Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Banat

Ima nešto trulo u Banatskom Višnjićevu

Na večeri kod sirotinje

Kakva bi rajska tišina odzvanjala, kada bi vlasnici vlasti u srednjem Banatu pokušali da govore samo ono što znaju. Uglavnom nemaju pojma ni o čemu, ali, slepački izvršavaju naredbe nazadnjačke centrale, uz „u (be)zakonje upakovane" pljačkaške pohode na građanina pokornog. U opštini Žitište, tačnije u Banatskom Višnjićevu, na čelu poslednjeg društvenog poljoprivrednog preduzeća (DP "Branko Gleđa") nalazi se Vojin Trkulja, birokratski dinosaurus kome ništa ne mogu ni političke oluje ni ekonomska propast. Ali ga zato "sve rane njegovog roda bole", čim oseti da je odnekud ugrožen. Zato je u ovoj privrednoj "relikviji", jedinom preostalom društvenom preduzeću sklopio poslovni savez sa samim sobom. I, reklo bi se, odlično mu ide. Ali, sirotinja iz Banatskog Višnjićeva se nada da ničija nije gorela do zore, pa neće ni njegova.

Zoltan Horvat

Poljoprivrednik, kao centralni proizvođač nacionalnog blaga, trpi „udarce" kao bokserska vreća i u Banatskom Karađorđevu kod otimanja dobrovoljačke zemlje koja je od tadašnje države pre tačno 100 godina, kao zaslužena nagrada, stečena hrabrim probojem Solunskog fronta. U seocetu u izumiranju, Banatskom Višnjićevu u opštini Žitište, gde zanoći jedva 130 duša, jedan samozvani „prepošteni" kabadahija uz nekolicinu vernih mu pajtosa (sa povremeno-privremenim radnim statusima), obrađuje svih 550 hektara u seoskom ataru na površinama tri katastarske opštine (Žitište, Sečanj, Zrenjanin).

„PrePošteni" kabadahija je Vojin Trkulja, večiti direktor DP „Branko Gleđa" u Banatskom Višnjićevu, jedinog preostalog poljoprivrednog društvenog preduzeća u Srbiji (!?!), koji, uz „zaštitu" državnih moćnika i naopakog pravosuđa, još od 2005. godine ne vraća 124 hektara obradive površine paorima u Višnjićevu. „PrePošteni" je, kao jedini stalno zaposleni u DP-u, uz nekolicinu poslušnika na privremeno-povremenim poljskim radovima, uzurpirao svu zemlju koja datira još od 1963. godine kada je ZZ „Branko Gleđa" preneo 124 hektara u novoosnovano DP identičnog naziva „Branko Gleđa". Za „prepoštenog 'arambašu" seoceta u izumiranju i „sejača" razdora među ljudima u Banatskom Višnjićevu, gde šestorica njegovih privremeno - povremenih poslušnika, za parče hleba prehranjuju svoje porodice, ovozemaljski zakoni ne postoje u dužem vremenskom periodu.

„Poštenjačina" koji trenutno lagodno živi od „oparivanja" nad kompletnim seoskim atarom, zauzeo je svu obradivu zemlju, i kao direktor - baja, bez trunke problema i griže savesti, samom sebi podnosi sve izveštaje. „Talenat" za „samostalnost" u odlučivanju o svemu, osetio je još 2005. godine, kada je kao direktor DP Branko Gleđa, doživeo, da novoosnovana ZZ Vidapusta, na osnovu Zakona o povraćaju zemlje zemljoradnicima iz 1996. godine, zatraži povraćaj zemlje paorima Višnjićeva. Godinu dana kasnije, PrePošteni Baja je od nadležnih kao direktor DP Branko Gleđa zatražio registraciju svoje privatne ZZ Branko Gleđa, gde je sporna 124 hektara već video kao sopstveni „plen".

Agencija za privredne registre je Bajin zahtev glatko odbila, jer je Zakon o zadrugama strogo zabranjivao istovremeno postojanje dve identične firme. Zamisao „poštenjačine" o izdvajanju, odnosno prisvajanju 124 hektara zadružne zemlje iz DP-a, predstavlja klasičnu otimačinu zemlje od zadrugara iz Banatskog Višnjićeva.

ZZ Vidapusta iz Banatskog Višnjićeva, još od osnivanja 2005. godine, a na osnovu prava prečeg potraživanja, vodi žestoku bitku za prava banatskog paora i biološki opstanak čoveka na selu. S obzirom na činjenicu da se sporna 124 hektara nalaze na teritorijama tri katastarske opštine (Žitište, Sečanj i Zrenjanin), za ZZ zadrugare je otpočelo klasično „zezanje" gde im lokalne Guzonje srednjeg Banata pedantno i uredno zagorčavaju život i ne vraćaju njihovu zemlju!?!

Uz bezuspešno osnivanje još nekih ZZ-a, u proteklih desetak godina predato je na desetine zahteva imovinsko-pravnim komisijama opština Žitište, Sečanj i Zrenjanin. Najidiotizam dogodio se u Žitištu, gde je nakon šest godina rečeno, da su se dokumenti, odnosno zahtev ZZ Vida Pusta, jednostavno „zagubili". Te 2011. godine, iz imovinske pravne komisije u Zrenjaninu stigla je odbijenica uz obrazloženje, da ZZ nije imao platni promet, što je besmisleno, ako se zna da zadrugari nisu ni ušli u posed, pa nisu ni mogli da ostvare ovaj uslov!?

Prema Zakonu o zadrugama iz 1996. i 1998. godine, pravni sledbenik 124 hektara koje još uvek obrađuje DP Branko Gleđa je ZZ Vida Pusta, što je uporne zadrugare iz Višnjićeva nateralo na obraćanje višim instancama, tačnije Upravnom Sudu u Beogradu. Usput su nadležni u Žitištu još jednom pedantno odbili ZZ zahtev, iz opštine Sečanj nije stiglo NIŠTA, na šta se nadovezalo i Ministarstvo poljoprivrede odlukom da opština Žitište nije nadležna u ovom slučaju povraćaja zemlje pravnom sledbeniku na osnovu prava prečega!

Ko je tu nadležan, ko tu koga j..., (ne) zna se, u Banatskom Višnjićevu je za poslednjih 10 godina rođeno čak jedno dete, ali, danas PrePoštenom Baji ovakva situacija, savršeno odgovara. Banatsko Višnjićevo se podelilo, ljudi se međusobno zamrzeli zbog favorizovanja jednog čoveka i još nekolicine naspram četiri petine ogorčenih meštana. Boli ih i vređa ova zajebancija, dok istovremeno Baja nad Bajama, nakon otpuštanja zaposlenih iz DP Branko Gleđa i otpremnina, samom sebi direktoruje.

Ovaj Baja je inače, veoma, veoma sposoban, jer je Privredni Sud 2015. godine odbio njegov predlog stečaja DP Branko Gleđa. Od nadležnog Ministarstva je dobio i nadzorni organ u liku jednog čoveka, neki uporni i večiti stečajni upravnik, koji se takođe zakonski „umlaćuje" tuđim parama. Šta trenutno radi Baja sa šestoricom privremeno-povremenih arbajtera? Zvanično, po papirima, DP Branko Gleđa ne radi, nije registrovan, ali, „vredno" obrađuje 330 hektara plodne zemlje. Od koga Baja uzima repromaterijal i kako se snalazi kao crnoberzijanac, to (ne) zna ni Sveti Petar, ali su u međuvremenu neke poljoprivredne mašine i prodate.

Baja je u osnovnoj školi iz geografije imao keca k'o kuća, jer kako drugačije objasniti činjenicu da je sedište DP Branko Gleđa prebacio u Zrenjanin, u Miletićevu ulicu broj 19, gde se nalazi prodavnica poljoprivrednih rezervnih delova u privatnom vlasništvu!?! Gde god se pojavi, a kroz Zrenjanin se šepuri k'o da ga je lično oslobodio, veli da je spornih 124 hektara koja život znače za petnaestak porodica u Višnjićevu i bukvalni opstanak sela, njegovo i samo, po legendarnom (ne)sprovođenju zakona u Srbiji, njegovo, njegovo...!

PrePametni Baja nije lenj, a vala ni pasivan, pa je zarad učvršćivanja DP imperije gde je udružio rad i sredstva sa samim sobom, osnovao i ZZ „Banatska polja". Kako izgleda banatsko dilovanje sa sobom samim i kako čovek nesmetano „pere pare" preko samog sebe, to bi Baja mogao predočiti nekom od korumpiranih pajtosa sa Tehničkog fakulteta Mihajlo Pupin. Vole ga tamo, ne drži nezvanična predavanja studentima, ali sa nekim fakultetskim Bajama je u, kako se navodi, izvanrednim odnosima. Mnogi u Banatskom Višnjićevu se veoma konkretno odnose prema ovom Baji, pa vele da bi dotični, PrePametni i Prepošteni, mogao da se nosi...iz Banatskog Višnjićeva...koliko ga noge nose.

U jednoj od kuća ovog banatskog zaseoka se pre neko veče za stolom, raspravljalo da li pozvati Vojina Trkulju na „raskošnu" seosku večeru. Oko stola tri generacije iz komšijskih kuća, a na stolu 20 parčadi hleba namazanih svinjskom mašću i posutih alevom paprikom. Devetoro od deset prisutnih je reklo da čika Vojin (tepala mu deca) baš voli sirotinju iz koje je i sam potekao i da, samo što nije naišao. I deseti, najstariji za stolom, slagao je, rekavši da Neopevanog Baju može privući isključivo pravilna ishrana za siromahe modernog doba. Dok je u srednjem Banatu 'vakih Baja, cvileće paorima j...

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane