svega7 do 8%, što daje jedva 4 milijarde BDP-a, i to pre svega zahvaljujući kineskoj investiciji u Železaru Smederevo koja nosi više od 50% rasta. Ali mi, i pored toga, uporno bežimo od evroazijskih integracija i hrlimo u Evropu koja će nam, pored ostalog, tražiti da izdvojimo dodatnih 12 milijardi evra samo za ekologiju!

Od 2009. godine a i od 2012. pa sve do 2016. godine, rast BDP-a na godišnjem nivou je između 0,2 i 1,5%, u zavisnosti koji se period posmatra, i manji je od 3%, koliki je svetski prosek, tako da naš BDP po stanovniku u odnosu na svetski prosek opada iz godine u godinu (sada jedva prelazi indeks od 50%).

Napominjem da je 1950. godine, u staroj Jugoslaviji, indeks BDP-a po stanovniku u odnosu na svetski prosek bio 64%, 1960. taj indeks je iznosio 86% a 1970. indeks je dostizao 109%. Dakle, rast BDP-a tih dvadesetak godina bio je 7 do 8% na godišnjem nivou. Sada se predviđeni budući rast BDP-a planira 3% i to se smatra super uspehom pa čak i Svetska Banka i MMF hvale to kao nezabeležen uspeh. Pitamo se kakvi to stručnjaci sede na čelu MMF-a i Svetske Banke kad takve, više nego skromne rezultate, nazivaju istorijskim? Napominjem da je naša zemlja od 2009. godine do danas napravila kumulativan rast od 1,5 do 2,5% a Kina, za isti period, više od 100%.

Zašto Vlada, MMF i Svetska Banka ne insistiraju na uštedama kod subvencija stranim investitorima za koje je država dala, pretpostavimo, preko 1,5 milijardi evra (za Fijat se ne zna koliko se dalo) već uštede traže na penzijama i platama u javnom sektoru?

Videli smo efekte stranih investicija kroz rast BDP-a proteklih godina a tvrdim da bi mnogo veći rast ostvarili da je država sama bila investitor za pare koje je dala kroz subvencije.

Ministar infrastrukture s ponosom kaže da ćemo za autoputeve dati 12 milijardi evra (dobro je imati autoputeve), ali kome će oni koristiti? Normalno, Nemcima, Holanđanima, Belgijancima i ostalim Evropljanima da lakše stignu da Turske i Grčke. Prosečan građanin Srbije, sa svojim primanjima neće moći da oseti čari tih autoputeva.

Zar nije moglo od tih 12 milijardi evra makar pola da ode u posrnulu industriju i poljoprivredu a time bi dobili mnogo veći rast BDP-a a i standarda?

Takođe se pitamo, zašto Srbija sa 72% duga od BDP-a se smatra jako ugroženom kad, recimo, SAD ima dug od 110%, Irska 115%, Portugal 110%, Španija 100%, Francuska 90% itd. itd.

Jasno je da i mi možemo da se zadužimo do 100% BDP-a ako bi te pare pametno upotrebili u modernizaciju industrije, poljoprivrede i svakako turizma. A, 12 do 13 milijardi evra zaduženja kod Kine i Rusije kao i svojih 7 do 8 milijardi evra kroz pametne investicije BDP bi za 4 do 5 godina podigli za kumulativnih 40 do 50% pa bi dug opet pao na sedamdesetak procenata a napredak zemlje i standard bi, konačno, bio vidljiv.

Podrazumeva se da ne treba prekidati saradnju sa Evropom i SAD i da treba nastaviti sa privlačenjem njihovih investitora, ali svakako bez subvencija, jer imamo i drugih prednosti: jeftina a stručna radna snaga kao naš glavni adut, itd. itd.

Akcionarima Industrije crepa iz Kikinde brisano je pravo na učešće u procesu stečaja! Oni su udaljeni iz procesa dokazivanja vrednosti firme i njenom izlaganju javnoj prodaji!

U našim propisima postoji zakonska obaveza kada prenosite vozilo, pa taman i bez registarskih tablica, Saobraćajna policija vas obavezuje da imate overu Poreske uprave, sa iznosom poreske obaveze, ili overu da ne podleže porezu!

Danas se prenose d.o.o. sa jednog pravnog lica na drugo, ili sa pravnog lica na građanina, bez ikakve poreske overe, a imovina vredna milione evra, ustupa se bez naknade. Posebno boli kad vidite da se ogromna imovina bivših ranijih društvenih preduzeća, prodata na tenderima i aukcijama, danas nalazi u portfelju ostrvskih firmi.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane