Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Su(lu)dovanje

Je li i Ustavni sud privatni sud

Ja sam sudija, guzonjin sin

Državno veće tužilaca našlo se na udaru Ustavnog suda Srbije, zbog Pravilnika o predlaganju i izboru zamenika javnih tužilaca, jer se moćni lobistički Alumni klub oglasio za zahtevom, nameran da se ubuduće za sudije i tužioce biraju samo oni koji su završili Pravosudnu akademiju i tako pravosuđe i zvanično postane partijsko-privatno. Za sada je samo Ustavni sud Srbije privatni sud, čije sudije su izabrane na predlog bivšeg predsednika Srbije Tomislava Nikolića, uz aminovanje njegovog naslednika Aleksandra Vučića. Blokada rada Državnog veća tužilaca sigurno će još više urušiti ugled Srbije u očima briselskih komesara, a naročito stručne javnosti.

M. Hadžić

Ustavni sud Srbije je pokrenuo postupak za ocenu zakonitosti Pravilnika kojim se reguliše postupak predlaganja i izbora zamenika javnih tužilaca koji se prvi put biraju, a koji je donelo Državno veće tužilaca. Naime, ovim Pravilnikom je uspostavljena procedura rangiranja kandidata za zamenike javnih tužilaca i uvedena je mogućnost prigovora na rang listu.

Pravilnik je donet posle niza godina u kojim je Veće predlagalo kandidate bez uspostavljene procedure, a samo na osnovu svoje diskrecije.

Iako se inicijativa za ocenu zakonitosti odnosila samo na četiri člana i u samom početku nije predložena privremena mera. Ustavni sud je doneo odluku kojom pokreće postupak ocenjivanja zakonitosti i donosi privremenu meru kojom obustavlja primenu Pravilnika u celosti!

Čudno je da je Ustavni sud odlučio samo o inicijativi koja se odnosi na Pravilnik Veća, iako je ranije, pre ove inicijative bila podneta inicijativa u odnosu na Pravilnik Visokog saveta sudstva o kojoj Ustavni sud još nije odlučivao.

Čudno je da je nakon šturog saopštenja da je odluka po inicijativi doneta, pre objavljivanja sadržine odluke i pre njenog dostavljanja Veću, istog dana kada je odluka i doneta, podnosilac Alumni klub objavio detaljno saopštenje o sadržini odluke Ustavnog suda i pravnim efektima privremene mere navodeći da će to dovesti do blokade rada Veća.

Sve ovo se dešava u vreme kada se pokušava disciplinovanje regulatornih tela sprečavanjem izbora svih nezavisnih kandidata za članove regulatornih tela i izborom u ta tela ljudi bliskih vladajućoj koaliciji.

Nije li „blokada" koja se pominje u saopštenju Alumni kluba zaista ideja disciplinovanja Veća kada već po Ustavu nije moguća promena sastava Veća u ovom trenutku. S obzirom da sastav Veća očigledno nije po ukusu vlasti.

Uzgred, blokada nije moguća jer Veće je vlasno da donese novi Pravilnik i na drugačiji način uredi proceduru. Sa druge strane, privremena mera se odnosi samo na primenu Pravilnika, a primena Pravilnika je iscrpljena usvajanjem konačne rang liste kandidata. Nakon toga, Veće je radilo na osnovu drugih propisa - Zakona o DVT i Ustava. Napominjemo da pre nego što je usvojena privremena mera, Veće je predlog dostavilo Narodnoj Skupštini. Postupak u Narodnoj skupštini je druga vrsta postupka i izmiče logici da je izbor zamenika javnih tužilaca u Narodnoj skupštini izvršavanje Pravilnika, a ne odluka nosioca suvereniteta, zasnovanim za njegovim Ustavnim i zakonskim ovlašćenjima.

Ideju da se blokira rad Veća ne bi trebalo posmatrati izolovano u odnosu na druge poteze vlasti prema ovom organu, jer, podsećanja radi, nedavno Narodna skupština nije izabrala 12 predloženih kandidata za javne tužioce koji su prošli postupak predlaganja u dva saziva veća i bili predloženi od Vlade, tako da su neki kandidati dobili više glasova na sednici Vlade, nego na Skupštini.

Iz svega se čini da je ideja da se spreči izbor tužilaca i zamenika tužilaca do promene Ustava, a nakon toga, da se sa izborom nastavi po novim pravilima.

Jasno je da ne može da se blokira rad Veća, jer Veće može samostalno da uređuje proceduru postupanja. Ali, iz medijskog potenciranja ove formulacije, čini se da je upravo to bila ambicija.

Imajući u vidu okolnosti pod kojima se ostvaruje javna rasprava po pitanju ustavnih promena u delu koji se tiče pravosuđa, postoji bojazan da će ustavne promene biti donete preko noći koje će biti u suštini korak nazad. Jer, da izvršna vlast zaista želi da digne ruke od pravosuđa, ona bi to mogla i u postojećem ustavnom okviru. Zato, što se i bez ustavnih promena de facto, u dobroj meri može osigurati nezavisnost pravosuđa i samostalnost tužilaca. To je moguće donošenjem zakona, koji „popravljaju" Ustav, kao i odgovornim ponašanjem politike koja će se odreći svojim ustavom određenih ovlašćenja, ukoliko takva ovlašćenja ugrožavaju nezavisnost i samostalnost. Na šta bi ponašanje NS i političke vlasti moglo da ukazuje? Da je depolitizacija izbora tužilaca i sudija samo neka mantra, a da je prava ideja da se ustavne odredbe o pravosuđu promene, ali da se zadrži kontrola nad procesom izbora. Kako? Možda kroz ustavni zakon, kojim bi se osigurao reizbor sudija i tužilaca kroz preoblikovanje organizacije sudskog i tužilačkog sistema, tako da uticajne sudije i kritički nastrojene sudije i tužioci budu „bočno" unapređene, skrajnute ili nešto tome slično

Posebno je čudno što se u debati o promenama Ustava čuju glasovi nekih organizacija koje predlažu da se u okviru ustavne depolitizacije pravosuđa, izbor sudija i tužilaca koji stupaju na dužnost potvrđuje ukazom Predsednika Republike. Drugim rečima, pod depolitizacijom, tvorci ove ideje razumeju da o sudijama i tužiocima ne treba da odlučuje jedan politički organ - Skupština, već drugi - Predsednik.

A 1. Činjenice o Akademiji

Obuka na Akademiji je akreditovana tek 2015. godine. Odnosno, do te godine DVT i VSS nisu dali odobrenje za program koji se sprovodio u Akademiji, tako da bi taj „neakreditovani" program mogao smatrati nekom internom obukom koji se sprovodi mimo Zakona o Pravosudnoj akademiji. Stoga će tek generacija koja je upisala 2015. godine biti zapravo prva generacija koja je završila po akreditovanoj obuci.

Imajući u vidu da je DVT za godinu dana predložilo za izbor jednu sedminu ukunog broja svršenih polaznika PA, a da Alumni klub javno poziva na poništaj celokupnog izbora u tom periodu, pa i u odnosu na svoje članove, možemo se zapitati da li taj klub zaista deluje u korist svojih članova ili nekog trećeg.

U debati o promenama ustava čuju se glasovi nekih organizacija prema kojima PA treba da bude jedina tačka ulaska u pravosudne profesije, a da pri tom nije predložena nijedna ustavna garancija nezavisnosti PA od političkog uticaja. To su iste one organizacije koje se zalažu da se u pravosuđe ulazi potpisivanjem ukaza od strane Predsednika Republike.

Teza Alumni kluba o tome da je DVT birao kandidate na osnovu principa nepotizma i kronizma krajnje je zlonamerna, posebno ukoliko se ima u vidu da su svi kandidati, koji nisu završili PA, polagali anonimni test na koji niko nije imao primedbu. Samo oni kandidati koji su položili test najvišom ocenom mogli su biti predloženi od strane Veća. Ipak, istine radi, krajnje je neobično što kronizam i nepotizam pominju polaznici PA, ukoliko se ima u vidu da se u vrhu rang liste najbolje rangiranih kandidata iz godine u godinu nalaze deca visokih pravosudnih funkcionera i uticajnih pravnika.

Udruženje koje je podnelo inicijativu i kritikovalo Državno veće tužilaca u Politici - osnovano 2016. godine i da ima besmisleno pretenciozan naziv - Udruženje za zaštitu ustavnosti i zakonitosti. Zna se ko brani Ustav - Ustavni sud i ko brani zakon - sudovi.

Kada Skupština nije izabrala javne tužioce koje je predložilo Veće, jedan uticajni funkcioner SNS-a za Vojvodinu, pred širokim krugom prijatelja je rekao'' sada smo ih (misleći na Državno veće tužilaca) onemogućili da utiču na izbor javnih tužilaca, ali ubuduće oni neće imati uticaj ni na izbor zamenika tužilaca''.

Nepotizam na Pravosudnoj akademiji je kulminirao. Upisuju se samo deca uticajnih I bliskih vladajućoj garnituri, a sada je ideja da se samo polaznici Akademije biraju za sudija i tužioce. Na taj način se krug polako zatvara u korist vladajuće garniture.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane