Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Povodom

Čije milione troši Razvojna agencija Srbije

Direktor na službenom putu

Razvojna agencija Srbije bi trebalo da pospeši ekonomski razvoj zemlje, a umesto toga pospešuje finansijski razvoj svog direktora, bivšeg šalterskog radnika, i političara na vlasti. Radoš Gazdić, čovek koji nije siguran da li su strana ulaganja izražena u milionima ili hiljadama evra, dobija iz budžeta mesečno preko 160.000 dinara kao platu, dok je na službena putovanja za sebe i svoju svitu prošle godine potrošio više od 14 miliona dinara. Pri tome nije još uspeo da shvati kako jedno celo sadrži samo 100 odsto.

Milan Malenović

Razvojna agencija Srbije (RAS) je agencija Vlade Republike Srbije, osnovana 11. januara, 2016. godine, na osnovu Zakona o ulaganjima, kojim su ugašene Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) i Nacionalna agencija za regionalni razvoj (NARR). Pošto je kratko vreme na njenom čelu bio bivši ministar privrede Željko Sertić, na mesto direktora, ali samo kao vršilac dužnosti, dospeo je Radoš Gazdić koji se tu nalazi i danas.

Kao vladina agencija, RAS bi morao da radi krajnje transparentno, ali je to sve manje slučaj. Agencija izdaje Informator o radu, ali je to u suštini prerađeni finansijski izveštaj koji u statističke svrhe svako preduzeće mora da preda Agenciji za privredne registre i koji tamo može i da se nađe. Iz pomenutog Informatora se ne vidi kome tačno i u koju svrhu i iz kog razloga su dodeljena sredstva za „razvoj Srbije" (iako se radi o više od 100 miliona evra u prošloj godini), ali se zato vidi da je prosečna plata direktora u 2017. godini bila 156.556,73 dinara, dok je prosečna plata 67 zaposlenih iznosila 98.595,13 dinara. Ukupno je na troškove raznih putovanja zaposlenih u RAS-u, po Informatoru, prošle godine potrošeno 14.458.256,78 dinara, dok je u prva četiri meseca ove godine dato još 2.718.371,75 dinara.

Najviše para prošle godine je potrošeno na troškove smeštaja u inostranstvu - 5.264.058,11 dinara, dok je rashod po tom osnovu u prva četiri meseca ove godine dosta skromniji - 526.776,02 dinara.

Na službena putovanja u inostranstvo idu direktor i još tri, najviše četiri osobe iz Agencije, tako da one međusobno dele lavovski deo ukupnih troškova za dnevnice, koji su prošle godine za inostranstvo iznosili 1.715.957,51 dinar, a ove godine za prva četiri meseca 583.099,56 dinara, što znači da će do kraja godine biti potrošeno približno isto koliko i lane.

Pošto je smanjio izdatke za troškove smeštaja na službenim putovanjima u inostranstvo, direktor Gazdić je odlučio da samog sebe malo časti, pa je povećao svoju „skromnu" platu na 161.988,92 dinara (koliko je primio u aprilu), što je oko pet hiljada dinara više od decembarske plate.

Zvanična internet prezentacija RAS-a je neredovno ažurirana. Tako se na stranici „O nama" nalaze podaci o radu u 2016. godini, dok onih prošlogodišnjih nema. Iz onih šturih informacija o radu pretprošle godine vidi se da je RAS potpisao 22 investiciona ugovora kojima bi trebalo da bude otvoreno 16.000 radnih mesta, što je ocenjeno (kao i obično) kao "najbolji uspeh u poslednjih deset godina". Sa druge strane, direktor Gazdić je preskočio obavezu da javnost informiše o tome koliko je ovaj "decenijski uspeh" koštao ovdašnji budžet, odnosno koliko su iznosila podsticajna sredstva kojima je plaćeno poslovanje investitora.

Pošto, verovatno prošlogodišnji uspeh ne spada u "decenijske rekorde", pa ne može ni da se našminka da na tako nešto liči, Gazdić je odlučio da javnost poštedi izveštaja o radu koji bi se nalazio već na udarnom mestu, nego se umesto toga opredelio za Informator o radu koji mogu da pronađu samo oni najuporniji.

Nešto o poslovanju i trošenju para RAS-a može da se sazna iz različitih sredstava informisanja. Tako je 28. marta 2018. objavljen završetak četvorogodišnjeg Projekta za razvoj privatnog sektora koji je RAS sprovodio zajedno sa USAID-om, američkom vladinom agencijom za pomoć stranim privredama. Tokom celog projekta obezbeđena je pomoć za 184 mala preduzeća, mahom iz nerazvijenih krajeva Srbije, i sve to je koštalo ukupno četiri miliona dolara, odnosno godišnje je u te svrhe trošeno daleko manje nego što je RAS u istom periodu potrošio na službena putovanja svojih čelnika. Zanimljivo je da za ovaj projekat i ove godine Agencija od USAID-a dobija novac, odnosno 22.245.800 dinara, dok je prošle godine stiglo sedam puta više para.

Osim sa USAID-om, RAS je radio i sa NALED-om, organizacijom koju finansiraju zajednički NED (američka organizacija koju direktno finansira CIA) i ovdašnja vlada, budući da je predsednica vlade Ana Brnabić svojevremeno bila potpredsednica njihovog Upravnog odbora. Ova saradnje se, međutim, najverovatnije svodi samo na pranje para, budući da su rezultati ili nikakvi ili tako lošeg kvaliteta da je jasno da se u suštini ništa ne radi osim što se pare prelivaju iz šupljeg u prazno i iz budžeta prebacuju u nečije privatne džepove.

Tako su, na primer, RAS i NALED objavili zajedničku brošuru pod nazivom "Kapaciteti za lokalni ekonomski razvoj u Srbiji" čiji je jedan od rezultata revolucionarno matematičko otkriće kako jedno celo ne mora da ima samo 100 odsto, već moža da sadrži i 131 odsto. Već na samom početku pomenute brošure nalazi se tabela koja, između ostalog, prikazuje sledeće rezultate istraživanja: 61 odsto opština ima samo zaposlene za stalno, 35 odsto opština ima i zaposlene na određeno vreme, a 35 odsto opština ne zna (nije dostavilo podatke), što sve zajedno iznosi 131 odsto?!? Od tolike stručnosti boli glava.

Predsednica vlade Ana Brnabić je krajem aprila izjavila kako su direktne strane investicije u prva dva meseca ove godine dosegle 436,9 miliona evra, dok RAS na svom sajtu tvrdi kako su one za prva četiri meseca iznosile samo 917 hiljada evra.

Zanimljivo je i što naša statistika kao direktnu stranu investiciju knjiži i novac koji strani osnivač ovdašnje banke daje da bi se omogućili krediti građanima, odnosno strana investicija je i bilo koji zajam uzet kod nekog preduzeća ili banke u inostranstvu.

Konačno, iz ovog galimatijasa oko miliona i hiljada evra koji su priredili Brnabićka i RAS, nije uspeo da se ispetlja ni sam ministar finansija Siniša Mali, koji je na konferenciji za medije 24. jula 2018. izbegao da pomene konkretnu svotu direktnih stranih investicija, pa je samo paušalno rekao da iste iznose u prvih pet meseci više nego u istom periodu prošle godine.

Razvojna agencija Srbije bi morala isključivo da se bavi poboljšanjem uslova za bilo čije, a ne samo strane investicije u Srbiji. Umesto toga, iako nikako da sabere koliko je para zaista investirano u Srbiju, Gazdić se isto kao i njegov prethodnik Sertić, upustio u praćenje uvoza i izvoza, što bi trebalo da bude dužnost Agencije za obezbeđivanje i finansiranje izvoza (AOFI). Pa čak ni to ne ume da obavi kako treba, jer se na zvaničnoj internet prezentaciji RAS-a prikazuju najviše rezultati za 2014. i 2015. godinu, dakle za vreme pre nego što je Agencija uopšte bila i formirana, a za kasniji period samo do juna 2016. godine.

Ovakvo neprofesionalno poslovanje, gde se novac prvenstveno troši za sopstvene potrebe, a onda šta preostane ide za pospešivanje razvoja Srbije (što je osnovni cilj Agencije), ne treba nikoga da čudi, ako se uzme u obzir da je Gazdić do dolaska na čelo RAS-a bio jedva poznat u svetu privrednika i da su isuviše skromna njegova iskustva sa upravljanjem jedne ovako komplikovane agencije na veoma osetljivim poslovima.

Radoš Gazdić je jedan od mnoštva mlađih, samoniklih kadrova Srpske napredne stranke koji se u sve razumeju po malo, ali ni u šta do kraja. Rođen je 1978. godine u Beogradu, gde je završio Ekonomski fakultet i stekao zvanje mastera. Od radnog iskustva koja ima najvažnije je ono na šalterima u Privrednoj banci i Poštanskoj štedionici (što se krije iza romantičnog naziva "rad sa građanima"). Posle toga, izuzetno kratko radi u predstavništu švedske kompanije Volvo u Srbiji i to kao menadžer za razvoj. Posle toga odlazi u NARR (Nacionalnu agenciju za regionalni razvoj), da bi konačno stigao u SIEPA-u. Ne navodi se na kojim je poslovima tamo sve radio, osim za kasniji period u Agenciji za strana ulaganja i promociiju izvoza gde je bio savetnik za investicije.

Kako su obe ove agencije bile združene u RAS-u i Gazdić 2016. prelazi tamo, gde kao već iskusni naprednjački kadar odmah dospeva na funkciju direktora Sektora za strateška ulaganja. Već u leto 2017. on na mestu direktora RAS-a nasleđuje Željka Sertića i od tada se održava na toj funkciji zahvaljujući tome što izdašno plaća one koji su na vlasti.

S obzirom da šalterski rad u bankama i štedionicama nije dovoljan za obrazovanje čelnika jedne nacionalne razvojne agencije koja bi, po pravilu, trebalo da raspolaže stotinama miliona evra, nije čudo što u 2018. RAS na raspolaganju ima sa za svoje prilike skromni ukupni budžet od samo 1.868.082.151,44 dinara. Kada nauči da razlikuje hiljade od miliona evra i sazna da jedno celo ima samo 100 odsto, RAS će od države, možda, dobiti još para, a i njen direktor će imati šanse da napusti v.d. stanje.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane