Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Druga strana

Koliko ih još spava, a ko se probudio iz špijunskog sna

Hladni rat ili hladni mir

Za Tabloid  piše Vlado Dragićević, nekadašnji pomoćnik načelnika Resora državne bezbednosti Srbije u mandatu Jovice Stanišića, i 12 godina načelnik Uprave za odnose sa stranim službama u BIA. Bio je i član Saveta za nacionalnu bezbednost u Vladi premijera Zorana Đinđića. U Tabloidu  rukovodi Odeljenjem za analitiku i informatiku

Vlado Dragićević

Brisel je i dalje u znaku najvećeg skandala decenije. Oni koji su poverovali da kraj Hladnog rata takođe predstavlja i kraj ruskog obaveštajnog rada na Zapadu, ponovo su se zamislili.
Očigledno je da je ruska spoljna obaveštajna služba (SVR) izvela jednu od najuspešnijih obaveštajnih operacija usmerenih protiv NATO-a, koristeći se uslugama zvaničnika vlade Estonije, Hermana Sima, zaduženog za tajnu koordinaciju između NATO i Evropske Unije.
Zvaničnici NATO ocenjuju ruski prodor u Alijansu kao "katastrofu". Herman Sim nije bio samo relikt iz doba Kim Filbija.
On je bio oštrica jedne od najvažnijih misija NATO u sprovođenju nove strategije odbrane Alijanse od sajber-napada. On je čak bio i šef vladinih delegacija u bilateralnim razgovorima o zaštiti protoka tajnih informacija i važan učesnik u kreiranju sistema zaštite informacija Evropske Unije i NATO-a.
Ako je suditi po dokumentima vezanim za istragu, Herman Sim je ruskim obaveštajcima predao preko 2.000 stranica materijala rangiranog kao izuzetno poverljiva dokumentacija zemalja NATO Alijanse.
Tokom istrage utvrđeno je da je KGB stupio u kontakt sa SIM-m 1980. godine kada je Moskva shvatila da će Estonija najverovatnije dobiti nezavisnost. Klasičan saradnički odnos uspostavila je SVR, naslednica KGB, kada je, sredinom 1990. godine Estonija postala kandidat za prijem u NATO.
Kodifikovan kao "spavač" Sim je uspeo da napreduje u karijeri, što mu je omogućilo da ima uvida u tajna dokumenta koja su razmenjivali NATO i Evropska Unija. To su bile poverljive analize NATO o Kosovu, ratu u Gruziji i programu raketnog štita.
Ovaj slučaj neki porede sa slučajem Oldrica Ejmsa, agenta CIA, koji je KGB-u godinama dostavljao poverljive informacije Agencije. Kao i u slučaju Ejms, kada je američka strana reagovala proterivanjem rezidenta SVR u Vašingtonu, Lisenka, a ruska za persona non grata proglasila rezidenta CIA, Morisa, tako je i Brisel proterao dva visoko rangirana člana ruske Misije pri Alijansi, šefa političkog deska Viktora Kočunova i atašea i izvršnog sekretara Misije, Vasilija Čižova. Ruska strana je ovo nazvala "provokativnim gestom" i upozorila NATO na konsekvence, stavljajući do znanja, da u skladu sa ustaljenom diplomatskom praksom, ovakav čin ne može ostati bez odgovora.
Ulje na vatru i vojna vežba Alijanse u Gruziji, pa se rutinski špijunski skandal opasno približio prekidu odnosa Rusija-NATO. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo kanadskom Ambasadoru da proteruje dvoje službenika Informativnog centra NATO u Moskvi, kao odgovor na "neprijateljski akt Alijanse u odnosu na članove ruske Misije pri NATO".
Uzajamna proterivanja sovjetskih i NATO diplomata tokom Hladnog rata, predstavljala su rutinu, ali sadašnja događanja su bila za neke iznenađenje, budući da su, tokom poslednjih meseci, Rusija i NATO povratili komunikaciju i saradnju.
Međutim, obaveštajni rad uvek traje. Samo je ovoga puta koincidirao sa napregnutim odnosima između partnera postavši komplikovanim miksom činjenica koji opštu situaciju može dovesti do tačke ključanja.
Ruska spoljna obaveštajna služba je postigla svoj cilj i pokazala koliko je bezbednost postala ozbiljan problem u širenju Alijanse.
Dalekovida, kao sto je uvek bila, SVR je, bez sumnje, daleko ranije ugradila u mozaik Zapada svoje kockice. Ono što je zabrinjavajuće je činjenica da niko, jos uvek, ne zna kako da počne sa ponovnom izgradnjom novog sistema elektronske odbrane Alijanse.
Kako je to jedan zvaničnik na Zapadu rekao "možda se Hladni rat i završio pre skoro 20 godina, ali smo mi ipak još daleko od toga da se oslobodimo uvežbanih komunističkih agenata koji kod nas i dalje deluju".
Tačno je. Da li je ovo još uvek Hladni rat ili je nastupio Hladni mir, ipak od ovakvih i sličnih neuspeha niko od nas nije siguran, pogotovo sto niko i ne želi da se odrekne obaveštajnog rada.

 

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane