Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Propadanje

Ekskluzivno: kakav je zahtev pred Srbiju stavio MMF u periodu primene aranžmana "Čuvarkuća"

"Čuvarkuća" nam rastura kuću

Srbiji je ovog leta naloženo od strane Međunarodnog monetarnog fonda da u što skorijem roku izloži prodaji Komercijalnu banku, AD i Kompaniju Dunav osiguranje, te da privatizuje Petrohemiju, Metanonsko sirćetni kompleks u Kikindi, Azotaru Pančevo i PKB Korporaciju, kao i da zatvore dva nerentabilna rudnika uglja u JP REU Resavica. Sve ovo, uticaće štetno na ovogodišnji ekonomski bilans države, koji je i prošle godine bio loš, uprkos propagandnim režimskim pričama o uspesima na svim poljima, silnim investicijama i drugim bajkama o privrednom razvoju, iza koga se krije priča o najjeftinijoj radnoj snazi u Evropi i kolonijalnom statusu Srbije u odnosu na sve druge evropske države. Naš poznati ekonomski stručnjak, Miodrag K. Skulić, u ovom broju Magazina Tabloid istražuje da li se u konkretnom slučaju radi o prisiljavanju Republike Srbije da svoje bankarsko tržište do kraja prepusti inostranom kapitalu i da se usled toga država povuče sa tržišta srpskog osiguranja.

Miodrag K. Skulić

Država Srbija već godinama sa najdubljom poniznošću prima naloge Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i kao takve ih izvršava u najkraćem roku. Finansijska konsolidacija republičkog budžeta nije do kraja izvršena, jer da su finansije konsolidovane, ne bi MMF u svom najnovijem nalazu konstatovao da će bilans tekućeg računa Republike Srbije u 2018. godini biti u minusu 3,9 odsto BDP (bruto društvenog proizvoda).

Za Srbiju je važno da zna: lečenje sopstvenih finansija je veoma mukotrpno, a državnih finansija još mukotrpnije. Ali, naš (MMF-ov) "Čuvarkuća" nalaže da se izloži prodaji, odnosno privatizuje Komercijalna banka, AD, Beograd, Dunav osiguranje, AOD, Beograd, Petrohemija, AD, Pančevo, Metanonski sirćetno kompleks, AD, Kikinda, Azotara, AD, Pančevo, PKB Korporacija, AD, Beograd, kao i da se zatvore dva rudnika uglja u JP REU Resavica, te da se usklađivanje penzija i plata u državnom i javnom sektoru reši najdalje krajem ove godine.

U ovom članku pokušaćemo da otkrijemo da li se u konkretnom radi o prisili Republike Srbije da svoje bankarsko tržište do kraja prepusti inostranom kapitalu i da se država povuče sa tržišta srpskog osiguranja, te da se pored bruke u "Beogradu na vodi" doo, kome privrednom društvu je preneto bez naknade 177 hektara gradskog građevinskog zemljišta, sa leve i desne reke Save, bez naknade, iako je to privredno društvo u većinskom vlasništvu inostrane firme iz Arapskih Emirata (68 odsto), Grad Beograd, ga već u početnoj fazi finansira sa 64 miliona evra. Da li treba očekivati da se proda i PKB Korporacija, sa svim zemljištem, pre nego što bi Gradskoj direkciji za zemljište i izgradnju Beograda bilo preneto na upravljanje ono zemljište, koje je po svojoj priradi građevinsko, a ova ga do početka gradnje dala na obradu, sa ili bez naknade. Pogotovu što je PKB Korporacija u državnom vlasništvu. Ukoliko se od PKB Korporacije ne odvoji građevinsko od poljoprivrednog zemljišta, a PKB se izloži prodaji, pokušaćemo da dokažemo da se u konkretnom radi o zločinu prema sopstvenom narodu i podrivanju države.

Takođe, ovde treba istaći još tri napadnute lokacije za dalju gradnju i širenje Beograda: Luka Beograd, zemljište u vlasništvu PIK Zemun, u stečaju, područje Makiš (prigradski deo Beograda)...

Luka Beograd

Do danas država Srbija nije rešila čiji su hekteri gradskog građevinskog zemljišta u, i uz, Luku Beograd, koju je bez jasnog isticanja koliko hektera gradskog građevinskog zeljišta koristi to preduzeće, izložena javnoj prodaji. Mi pouzdano znamo da to nije 280 ha, jer bi Luka, da je toliko zemljišta koristila morala da tada plaća doprinos za korišćenje gradskog građevinskog zemljišta, koji nikad nije bio mali. Ali, oni čelnici Agencije za privatizaciju, koji su se preko nje obogatili, nikad nisu krivično odgovarali.

Zemljište u vlasništvu PIK Zemun, u stečaju

U nekoliko navrata smo do sada u Tabloid-u isticali da oko 450 hektara gradskog građevinskog zemljišta je u vlasništvu ovog privrednog društva u stečaju. Tandem Đunić-Vlahović pokušao je da preuzme vlasništvo nad najatraktivnijim građevinskim parcelama PIK-a Zemun. Kada je to sprečeno ovo privredno društvo stavljeno je u stečaj. Sada je oko tog stečaja nastala šutnja, jer se radi ispod žita. Ako bi se prodalo samo deset do petnaest hektara ceo dug PIK-a Zemun bi se razdužio. Ali, zato je u privatizaciji tandem Đunić-Vlahović došao do vlasništva nad Novim domom i ugasio ovu drvnu industriju, a lokaciji Fabrike nameštaja u Vojvode Stepe prodao jevrejskom investitoru za 22,5 miliona evra koliko je platio celo preduzeće sa 44 salona, robne kuće i prodavnice nameštaja i na lokaciji u Cara Dušana, gde je bila direkcija Novog doma ovaj tandem zaradio milione evra izdavajući taj prostor državnoj kompaniji Telekom po 12,5 evra za metar kvadratni. Taj tandem je kupovinom Tehnopromet-a i Ekonomskog instituta ostvario ogromnu zaradu, a zna se i koliko je prodao lokaciji na Slaviji, gde je danas podignut Hotel Hilton. Danas je Aleksandar Vlahović, predsednik Saveza ekonomista Srbije i najbliži saradnik Aleksandra Vučića, pa ne samo što je prvi do glavnih mešetara i pljačkaša državne imovine, nego još i bruka ekonomsku struku preko leđa Srbije! U susednoj Hrvatskoj postoji Zakon o nezastarevanju krivične odgovornosti za zloupotrebe u pretvorbi (privatizaciji) državne i društvene imovine.

Područje Makiš

Stotine hektara gradskog građevinskog zemljišta nalazi se na ovoj lokaciji. Iako Grad Beograd godinama ima svoju Direkciju za zemljište i izgradnju Beograda niko ne želi da se njoj na upravljanje prenese svo gradsko građevinsko zemljište, već svi žele da mešetare.

Komercijalna banka, AD, Beograd

Pored ove banke u Beogradu, Komercijalna banka je vlasnik istoimenih banaka u Budvi i Banja Luci. Pored toga, banka ima i još jedno zavisno društvo Kombank Invest, AD, Beograd. U banci u Beogradu i njenim filijalama i ekspoziturama širom Srbije, u 2017. godini bilo je 2.707 zaposlenih, a u sva tri zavisna društva još 272 zaposlena. Banka je u 2015. i 2016. godini poslovala sa gubitkom u iznosu od 120 miliona evra, dok je 2013. i 2014. godini iskazala neto dobit u iznosu od 77 miliona evra. U prošloj godini banka je pozitivno poslovala iskazujući neto dobit u iznosu 69 miliona evra. Zakonski zastupnik banke je Vladimir Medan. Vlasnici akcija Komercijalne banke, AD, Beograd su:

* 41,74 % Republika Srbija

* 24,43 % EBRD

* 10,15 % ICF

* 23,68 % 1.823 mala akcionara.

Upravni odbor Komercijalne banke, kao predstavnici Republike Srbije, čine četiri žene, i to:

* Mila Korugić Milošević, predsednik

* Olivera Matić Brbora

* Marija Sokić

* Marija Ćorbašić i četiri inostrana predstavnika:

* Klosrow Zamani, državljanin SAD

* Jeved Hamid, državljanin SAD

* Philippe Delpal, državljanin Francuske i

* Andreas Klingen, državljanin Nemačke.

Kapital banke na kraju 2017. godine iznosio je 438 miliona evra i u toj godini ostvaren je profit veći od deset odsto, što je potpuno zadovoljavajuće. Poznat je slučaj kada je MMF naložio Centralnoj banci da proveri visinu nenaplativih kredita u 16 banaka i kada su nekoliko desetina miliona evra umanjen od iznosa na poziciji nenaplativih kredita pronađeni u ovoj banci, što je u bankarskom svetu, smatra falsifikatom bilansa. Najveći komitent Komercijalne banke je Vlada Republike Srbije koja je kupac njenih obveznica i blagajničkih zapusa u vrednosti od oko 940 miliona evra.

Kompanija Dunav osiguranje, AOD, Beograd

Kompanija Dunav osiguranje, AOD beograd, registrovana je još davne 1963. godine (na dan 30. juna). Vlasnik akcija ove Kompanije je Republika Srbije 94,05 odsto, dok prvi sledeći vlasnik je Komercijalna banka sa 0,42 odsto i ostalih 3396 malih akcionara. Danas je zakonski zastupnik mr Mirko Petrović, predsednik Izvršnog odbora. Ostali zakonski zastupnici su članovi Izvršnog odbora, sa ograničenim ovlašćenjima u zastupanju: Zoran Subotić, Zvonko Zindović, Miroslav Stanišić i Dragica Janković. Predsednik Nadzornog odbora je Tatjana Vukić, a članovi tog odbora su: Zoran Divac, Nikola Nikolski, Siniša Jovanović, Nenad Ralević, Marija Bijelić i Miloš Adamović...

U okviru Kompanije posluju sledeća zavisna društva:

* Dunav RE, AOD, Beograd

* Dunav turist, doo, Beograd

* Dunav auto, doo, Beograd

* Dunav društvo za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom, Beograd

* Dunav osiguranje, AD Banja Luka

* Dunav auto, doo, Banja Luka

U 2017. godini Kompanija je imala 2.914 zaposlenih, a u povezanim pravnim licima još 684 zaposlena. Ukupna poslovna imovina ove osiguravajuće kuće iznosi 333 miliona evra, dok je sopstveni ukupan kapital Kompanije, na kraju 2017. godine, iznosio je 91 milion evra. Na kraju te godine Kompanija je iskazala neto dobit u iznosu od 9,8 miliona evra, što je kapital iz prethodne godine prinos veći od 12 odsto. To predstavlja izuzetno visok profit Kompanije. U državne hartije od vrednosti Republike Srbije (obveznice i blagajničke zapise) ova Kompanija, na kraju 2017. godine, imala je plasirano 141 milion evra i po tom osnovu u toj godini ostvarila prihod od kamata od 6,3 miliona evra.

U konkretnom slučaju se ne radi samo o kupovini tržišta osiguranja, već i znatno visokom profitu Kompanije Dunav osiguranje, Beograd. Postavlja se razumno pitanje odakle pravo MMF- u da prisiljava jednu državu, koja ima punu vlast nad svojim finansijama I ne koristi nikakve kredite te Međunarodne organizacije, da prodaje "svoje srebro" koje joj donosi 12 odsto profita, ako ona ne predstavlja neke alave strance, koji hoće državi Srbiji da otmu ono od čega ona ima veoma bogate prinose.

HIP Petrohemija, AD, Pančevo

Vlasnici ovog privrednog društva su: 32,18 odsto JP Srbijagas, 30 odsto Republika Srbija 20,85 odsto NIS, Novi Sad 4,90 Elektroprivreda Srbije, 4,39 odsto Fond za razvoj i 13 manjih vlasnika. Ovo privredno društvo imalo je 1.441 zaposlenog u 2017. godini. Prethodnih godina bilo je jedan od najvećih gubitnika. U toj godini iskazalo je prvi put neto dobitak u iznosu od, čak 34 milona evra. Na prihodu ostvarenom u 2017 godini u iznosu od 320 miliona evra iskazana je neto dobit od ta 34 miliona evra, što čini 10,68 odsto ostvarenog prihoda u tpj godini, dok je na prihodu od 297 miliona evra ostvarenom u prethodnoj godini iskazan gubitak u poslovanju u iznosu od 44 miliona evra, ili 14,74 odsto tog prihoda.

Metanolsko sirćetni kompleks, AD, Kikinda

Vlasnik ovog privrednog društva je 88,23 odsto JP Srbijagas, 11,68 odsto Republika Srbija, NIS Novi Sad 0,06 odsto I Fond za razvoj 0,01 odsto i 24 mala akcionara 0,2 odsto. Ukupan broj zaposlenih je 525. Ukupna knjigovodstvena vrednost imovine na kraju prošle godine iznosila je nešto više od 50 miliona evra. Pretvaranjem potraživanja JP Srbijagas u akcije ovo privredno društvo izbeglo je stečaj, jer su sada ukupne obaveze društva samo 8,8 miliona evra. Na ukupnom prihodu ostvarenom u 2017 godini od 82 miliona evra iskazana je neto dobit skoro pet miliona evra, ili 6,02 odsto prihoda, dok je u prethodnoj godini na prihodu od 49 miliona evra iskazan gbitak u poslovanju od, čak, 29 miliona evra, ili 59,39 odsto tog prihoda.

HIP Azotara, doo, Pančevo, sada u stečaju

Većinski vlasnik ovog privrednog društva u stečaju je JP Srbijagas (85,06 odsto). Ukupan broj zaposlenih u 2017. godini je 875 i sada će svi, uz odgovarajuću otpremninu otići na Zavod za nezaposlene, a fabrika će prestati sa radom. Kumulirane obaveze narasle sun a 24 milijarde dinara, ili više od 200 miliona evra. JP Srbijagas posluje bez dinara sopstvenog kapitala, a vlasnik je svih posrnulih preduzeća. Ukupni dugovi JP Srbijagas na kraju 2017. godine iznose 1,5 milijardi evra.

Evo ko je u Srbiji "lekar" obolelih privrednih društava...

PKB Korporacija, SFD, Beograd

Vlasnik Korporacije PKB je Republika Srbije 98,18 odsto i Akcijski fond Republike 1,82 odsto. Kompanija ima 1.736 zaposlenih. U 2017. godini iskazan je gubitak 17,5 miliona evra, a godinu dana ranije deset miliona evra.

JP PEU Resavica

U prošlom broju Magazina Tabloid, prikazali smo poslovanje rudnika za podzemnu eksploataciju uglja koji posluju u okviru ovog republičkog javnog preduzeća. Devet rudnika: Rudnik antracita Vrška Čuka, Ibarski rudnici kamenog uglja Baljevac, Rudnici mrkog uglja Rembas - Resavica, Bogovina, Soko-Soko Banja, Jasenovac - Krepoljin, rudnici lignite Lubnica i Štavalj - Sjenica i RGP Aleksinački rudnik, koji izvodi rudarske investicione radove u ostalim delovima ovog javnog preduzeća. MMF traži zatvaranje dva rudnika. Stručni tim REU Resavica predložio je za zatvaranje Vršku Čuku, Senjski rudnik Istočno polje. REU Resavica u 2017. godini imala je 4.016 zaposlenih, dok je poslednjeg dana decembra te godine bilo po spisku 3.855. Ukupna poslovna imovina ovog javnog preduzeća je 65 miliona evra, a kako je preduzeće ostalo bez dinara sopstvenog kapitala, usled godinama iskazivanih gubitaka, obaveze javnog preduzeća su narasle na 137 miliona evra, i veće su od vrednosti ukupne imovine za 72 miliona evra. Teško da će se ove ugrađene dubioze razrešiti zatvaranjem dva nerentabilna rudnika. Ukupni poslovi prihodi ovog javnog preduzeća ostvareni u 2017. godini su iznosili samo 17,1 milion evra, dok su državne subvencije iz republičkog budžeta u toj godini više od dva puta veće i iznosile su 39 miliona evra.

Još o RTB Bor

Dana 27. juna ove 2018. godine, došlo je do pripajanja Rudnika bakra Bor, Rudnika bakra Majdanpek, Topionice i rafinacije matičnom društvu RTB Grupa Bor, tako da ova četiri privredna društva, saglasno usvojenom Unapred pripremljenom planu reorganizacije, od tada posluju kao jedno pravno lice. Vlasnik ovog jedinstvenog pravnog lica je Fond za razvoj Republike Srbije, sa kapitalom 2.333.863.136,32 dinara, ili 99,99998942 odsto, dok su ostali vlasnici udela: Fabrika lak žice u stečaju 2,54 dinara, Institut za bakar 1, 58 dinara, Fabrika opreme, u stečaju 2,00 dinara, Pionir, doo, Beograd 0,50 dinara, Zlatara Majdanpek 2,79 dinara i Akcijski fond Republike Srbije 147,00 dinara.

Zar su pravnici i ekonomisti, sve sami srpski sinovi i "sokolovi", zbog ovakvih stvari učili tolike škole, da inženjerima pokazuju kako i oni znaju laboratorijske analize, pa baš na ovom gigantu to pokazuju i preko takozvanog UPPR (Unapred pripremljenog plana reorganizacije) otpisuju 1,3 milijarde evra, te utvrđuju ovako mizerne iznose vlasništva! Kao i da njih nisu mogli otpisati?! Pa, običan proizvođač čokolade, za tih 0,50 dinara, (da, u pitanju je samo pola srpskog dinara!), ne može da kupi nijednu bombonu!

Evo nove srpske bruke, od jadnih, prodatih, korumpiranih i pre svega neukih pravnika, ekonomista, sudova i agencija...

JP GSP Beograd, živi na jaslama Grada

Beograđani i cela Srbija treba da znaju ko izdržava GSP u glavnom gradu. Naime, ovo javno preduzeće je u 2017. godini imalo 5.614 zaposlenih. Preduzeće je u u vlasništvu Grada Beograda i raspolaže sa imovinom nešto većom od 240 miliona evra. Sopstvenim kapitalom pokriva 49 odsto vrednosti ukupne imovine, a obaveze su dostigle 51 odsto vrednosti te imovine, ili, čak, 123 miliona evra.

Sopstveni ukupan poslovni prihod ostvaren u 2017. godini iznosi samo 38 miliona evra, a subvencije Grada Beograda su 78 miliona evra, ili više od dva puta od sopstvenog prihoda. Sopstvenim prihodom ovo javno gradsko saobraćajno preduzeće pokriva vrednost goriva i energije, dok zarade, druge troškove i amortizaciju plaća Grad Beograd. Takođe u 2017. godini, GSP Beograd je čak i uz toliko visoku subvenciju napravilo gubitak u poslovanju od više od pet miliona evra, pa se samo dobavljačima duguje na kraju, te godine, više od 26 miliona evra. Ako Grad Beograd inostranoj firmi iz Arapskih Emirata pokloni vlasniku privrednog društva "Beograd na vodi", pokloni 177 hektara gradskog građevinskog zemljišta, a Direkcija za zemljište i izgradnju Beograda dugoročno finansira tu inostranu firmu sa 64 miliona evra, Srbija se svetu predstavlja kao pijani milijarder, jer je u stanju da finansira jednu od najbogatijih zemalja sveta. A sada kako posluje JP GSP Novi Sad, koje ima 1.249 zaposlenih i u 2017. godini ostvaren sopstveni poslovni prihod u iznosu od 19,3 miliona evra, uz subvencije od 2,6 miliona evra, te iskazani gubitak u poslovanju te godine od 2,3 miliona evra.

Na sve te dugove garancije je dala Republika Srbija.

A 1. Da se zna

Da bi bilo jasnije kakav je to aranžman pod imenom "Čuvarkuća", treba se osvrnuti na par činjenica vezanih za samu suštinu rada MMF - a. Naime, ovaj globalistički poverilac, koga izbegava svaka zdrava ekonomija, svoju politiku zasniva na proizvoljno utvrđenim postavkama specifično definisanog pravca monetarizma. Njegove karakteristike odudaraju od stavova vodećih teoretičara monetarne politike. Upravo, ovaj vid definisanja monetarizma predstavlja osnov postojeće neoliberalne doktrine ekonomskog razvoja. Potrebno je da se naglasi da ovaj fond ne preduzima preventivne mere u pravcu ograničenja zaduživanja posmatranih zemalja u inostranstvu. Takve karakteristike politike MMF-a redovno dovode do njihove prezaduženosti. U uslovima oskudice u ponudi povoljnog kapitala i neostvarivanja zadovoljavajućeg ekonomskog rasta, privredni subjekti i vlade u posmatranim zemljama su prinuđeni da prihvataju nepovoljne uslove koje određuje MMF. Neminovna posledica prihvatanja takvih uslova je povećanje javnog duga preko prihvatljivih granica

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane