Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Propadanje

Poslovanje privrede Srbije u 2018. godini (2)

Ostaćemo i gladni i žedni

Privreda Srbije nema ni dinara sopstvenog kapitala za finansiranje obrtne imovine, već zato koristi tuđa sredstva, a za finansiranje stalne imovine nedostaje joj 26 milijardi evra! Stanje u poljoprivredi je nimalo obećavajuće, pa ako država ne odobri subvencije za nabavku mehanizacije i ulaganja u navodnjavanje, plastenike, hladnjače i podizanje novih farmi, propašće i primarna poljoprivredna proizvodnja, jer su kapaciteti za proizvodnju hrane i pića prodali strancima, a u prošloj godini poljoprivreda je jedina delatnost koja je iskazala neto gubitak od 8,7 miliona evra , zaključuje ekonomski ekspert Miodrag K. Skulić u tekstu napisanom za Magazin Tabloid, koji objavljujemo u dva nastavka

Miodrag K. Skulić

Agencija za privredne register objavila je zvaničan Bilten o poslovanju privrede Srbije u 2018. godini. Nakon početne analize sagledavanja ukupnog poslovanja privrede u prošloj godini, nastavljamo sa objavljivanjem rezultata poslovanja pojedinih delatnosti.

Ono što posebno zabrinjava je usporen rast industrijske proizvodnje, koji je u 2018. godini iznosio samo 1,3 odsto, dok je u prethodnoj godini bio 3,9 odsto, a u 2016. godini 5,2 odsto. Drugi negativan pokazatelj je rast spoljnotrgovinskog deficita, koji je u prošloj godini iznosio 5,6 milijardi evra, što je za 30 odsto veći deficit nego onaj iz prethodne godine. Pozitivan pokazatelj rasta srpske privrede je rast zaposlenosti u privredi koja je u 2018. godini u odnosu na prethodnu godinu dostigla veću zaposlenost od 4,6 odsto.

Prerađivačka industrija

Delatnost koja zapošljava najveći broj radnika. U prošloj godini bilo je 362.286 zaposlenih, što je 5,5 odsto više nego u prethodnoj godini, sa učešćem u ukupnoj privredi od skoro jedne trećine (32,03%), iako je broj privrednih subjekata smanjen, čak, za 250. U prošloj godini ostvaren je ukupan poslovni prihod 25,2 milijarde evra, što je u odnosnu na prerthodnu godinu više za 4,2 odsto. Sa tom visinom ukupnog poslovnog prihoda prerađivačka industrija učestvovala je u poslovnom prihodu ukupne privrede sa 36,12 odsto. Prerđivačka industrija koristi 27,6 milijardi evra ukupnih poslovnih sredstava, od čega su 13,8 milijardi evra stralna sredstva i 13,9 milijardi evra obrtna sredstva. Sopstveni kapital privrednih društava ove oblasti, na dan 31. decembra 2018. godine iznosio je devet milijardi i 20 miliona evra i sa tim kapitalom privredna društva prerađivačke delatnosti pokrivala su 32,67 odsto ukupne vrednosti poslovne imovine koju koriste. Taj iznos sopstvenog kapitala nije dovoljan ni za pokriće ukupne vrednosti stalne imovine, za koje pokriće je nedostajao iznos od četiri milijarde i 780 miliona evra.

Sa iskazanim ukupnim poslovnim prihodom od 25,2 milijarde evra, dostignut je godišnji koeficijent obrta ukupne obretne imovine od 1,8 odsto. Ostvaren neto pozitivan rezultat u 2018. godini, umanjen za iskazane gubitke iznosio je 948 miliona evra, što je niže nego u prethodnoj godini za, čak, 21,7 odsto. Taj rezultat proističe iz pozitivnog rezultata u iznosu od milijardu 492 miliona i iskazanih gubitaka u toj godini u iznosu od 544 miliona evra. Sa takvim rezultatom ova oblast je učestvovala sa dobitkom u ukupnom poslovnom prihodu od 3,77 odsto, dok je profitna stopa na capital iz 2017. godine, u ovoj oblasti dostigla 12,42 odsto, što je izuzetno zadovoljavajući nivo.

Trgovina

Trgovina je druga oblast sa najvećim brojem zaposlenih, koja je na kraju prošle godine zapošljavala 218.586 radnika, ili 19,3 odsto od ukupnog broja zaposlenih, što je za 5,7 odsto više nego u prethodnoj godini. Trgovina koristi 21,4 milijarde evra ukupne polovne imovine, što čini 16,9 odsto ukupne imovine svih privrednih društava. U toj vrednosti je 7,4 milijarde evra stalna imovina i 14 milijardi evra obrtna imovina. Sa 5,8 milijardi evra sopstvenog kapitala trgovina pokriva sopstvenim kapitalom samo 27,19 odsto vrednosti ukupne poslovne imovine, a to nije dovoljno ni za pokriće vrednosti stalne imovine, već joj nedostaje 1,6 milijrdi evra.

Trgovina koja nema sopstveni obrtni kapital ne može biti aktivan učesnik na tržištu. Savremena trgovina ima tri osnovne funkcije distributivnu, alokativnu i selektivnu. Distributivna je sporedna funkcija, jer alokativna i selektivna su aktivne funkcije. Distributivna funkcija obuhvata kupovinu robe na više teritorija i prenos u skladišta gradova i drugih distrubutivnih centara, njeno skladištenje, doradu i pakovanje. Trgovina treba da ima sopstvena obrtna sredstva da bi njima finansirala deo proizvodnog ciklusa. Alokativna funkcija trgovine sastoji se u stimulisanju proizvodnje onih delatnosti potrebnih na tržištu, a odbacivanje onih kojima je tržište prezasićeno, "davajući" im niži prihod od onog potrebnog za reprodukciju. Tom selekcijom vrši se i alokacija resursa.

Na toj imovini u prošloj godini ostvaren je ukupan prihod 31 milijardu evra, što je godišnji obrt obrtnih sredstava 2,2. Na tom poslovnom prihodu iskazana je neto dobit u iznosu 121,8 milijardi dinara i neto gubitak od skoro 40 milijardi dinara, paje česta dobit nakon oporezivanja dostigla 81,8 milijardi dinar, ili 692 miliona evra, što u odnosu na kapital svih trgovinskih privrednih društava na dan 31. dcembra 2017. godine daje prinos od 13,79 odsto, što je zadovoljavajući nivo.

Saobraćaj i skladištenje

U ovoj delatnosti su objekti infraskture železnce, putnički i teretni vagoni i locomotive, autopute vi, regionalni i lokalni putevi, putnički, gradski i međugradski i teretni autosaobraćaj, vrednost aerodruma i aviona, luke i skladišta i sredstva rečne plovine sve u ukupnoj vrednosti tih osnovnih sredstava, postrojenja i opreme, u neotpisanom iznosu od šest milijardi evra. Ovaj imovina finansira se sopstvenim kapitala 6.544 privrednih društava u iznosu od 4,3 milijarde evra, što pokazuje da se iz obaveza ovih privrednih društava finansira razlika od 1,7 milijardi evra. Iz obaveza se u celini finansira i celokupna obrtna imovina privrednih društava iz oblasti saobraćaja i skladištenja u iznosu od još 2,6 milijardi evra. Na tom imovinom u prošloj godini ova privredna društva su sa 98,8 hiljada zaposlenih ostvarila ukupan poslovni prihod u iznosu od 5,8 milijardi evra i na tom prihodu iskazala neto dobit u iznosu od 650 miliona evra, te nakon umanjenja za iskazane gubitke od 76 miliona evra, sveo neto dobit na 574 miliona evra, što čini 15,40 odsto od vrednosti kapitala na kraju prethodne godine. To je zadovoljavajući nivo, posebno što je iskazani gubitak u 2018. godini koji je umanjio gore navedenu neto dobit iznosio samo 76 miliona evra, ili 11,7 odsto.

Snabdevanje električnom energijom i gasom

Ovom delatnošću, kao osnovnom, bavi se 858 privrednih društava sa 39.875 zaslenih, uz korišćenje ukupne vrednosti stalne imovine u iznosu od 13,2 milijarde evra i 2,4 milijarde evra obrtne imovine, na kojoj je ostvaren 0,2 odsto manji ukupan poslovni prihod nego u prerhodnoj 2017. godini. Na ukupnom poslovnom prihodu u iznosu od nešto više od pet milijardi evra iskazan je neto dobit u iznosu od 62,6 miliona evra, što u odnosu na ukupan kapital prethodne godine iznos samo 0,75 odsto. To je izuzetno nizak rezultat ukupne delatnosti snabdevanja električnom energijom i gasom.

Snabdevanje vodom i upravljanje otpadom

Ovu delatnost obavljalo je 915 privrednih društava sa 36.821 zaposlenim licem, što je 1,5 odsto više nego u prethodnoj godini. Sa 1,73 milijarde evra ukupno korišćene stalne imovine i 596 miliona evra korišćene obrtne imovine, ova privredna društva su ostvarila u 2018. godini ukupan poslovni prihod u iznosu od milijardu i 123 miliona evra i na tom prihodu iskazsala neto pozitivan finansijski rezultat u iznosu od 22,7 milio a evra, što je prema visini kapitala na dan 31. decembra 2017. godine samo 1,52 odsto, a to nije dovoljno, obzirom na ogromna sredstva potrebna ovoj delatnosti za ekološku zaštitu i druga investiciona ulaganja.

Ugostiteljstvo

Privredna društva koja obavljaju smeštaj i ishranu, njih 3.928 imala su u prošloj godini 29.414 zaposlenih, a koristila su ukupnu vrednost poslovne imovine u iznosu od 1,6 milijardi evra i na toj imovini ostvarila ukupan poslovni prihod od 990 miliona evra. Na tom prihodu u 2018. godini iskazan je neto pozitivan finansijski rezultat u iznosu od 18,7 miliona evra, što je u odnosu na ukupan kapital, na kraju prethodne godine, 3,58 odsto, a to je nizak nivo.

Informativne i komunikacione delatnosti

U ovoj oblasti u prošloj godini bilo je 5.348 privrednih društava sa 48.530 zaposlenih, što je 4,9 odsto više nego prethodne godine. Ukupna vrednost poslovne imovine koju ova društva koriste na kraju prošle godine iznosila je 5,8 milijardi evra i veća je u odnosu na kraj 2017. godine za, čak, 15,2 odsto, što potvrđuje da je ova oblast u usponu. Ova privredna društva ostvarila su 3,8 milijardi evra ukupnog poslovnog prihoda, na kom prihodu je iskazan pozitivan finansijski reztultat u iznosu od 353 miliona evra, a to u odnosu na vrednost kapitala na dan 31. decembra 2017. godini daje profitnu stopu od 20,63 odsato, što je izuzetno visok nivo.

Promet nekretninama

U prometu nekretnina bilo je u prošloj godini 1.550 privrednih društava, što je 9,4 odsto više nego u prethodnoj godini, dok je broj zaposlenih bio 4.952 lica, ili 6,9 odsto više nego u prethodnoj godini. Ukupna vrednost poslovna imovina koju su koristila privredna društva ove oblasti iznosila je 3,8 milijardi evra i za devet odsto je veća nego u prethodnoj godini. Sa tom imovinom ostvaren je ukupan poslovni prihod od 395 miliona evra i na njemu iskazana neto dobit u iznosu od 76 miliona evra, što u odnosu na kapital prethodne godine 8,24 odsto. Taj iznos je zadovoljavajući, pogotovu što taj iznos čini 19,28 odsto ukupnog poslovnog prihoda ostvarenog u toj godini.

Stručne, naučne i inovativne delatnosti

Ukupan broj privrednih društava koja se svrstavaju u ovu oblast u prošloj godini je bio 13.018 njih, što je jedan odsto više nego u prethodnoj godini. Ova društva su imala više od 63 hiljade zaposlenih, a koristila su 6,5 milijardi evra vrednosti ukupne poslovne imovine. Na toj imovini u 2018. godini ostvaren je ukupan poslovni prihod od 2,93 milijarde evra i na tom prihodu iskazana je neto dobit u iznosu od 186 miliona evra, što predstavlja profitnu stopu na sopstveni kapital na kraju prethodne godine od 10,04 odsto, što je iznad proseka ukupne privrede.

Društvena preduzeća

U Godišnjem biltenu finansijskih izveštaja za 2018. godinu u poglavlju društvena preduzeća prikazano je 216 privrednih društava sa ukupno 402 zaposlena. Posebno analizom zaključili smo da su njih 210 privredna društva u stečaju, dok je samo šest društvenih preduzeća, i ako je za privatizaciju preostalo 88 privrednih društava. Međutim, ta preostala privredna društva nisu razvrstana u DP, već su, uglavnom akcionarska društva, njih 12, zatim društva sa ograničenom odgovornošću koja su osnovala društvena preduzeća, pre transformacije u AD, a njih je 56, tri javna preduzeća koja podležu procesu privatizacije i 12 specijalnih bolnica odnosno banjskih lečilišta. Preostala preduzeća za privatizaciju su:

-14 zavisnih društava Simpo, AD, Vranje; 5 zavisnih društava Yumco, AD, Vranje; 5 zavisnih društava Tigar, AD, Pirot; 3 zavisna društva PKB Korporacije; 3 zavisna društva PIM, AD, Beograd; 2 zavisna društva i samo matično društvo Holding kablovi, AD, Jagodina; 12 specijalnih bolnica odnosno banjskih lečilišta; 15 velikih još neprivatizovsanih društvenih preduzeća (JP REU Resavica, sa zavisnim društvom Rembas, FAP, Ikarbus, Zavarivač Inženjering, Novi Sad-Gas, JRB, JAT, Tehnika, Luka Novi Sad, Slavija Hoteli, IP Rad, Politika Novine i magazini, IMT, Institut, Beogradski sajam, Aerodrom-Poljoprivredna avijacija; 17 manjih i srednjih neprivatizovanih privrednih društava: Trayal-Hem, PPT-TMO, Jedinstvo Niš, Selova DP Kuršumlija, EI-Elmag, Energetika Kragujevac, Rad-Šumadija Kragujevac, Regulacija hidro zavod Sremska Mitrovica, Progres-Auto kuća, Progres-Agrar, Forum-Plasman, Tehnohemija iz Sremske Mitrovice, Lastra iz Lazarevca, RTV Kragujevac, MIN-Erc, Veterinarska stanica Apatin i Veterinarska stanica Senta); tri preduzeća za zapošljavanje invalida.

Među neprivatizovanim društvenim preduzećima vode se i devet privrednih društava sa Kosova i Metohije, i to: JP EPS Površinski kopovi Obilić, JP Termoelektrane Kosovo Obilić, Trepča-Igal, doo za proizvodnju HTZ obuće, Kosmet promet, Kopaonik DP, svi iz Leposavića, Marketing Export, AD premešten iz Prištine u Beograd, Kosmet prevoz, doo i Urbanizam DP iz K. Mitrovice.

Kako je Agencija za privredne registre obradila pod društvenim preduzećima ona pretežno u stečajnom postupku, ovde se neće prikazivati detaljni pokazatelji o njihovom poslovanju, već samo napomena da pored, već istaknute činjenice, da njih 216 privrednih društava ima samo 402 zaposlena, da koriste ukupnu vrednost imovine od 800 miliona evra, a da nemaju ni dinar sopstvenog kapitala, već neto gubitak u kapitalu od 118 miliona evra. Iz tih razloga ukupne obaveze ove grupacije su dostigle 918 miliona evra.

Ukupan poslovni prihod ovih društvenih preduzeća, pretežno u stečaju, u 2018. godini, bio je 37 miliona evra I na tom prihodu iskazan neto gubitak u iznosu od osam miliona evra.

Javna preduzeća

Agencija za privredne registre obradila je godišnje obračune 561 javnog preduzeća, što je manje jedno privredno društvo nego prethodne godine, dok je ukupan broj zaposlenih u njima dostigao 117.507 njih i manji je od prerthodne godine za 0,5 osto. Sa tim brojem zaposlenih javna preduzeća učestvuju sa 10,4 odsto u ukupnom broju svih zaposlenih u privredi Srbije.

Vrednost ukupne poslovne imovine svih javnih preduzeća na kraju prošle godine iznosila je 21,83 milijarde evra i bila je koncentrisana, uglavnom, u 29 velikih javnih preduzeća, koja su raspolagala sa 18,8 milijardi evra ukupne imovine, ili 88 odsto ukupne vrednosti svih javnih preduzeća. Sopstveni kapital svih javnih preduzeća iznosi 13,05 milijardi evra i njime je pokrivena vrednost od 59,8 odsto celokupne vrednosti poslovne imovine koju sva javna preduzeća koriste. Na toj imovini sva javna preduzeća ostvarila su ukupan poslovni prihod u iznosu od 5,5 milijardi evra i na tom prihodu iskazan je neto čist dobitak u iznosu od 4,3 miliona evra.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane