Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Propadanje

Sunovrat javnih preduzeća u Srbiji: kako su partijske jasle postale najveći režimski gubitaši

Imperije u dugovima

Od 713 javnih preduzeće u Srbiji, danas je njih na desetine potpuno nepotrebno i služe samo da udomljavaju partijske kadrove vladajućih stranaka. A, to košta. Preskupo održavanje života u ovim preduzećima plaćaju svi građani. Čak i režim na vlasti bi nekako da ih se oslobodi, ali ne zna kako. Jer, gde će sa hiljadama članova SNS-SPS, koji su u te stranke ušli samo zarad lične koristi, zaposlenja i beneficija koje imaju u državnoj službi. Ovaj fenomen istraživao je Miodrag K. Skulić, ekonomski stručnjak i analitičar Magazina Tabloid

Miodrag K. Skulić

Danas, na početku 2018. godine, valjalo bi u svim javnim preduzećima hitno uvesti vanredne mere krivične odgovornosti i ispitati sva dosadašnja poslovanja. Bio bi to jedini garant da će građani pronaći nekakav smisao njihovog opstajanja. Preduslov tome je da se na svim rukovodećim funkcijama takođe najhitnije uvede princip obaveza primopredaje dužnosti. Da se posebnim zakonom propiše sledeći princip: ukoliko prethodnik odbija da se sačini zapisnik o zatečenom stanju mora da bude sankcionisan, a da resorni ministri imaju obavezu vršenja tih i takvih primopredaja. Predsednik Vlade bi bio u obavezi da izvesti Skupštinu o zatečenom stanju. Koliko bi to bilo važno, govori i podatak da je poslednji izveštaj o stanju javnih preduzeća u Srbiji sačinjen još davne 1972. godine i od tada do današnjeg dana, javna preduzeća su plen vlastodržaca svih boja i svih ideologija. Evropska unija je iz tih razloga u više navrata zahtevala da Srbija raščisti sa tim šta su javna preduzeća, te da, ako su javna, svakom građaninu u Srbiju njihovo poslovanje bude javno i predočeno!

Danas u Srbiji ima registrovano 713 javnih preduzeća, od kojih je 21 republičko, dva pokrajinska i tri sa Kosova i Metohije. Od ostalih 688 preduzeća po delatnostima su:

• 195 komunalnih preduzeća

• 150 direkcija za izgradnju, građ. zemljište, urbanizam...

• 81 radio I tv informisanje, od kojih je deo privatizovan

• 52 vodovoda

• 36 toplana

• 21 sportstki centar

• 15 pijaca I tržnica

• 15 preduzeća za upravljanje poslovnim prostorom

• 14 gradskih čistoća

• 14 turističkih

• 12 vodosnabdevanja

• 10 snabdevača gasom

• 13 parkirališta i javnih garaža

• 52 ostalih delatnosti

Pod ostalim delatnostima su: zelenilo (7), saobraćajna (7), gradski saobraćaj (5), putarska (6), po tri za sakupljanje i odlaganje otpada, veterinarske usluge, pogrebna preduzeća, objedinjena naplata stambenih usluga, dva zaštita šuma i po jedno za: dimničarske usluge, autobuska stanica, telekomunikacije, redovno čišćenje zgrada, zaštitu životne sredine, eksploataciju mineralnih sirovina, zoovrt, agrar, hipodrum, skloništa, uređenje i korišćenje JKP Ade Cinganlije i na kraju i jedna banja.

Već na prvi pogled uočava se da desetine opština nemaju nijedno javno komunalno preduzeće, dok neke opštine javne komunalne poslove obavljaju preko privrednih društava koja nisu registrovana kao javna preduzeća. Posebno se u tome ističe Drugi oktobar iz Vršca koji obavlja desetinu delatnosti I jedno je od retkih privrednih društava koje veoma uspešno posluje.

U Srbiji je bilo i 24 republička javna preduzeća, ali su (barem tako govori zvaničan stav vlasti) pod pritiskom MMF i Svetske banke tri takva preduzeća pretvorena u akcionarska društva, i to: Aerodrum Nikola Tesla, Elektromreža Srbije i Železnice Srbije, od kojih su nastala tri samostalna akcionarska društva (Infrastruktura, Putnički i Kargo saobraća, dok je od ostatka imovine zadržane na Kosovu i Metohiji, ranije centralno JP transformisano u AD).

Tako danas posluje 31 javno republičko preduzeće, i to:

• Elektroprivreda Srbije

• Putevi Srbije

• Pošta Srbije

• Srbijagas, N. Sad

• Srbijašume

• Srbijavode

• Transnafta, Pančevo

• Nuklearni objekti Srbije

• Službeni glasnik Srbije

• Zavod za udžbenike

• Emisiona tehnika I veze

• Jugoimport - SDPR

• Tanjug

• Nacionalni park Kopaonik

• Nacionalni park Tara

• Nacionalni park Đerdap, D.Milanovac

• Nacionalni park Fruška Gora, Sr. Kamenica

• Skijališta Srbije

• Šar planina, Štrpe

• JP za razvoj turizma Stara planina, Knjaževac i

• JP za podzemnu eksploataciju uglja Resavica.

Samo su dva javna preduzeća čiji je osnivač Autonomna pokrajina Vojvodina (Vojvodinavode, Novi Sad i Vojvodinašume, Novi Sad). Tri javna preduzeća čiji je osnivač Elektroprivreda Srbije imaju sedište na Kosovu i Metohiji: Elektrokosmet, Priština, Termoelektrana Kosovo Obilić i Preduzeće za proizvodnju i transport uglja Obilić.

U ovom članku istaćićemo pet dobrih primera, gde su se neke susedne opštine složile da zajednički investiraju: JlP Duboko, regionalno sanitarna deponija za sakupljanje otpada udružilo je pored grada Užica sa 23,91 odsto još i sledećih osam opština: Čačak (26,88%), Ivanjicu (10,2), Požegu (9,3), Bajinu Baštu (8,39), Lučane (7,09), Arilje (5,7), Čajetinu (4,5) i Kosjerić (4,03). U vodosnabedevanju udružile su se sledeće opštine: Valjevo 98 odsto, i po 0,5 odsto Ub, Mionica i Lajkovac, dok za regionalno snabdevanje Bogovina udružene su opštine Bor (91,53%), Negotin (4,15), Knjaževac (3,24) i Boljevac (1,08%), dok su u JP za vodosnabdevanje Rzav udružene opštine Čačak, Gornji Milanovac, Požega, Arilje i Lučane, a za izgradnju zajedničkog vodovoda sa po 36,5 miliona dinara još 1993. godine udružile su se opštine Varvarin i Ćićevac

Od 20 gradskih parking servisa, 16 njih su registrovana kao javna preduzeća: pored Beograda, tu su još i: Niš, Novi Sad, Sombor, Kragujevac, Leskovac, Požarevac, Obrenovac, Čačak, Loznica, Smederevo, Novi Pazar, Vranje, Petrovac, dok je ono u Bogatiću u procesu likvidacije. Od pet registrovanih zatvorenih akcionarskih društava sa delatnošću parking servisa, četiri su registrovale opštine Jagodina, Novi Pazar, Ćupriji i Svilajnac zajedno sa privrednim društvom Mayera iz Gornjeg Milanovca u vlasništvu četiri člana porodice Maletković, uglavnom u dvotrećinskom vlasništvu te porodice. U Jagodini uplaćen je ulog u iznosu od 867,6 miliona dinara, od čega opština 31,47 odsto, u Novom Pazaru, opština 30,032 odsto, dok je u Ćupriji i pored upisanog kapitala od 972.750 evra, uplaćeno svega 5.000 evra, od čega opština 30 odsto, a porodična firma Maletković 3.500 evra, dok je u Svilajncu upisan capital 455.000 evra, a uplaćen samo 5.000 evra, u odnosu 70 prema 30 odsto Opština Svilajnac. Osnovani Parking servis u Pirotu upisan je 2007 godine, a brisan januara 2013. godine, gde je osnivač bila sama opština Pirot. Veoma je interesantan ovaj primer privatnog javnog partnerstva porodice Maletković iz Gornjeg Milanovca, koji je u dve opštine u celini realizovan, a u dve samo simbolično, iako je upis i očekivanje bilo sasvim drugačije.

U Srbiji pored Akcionarskog društva Aerodrom Nikola Tesla, bila su registrovana privredna društva kao javna preduzeća za pružanje aerodromskih usluga, i to: Aerodrom Niš čiji je osnivač Grad Niš još 1990. godine, Aerodrom Rosulje u Kruševcu, Aerodrom Sombor, registrovan 21.07.1998, a obrisan iz Registra 03.06.2011. godine, čiji osnivači su bile tri opštine: Sombor (36,25%), i po 21,25 odsto Apatin, Kula i Odžaci.

U oblasti turizma registrovano je 15 javnih preduzeća, i to:

• Skijalište Besna kobila, Vranje

• Valjevo turist

• Turistički regionalni centar Šuma Mikulja, S. Palanka

• JP Surčin, za poslove iz oblasti turizma

• Turistička organizacija Žagubica

• Resavska pećina, Despotovac

• Vilin dan, Crna Trava

• Turistička organizacija Kučevo

• JP za turizam V. Gradište

• Oblačinsko jezero, Merošima

• Prirodno tehnološki parkovi Subotica

• Turistički centar grada Zrenjanin

• Belocrkvanska jezera, Bela Crkva

• JP Turist, Alibunar

• Turistička organizacija opštine Pećinci

Dok je Uprava Vrnjačke Banje, registrovana, kao posebno javno preduzeće, za razliku od drugih banjskih lečilišta i specijalnih bolnica. Sve njih, a i 21 sportski centar registrovan kao javno preduzeće očekuje privatno javno partnerstvo, jer kad su fabrike lekova, cementare i trgovački lanci prešli u privatne ruke biće nužno radi efikasnijeg poslovanja da i 21 sportski centar krene tim putem. Evo popisa tih sportskih centara registrovanih kao javna preduzeća:

• Centar Milan Gale Muškatirović, Bgd

• Sportski centar Olim, Zvezdara

• Sportski i poslovni centar N. Beograd

• JP za poslove iz oblasti culture, Surčin

• Sportsko - kulturni centar Obrenovac

• Sportski centar Mladost, Kragujevac

• Sportski rekreacioni centar Dubočica, Leskovac

• Sportski centar Šabac

• Sportski centar Svilajnac

• Sportsko - reekreacioni centar G. Milanovac

• JP za korišćenje sportskih i rek. objekata Kuršumlija

• Sportska hala Žitorođa

• Sportski poslovni centar Vojvodina, N. Sad

• Stadion Subotica

• Mladost, uređenje i održavanje sportskih terena Pančevo

• Sportski centar Šid

• Sportski rekreacioni centar Beočin

• JP za rekreaciju Adica, Ada

• Sporsko rekreacioni centar Relax, Kikinda

• Sportski centar Kosta Vojinović, K. Mitrovica

U Beogradu su ugašeni i brisane iz registra APR-a poslovni prostori opština Stari Grad, Palilula, Savski Venac, a u procesu likvidaciji pre brisanja su: poslovni prostori, kao ranija javna preduzeća Zvezdare, Novog Beograda I Vračara, obzirom das u svi objekti preuzeti od Poslovnog prostora grada Beograda. Nema naznake kada će u proces likvidacije biti uvedeni poslovni prostori Opština Voždovac, Čukarica, Rakovica, Zemun.

I JP za poslovni prostor Novog Sada uvedeno je u proces likvidacije, verovatno da bi se tim raščistili ranije zaključeni ugovori o zakupu, dok još dva JP za poslovni prostor i dalje su aktivna privredna društva: Zrenjanin i Aleksandrovac.

Poznato je da je grad Zagreb još pre više godina osnovao Holding za javna gradska komunalna preduzeća, dok u Beogradu danas postoje 24 javna komunalna preduzeća, svi oni imaju direktore, vozače, sekretarice, knjigovođe, kadrovike, kurire i drugo režijsko osoblje, razjedinjene nabavke, posebno one koje idu preko javnih tendera i gomilaju ogromne troškove koji padaju na teret budžeta, postavlja se pitanje kada će i ko će ući u taj osinjak. Od tih 24 već smo naveli tri sportska centra, a evo ostalih:

• Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju

• Urbanistički zavod

• Beogradske elektrane

• Beogradput

• GSP

• Beogradski vodovod

• Beogradvode

• Gradska čistoća

• Gradske pijace

• Zelenilo Beograd

• Parking servis

• Gradsko stambeno

• Skloništa

• Sava Centar

• Hipodrum

• Beotvrđava

• Javna rasveta

• JP za uređenje i korišćenje Ade Ciganlije

• JP za izgradnju mreže za distribuciju gasa

• JKP Infostan

• Pogrebno preduzeće.

U komunalnim javnim preduzećima nalazi se i putarska preduzeća koja obavljaju redovne aktivnosti, kao i registrovana akcionarska društva i društva sa organičenom odgovornošću. Tu su: JP Putevi Srbije, čiji je osnivač Republika Srbija sa unetim kapitalom u ukupnoj vrednosti većoj od 102 milijarde dinara, JP Beogradput, čiji je osnivač Grad Beograd sa kapitalom većim od 239 miliona dinara, unetim 19. jula 2017. godine, nakon iskazanih velikih gubitaka i stečajnog postupka, JKP Putevi Kraljevo, preduzeće koje je nakon iskazivanja ogromnih gubitaka ostalo bez sopstvenog kapitala pa je 7. avgusta 2017. godine Grad Kraljevo uplatio minimalni novčani iznos kapitala od samo 100 dinara, JKP Niskogradnja Kragujevac, osnovano od strane Skupštine grada Kragujevca sa kapitalom od 100.000 dinara, JKP Niskogradnja Užice, preduzeće ostalo bez kapitala pa je 2013. godine Grad Užice uplatio 1.000 dinara i JKP Novi Sad (i ovo javno preduzeće ostalo je bez sopstvenog kapitala, pa je osinivač Grad Novi Sad uplatio 22. februara 2013. godine minimalni iznos obaveznog novčanog dela kapitala od 100 dinara!).

Naravno da je bez sopstvenog kapitala poslovanje neki od ovih putarskih preduzeća potpuno otežano. Posebno ukazujemo na masovnu pojavu unošenja minimalnog zakonom propisanog kapitala od 100 dinara kod brojnih komunalnih javnih preduzeća, nakon godinama iskazivanih gubitaka. To je slučaj kod sledećih javnih preduzeća: JKP Tržnica Niš, JKP Parking servis Niš, JKP Vodovod Kraljevo, JKP Pijace Kraljevo, JKP Čistoća Kraljevo, JKP Pijace Leskovac, JKP Čistoća Novi Sad, JKP Gradsko zelenilo Novi Sad, JKP Informatika Novi Sad. Sa iznosom manjim od 10.000 dinara uplaćen kapital je kod sledećih javnih preduzeća: JKP Vodovod i kanalizacija Požarevac, JKP Vodovod Šabac, JKP Vodovod Užice, JKP Vodovod i kanalizacija Kruševac, JKP Vodovod Vranje, JKP Vodovod i kanalizacija N. Pazar, JKP Čistoća N. Pazar, JKP Vodovod Paraćin, JKP Pijace Mladenovac, JKP Vodovod Vlasotince, JKP Higijena Pančevo, JKP Zelenilo Pančevo, JKP Vodovod i kanalizacija Pančevo, JP za prečišćavanje i distribuciju vode Opovo, Javno autosaobraćajno preduzeće Alibunar, JP Vodokanal Bečej.

Nestručno vođenje javnih preduzeća i nagomilavanje gubitaka, uprkos monopolima koje imaju, dovelo je do propasti skoro polovine (tačnije) 45 odsto tržišne vrednosti državnih kompanija za poslednjih pet godina (mada je taj trend još ranije počeo).

Iako se trude da u javnosti deluju nepristrasno, državna preduzeća oduvek su prvenstveno služila za uhlebljavanje partijskih kadrova i nepotizam. Kriminal i korupcija u javnim preduzećima proizilazi iz toga što se uvek vodi velika borba među partijama čiji će članovi doći na koje državne pozicije. Opšte je poznato da su javna preduzeća danas već uveliko feudi političkih stranaka na vlasti, pre svega Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije. Ali, od kako je Vučić na vlasti, suštinski javnim preduzećima uglavnom vlada jedna partija. U tim preduzećima se vrte velika sredstva, kako novčana, tako i imovinska. Oni koji upravljaju njima imaju ogromnu moć, ali se i ona počela gubiti iz ruku vlasti zbog prevelike korupcije i pljačke. Najveći problem u javnim preduzećima je upravo rukovodeći kadar, koji s jedne strane zavisi od političara koji su ga postavili, a sa druge strane od svih onih radnika koji su posao dobili preko veze.

Indikatori korupcije u tim firmama su mnogostruki. Javne nabavke najviše koruptivne aktivnosti u sistemu javnih preduzeća, a da pri tome ne postoji nikakva kontrola svrsishodnosti nabavki.

Način na koji se najčešće sprovodi korupcija su netransparentne javne nabavke. Umesto da raspišu tendere na kojima svako može da učestvuje, javna preduzeća raspisuju tendere koji su praktično pripremljeni za nekoga ko dobija posao. Ti tenderi bivaju naplaćeni po pravilu mnogo više nego što treba, a pare završavaju kod tih ljudi koji su ih i postavili.

A 1. Vođine paše i subaše

Više od dve trećine direktora javnih preduzeća u Srbiji su godinama u v. d. stanju. Početkom prošle godine, od 33 kompanije, čiji je osnivač Republika Srbija, čak 23 rukovodioca su se nalazila u statusu vršioca dužnosti. Neki od njih, poput Zorana Drobnjaka, v. d. direktora „Puteva Srbije", već godinama su na poziciji privremenih rukovodioca. Drobnjak je u v. d. stanju od 2011., a ovim preduzećem upravlja (tačnije, vlada) još od 2007.

A 2. Poslovanje tri najvažnija Republička javna preduzeća

Tri najvažnija republička javna preduzeća su: Elektroprivreda Srbije, Putevi Srbije i JP Srbijagas, Novi Sad. Dajemo neke osnovne podatke o njihovoj imovini, kapitalu i rezultatima poslovanja:

Elektroprivreda Srbije

U EPS-u je na kraju 2016 godine bilo ukupno zaposleno 29.799 radnika i stručnjaka. Na ukupnoj vrednosti imovine konsolidovanom bilansu za 2016. godinu u vrednosti od 9,6 milijardi evra EPS raspolaže sopstvenim kapitalom od nešto više od sedam milijardi evra i pokriva tim kapitalom nešto više od 73 odsto ukupne vrednosti poslovne imovine. Sa tim sredstvima hidroelektrane i termoelektrane ostvarile su u 2016. godini 1,83 milijarde evra ukupnog prihoda i iskazale dobitak u konsolidovanom bilansu od 47,3 miliona evra, što čini 2,58 odsto ukupnog prihoda. Ta iskazana stopa neto dobitka je sasvim zadovoljavajuća, imajući u vidu izuzetno niske cene električne energije, kao finalnog proizvoda EPS-a, na domaćem tržištu. Najvažniji izvor kapitala koji dostiže 50 odsto ukupnog kapitala je produženje veka korišćenja hidro i termoelektrana, usled kvalitetnog održavanja, što se prihvata po Međunarodnim finansijskim standardima. Kumulirani gubici EPS-a u konsolidovanom bilansu zaključno sa 2016. godinom su 913 miliona evra i oni su umanjili skoro za 15 odsto ukupan kapital.

Putevi Srbije

Ukupno zapošljavaju na kraju 2016 godine 1.465 radnika, obzirom da nemaju operativno izvođenje radova, jer to rade putarska preduzeća u Srbiji. Na ukupnoj imovini u vrednosti od 4,37 milijardi evra ovo republičko javno preduzeće raspolaže sopstvenim kapitalom od 3,28 milijardi evra i sopstvenim kapitalom pokriva oko 75 odsto ukupne vrednosti poslovne imovine. Oko 11 odsto ukupnog kapitala umanjeno je usled iskazivanja gubitaka u poslovanju od 372 miliona evra. U 2016 godini ukupno iskazani gubitak u poslovanju bio je 106 miliona evra, a u prethodnoj godini nešto manje od 80 miliona evra. Na ukupnom prihodu u 2016. godini od 190 miliona evra iskazan je gubitak u poslovanju od čitavih 55,8 odsto, što je za republički budžet ogromna blamaža.

Srbijagas, Novi Sad

Srbijagas koristi ukupnu vrednost poslovne imovine u iznosu od 1,044 milijarde evra i ne raspolaže nikakvim sopstvenim kapitalom, jer su iskazivani gubici u ranijim godinama pojeli celokupan sopstveni kapital. Zato ovo javno preduzeće u celini posluje tuđim sredstvima, a kreditna zaduženja pokrivaju se garancijama Republike Srbije i nakon dospeća, po pravilu, padaju na teret republičkog budžeta. Pored toga iskazani gubici na kraju 2016 godine iznad kapitala su 536 miliona evra i taj iznos kao i celokupnu vrednost poslovne imovine Srbijagas i Republika Srbija finansiraju iz kredita i drugih obaveza.

Dakle, ukupne obaveze ovog republičkog javnog preduzeća su na kraju te 2016. godine iznosile milijardu i 580 miliona evra i veće su od vrednosti stalne i obrtne imovine za 51 odsto. Nagomilani gubici, uglavnom potiču iz 2012.,13 i 2014. godine i iznosili su 35, 1 milijardu dinara u 2012. godini što je dostiglo 51,3 odsto ukupnog prihoda ostvarenog u toj godini, 49,7 milijardi dinara su gubici iskazani u 2015. godini što je dostiglo 75,36 odsto prihoda ostvarenog u toj godini i gubici iskazani u narednoj 2014. godini su više od 45 milijardi dinara što je činilo 56,82 odsto ukupnog prihoda ostvarenog u toj godini. JP Srbijagas ima samo 1.123 zaposlena i ovi gubici u milionima evra predstavljaju teret, ali kod nas ne važe ekonomski zakoni, pa "majka" Srbija sve to pokriva, jer sve obaveze po kreditima plaća republički budžet.

A 3. Vršac: JKP Drugi oktobar

(redak izuzetak uspešnog poslovanja)

Kao primer nedomaćinskog poslovanja komunalnim preduzećima je opština Smederevska Palanka. Brojna komunalna preduzeća opštine su otvarale tamo gde treba, ali veoma često gde i ne treba, da bi udomile svoje partijske kadrove. Popularno je imati što više komunalnih javnih preduzeća, pa taman i bez ikakvog kapitala. Nasuprot tome opština Vršac je osnovala jedno javno komunalno preduzeće Drugi oktobar Vršac koje danas obavlja 16 delatnosti, i to:

• proizvodnju i distribuciju vode

• prečišćavanje i odvođenje otpadnih voda

• distribuciju i trgovinu gasom

• distribuciju i proizvodnju toplotne energije

• izgradnju gasovoda, gasnih instalacija i centralnog grejanja

• niskogradnju, visokogradnju i hidrogradnju

• uređenje naselja i prostora

• čišćenje javnih površina

• upravljanje grobljima

• dimničarske usluge

• delatnost restorana, hotela i sličnog smeštaja

• upravljanje parkiralištima

• trgovina na veliko i malo i spoljnotrgovinski promet

• proizvodnja mineralne vode

• proizvodnja briketa i paleta

• proizvodnja ekoloških proizvoda od papira.

Na tim delatnostima na kraju 2016. godine bilo je 629 zaposlenih i verovali ili ne u 2015. i 2016. godine ostvarena je neto dobit od, čak, četiri miliona evra. Sa tako visokom dobiti ovo komunalno javno preduzeće sopstvenim kapitalom pokriva, čak, 74,6 odsto ukupne vrednosti poslovne imovine od 25,5 miliona evra. I umesto da se cela Srbija ugleda na ove vršačke dobre privrednike i da Ministarstvo javne uprave organizuje jednodnevno savetovanje o funkcionisanju javnih komunalnih preduzeća u većim gradovima Srbije, ovaj primer do danas niko nije istakao.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane