Natrag

Dokumenti

Dokumenti

Hrvatski zločini: za šta je Haški tribunal optužio pa osudio generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, a oslobodio Ivana Čermaka (1) 

 

Još da nije ponestalo vrba

 

Prvostepena presuda Haškog tribunala kojom je general Ante Gotovina dobio 24, a Mladen Markač 18 godina zatvora, dok je Ivan Čermak oslobođen (pri čemu je najpoznatija hrvatska vojna operacija protiv Srba okvalifikovana kao "zločinački poduhvat"), šokirala je hrvatsku javnost više nego što je i sama verovala da je to moguće. Prenosimo optužnicu Haškog tužilaštva protiv ove trojice, i to u originalnom hrvatskom transkriptu.

 

 

 

MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU

Predmet br. IT-06-90-PT

TUŽITELJ MEĐUNARODNOG SUDA

 

 

protiv

 

ANTE GOTOVINE

IVANA ČERMAKA

MLADENA MARKAČA

 

 

IZMIJENJENA SPOJENA OPTUŽNICA

 

 

Tužitelj Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u skladu sa svojim ovlastima iz članka 18 Statuta Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju (dalje u tekstu: Statut), optužuje:

 

ANTU GOTOVINU

IVANA ČERMAKA

MLADENA MARKAČA

 

za ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI i KRŠENJA ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, kako slijedi:

 

OPTUŽENI

 

1. Ante GOTOVINA rođen je 12. listopada 1955. na otoku Pašmanu u općini Zadar u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: Hrvatska) u tadašnjoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (dalje u tekstu: SFRJ).

2. Od 1. veljače 1973. do 1. veljače 1978. Ante GOTOVINA je bio pripadnik francuske Legije stranaca, u kojoj je stekao čin starijeg razvodnika. Po povratku u Hrvatsku u lipnju 1991. imenovan je načelnikom organa za operacijske i nastavne poslove 1. brigade Zbora narodne garde (dalje u tekstu: ZNG). Od veljače do svibnja ili lipnja 1992. bio je zamjenik zapovjednika posebne postrojbe Glavnog stožera Hrvatske vojske (dalje u tekstu: HV). Od svibnja ili lipnja do listopada 1992. bio je raspoređen u Hrvatsko vijeće obrane (dalje u tekstu: HVO).

3. Dana 9. listopada 1992., Ante GOTOVINA, koji je tada imao čin brigadira, imenovan je zapovjednikom Operativne zone HV-a Split, koja je 1993. preimenovana u Zborno područje Split. Dana 30. svibnja 1994. promaknut je u čin general-bojnika. Između kraja srpnja i 4. kolovoza 1995. promaknut je u čin general-pukovnika. Ante GOTOVINA je ostao zapovjednik Zbornog područja Split do ožujka 1996. Dana 12. ožujka 1996. predsjednik Republike Hrvatske Franjo TUĐMAN (dalje u tekstu: predsjednik TUĐMAN) imenovao je Antu GOTOVINU glavnim inspektorom Inspektorata HV-a.

4. Najkasnije od 4. kolovoza pa do 15. studenog 1995. Ante GOTOVINA bio je zapovjednik Zbornog područja HV-a Split i glavni operativni zapovjednik operacije "Oluja" u južnom dijelu područja Krajina. U tom svojstvu obavljao je odgovorne dužnosti u raznim strukturama vlasti. Tijekom operacije "Oluja" i drugih operacija i/ili akcija koje su u vezi snjom kontinuirano vršene, imao je stvarnu kontrolu nad svim postrojbama, elementima i pripadnicima HV-a Zbornog područja Split ili pridodanih Zbornom području Split i nadsvim drugim snagama pod njegovim zapovjedništvom koje su za vrijeme operacije "Oluja"djelovale i/ili se nalazile u južnom dijelu područja Krajina. Glavne postrojbe ili elementi Zbornog područja Split i pridodani Zbornom području Split i pod zapovjedništvom Ante GOTOVINE u razdoblju na koje se odnosi Spojena optužnica navedeni su u Dodatku A.

Kao zapovjednik Zbornog područja Split, Ante GOTOVINA bio je odgovoran, izmeđuostalog, za održavanje reda i stege, te nadziranje ponašanja podređenog ljudstva.

 

IVAN ČERMAK

 

5. Ivan ČERMAK rođen je 19. prosinca 1949. u općini Zagreb, u Republici Hrvatskoj. Od 1990. do 1991. Ivan ČERMAK obnašao je dužnost dopredsjednika Izvršnog odbora Hrvatske demokratske zajednice (dalje u tekstu: HDZ) i bio je savjetnik predsjednika TUĐMANA. Godine 1991. Ivan ČERMAK imenovan je pomoćnikom ministra obrane u Vladi Republike Hrvatske i tu dužnost obnašao je do 1993. godine. Dok je bio na toj dužnosti i nakon toga, imao je čin general-pukovnika.

6. Ivan ČERMAK je bio privatno blizak s predsjednikom TUĐMANOM. Dana 5. kolovoza 1995. predsjednik TUĐMAN osobno je imenovao Ivana ČERMAKA zapovjednikom Zbornog mjesta Knin, koje je uključivalo općine Civljane, Ervenik, Kijevo,

Kistanje, Knin, Nadvoda i Orlić. Ivan ČERMAK uspostavio je svoj stožer u Kninu 5. ili 6. kolovoza 1995., ili približno tih datuma, i ostao na dužnosti zapovjednika Zbornog mjesta do približno 15. studenog 1995. Osim što je, kao zapovjednik Zbornog mjesta, imao vojnu i administrativnu funkciju, Ivan ČERMAK je predstavljao Vladu Republike Hrvatske u kontaktima s predstavnicima međunarodne zajednice i medija u vezi s operacijom "Oluja"na području odgovornosti Zbornog mjesta i šire.

7. U svojim raznim funkcijama, Ivan ČERMAK obavljao je odgovorne dužnosti u raznim strukturama vlasti i imao stvarnu kontrolu nad pripadnicima postrojbi HV-a ili elementima koji su pripadali Zbornom mjestu Knin, bili mu pridodani ili u njemu djelovali, kao i nad pripadnicima civilne policije koji su djelovali na području Zbornog mjesta i okolnim područjima. U postrojbe HV-a koje su pripadale Zbornom mjestu ili su djelovale na području Zbornog mjesta i okolnim područjima spadale su, između ostalih: 4. i 7. brigada HV-a; 1. hrvatski gardijski zdrug; 113. pješačka brigada; 142. pješačka brigada; 144. pješačka brigada; 126. domobranska pukovnija (dalje u tekstu: 126. dp); 6. domobranska pukovnija; 7. domobranska pukovnija; 134. domobranska pukovnija; i mješovita satnija vojne policije (sastavljena od elemenata ili postrojbi 72. i 73. bojne vojne policije). Na istom području su, osim pripadnika Zbornog mjesta, djelovali i pripadnici Policijske uprave zadarsko-kninske i Policijske uprave kotara Knin (uključujući razne postaje i ispostave). Kao zapovjednik Zbornog mjesta Ivan ČERMAK bio je odgovoran, između ostalog, za održavanje reda i stege, te nadziranje ponašanja vojnog osoblja Zbornog mjesta; organiziranje dežurstava na Zbornom mjestu; te uspostavu suradnje i usklađivanje rada Zbornog mjesta i snaga policije na tom području u svrhu uspostavljanja i održavanja reda i mira.

 

MLADEN MARKAČ

 

8. Mladen MARKAČ rođen je 8. svibnja 1955. u Đurđevcu, u općini Đurđevac, u Republici Hrvatskoj. Godine 1981. Mladen MARKAČ diplomirao je na Sveučilištu u Zagrebu, a 1982. odslužio je obvezni vojni rok. Potom je pristupio policijskim snagama Ministarstva unutrašnjih poslova SFRJ (dalje u tekstu: MUP).

9. Godine 1990. Mladen MARKAČ i drugi osnovali su, u sklopu MUP-a RH, policijsku postrojbu za posebne namjene. MARKAČ je imenovan zamjenikom zapovjednika te postrojbe, koja je koncem 1990. postala Antiteroristička jedinica Lučko.

Godine 1991. Mladen MARKAČ imenovan je zapovjednikom Antiterorističke jedinice Lučko. Godine 1992. promaknut je u general-pukovnika (u pričuvi).

10. Dana 18. veljače 1994. Mladena MARKAČA je predsjednik TUđMAN imenovao a pomoćnika ministra unutarnjih poslova; time je MARKAČ postao i zapovjednikom Specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Specijalna policija), te postao nadležan i odgovoran za cjelokupno djelovanje i funkcioniranje Specijalne policije. Nakon operacije "Oluja", Mladen MARKAČ imao je čin general-pukovnika.

11. Kao zapovjednik Specijalne policije Mladen MARKAČ obavljao je odgovorne dužnosti u raznim strukturama vlasti i imao stvarnu kontrolu nad svim pripadnicima Specijalne policije koji su sudjelovali u operaciji "Oluja" i drugim operacijama i/ili akcijama koje su u vezi s njom kontinuirano vršene na tom području. Snage Specijalne policije koje su sudjelovale u operaciji sačinjavali su pripadnici postrojbi za posebnu namjenu, uključujući Antiterorističku jedinicu Lučko, odjel logistike Specijalne policije i satniju veze Ministarstva unutarnjih poslova, kao i pripadnici postrojbi Specijalne policije iz raznih županijskih policijskih uprava po cijeloj Hrvatskoj, uključujući postrojbe iz Bjelovarsko-bilogorske, Dubrovačko-neretvanske, Istarske, Karlovačke, Krapinsko-zagorske, Ličko-senjske, Osječko-baranjske, Primorsko-goranske, Šibenske, Sisačko-moslavačke, Splitsko-dalmatinske, Varaždinske, Vukovarsko-srijemske, Zadarsko-kninske i Zagrebačke uprave. Mladen MARKAČ imao je, osim toga, stvarnu kontrolu nad svim pripadnicima raketno-topničkih postrojbi HV-a pridodanih njegovim snagama ili stavljenih pod njegovo zapovjedništvo za vrijeme operacije "Oluja" i drugih operacija i/ili akcija koje su u vezi s njom kontinuirano vršene.

 

ČINJENIČNI KONTEKST UDRUŽENOG ZLOČINAČKOG POTHVATA

 

12. Najkasnije od srpnja pa do 30. rujna 1995. Ante GOTOVINA, Ivan ČERMAK i Mladen MARKAČ, zajedno s drugim, niže navedenim osobama, sudjelovali su u udruženom zločinačkom pothvatu sa zajedničkom namjerom trajnog uklanjanja srpskog stanovništva s područja Krajine, silom, zastrašivanjem ili prijetnjama silom, progonima, prisilnim raseljavanjem, premještanjem i deportacijom, oduzimanjem i uništavanjem imovine ili drugim sredstvima. To predstavlja ili uključuje počinjenje kaznenih djela kažnjivih prema člancima 3 i 5 Statuta Međunarodnog suda, kao što je niže opisano. Osim gore navedenih kaznenih djela koja su dio udruženog zločinačkog pothvata, moglo se predvidjeti da su kaznena djela ubojstva, nehumanih djela i okrutnog postupanja mogućih posljedica počinjenja pothvata.

13. Kao što je u stavku 23 detaljnije opisano, izraz "Krajina" se kroz cijelu Spojenu optužnicu odnosi na dio područja Hrvatske s velikom koncentracijom srpskog stanovništva, koji se proglasio "Republikom Srpskom Krajinom" (dalje u tekstu: RSK). Vojna ofenziva poznata pod nazivom "Oluja" (dalje u tekstu: operacija "Oluja") izvršena je, dijelom, u južnom dijelu područja Krajina i oko njega.

14. Ovaj udruženi zločinački pothvat, čiji su pripadnici i glavni sudionici bili Ante GOTOVINA, Ivan ČERMAK i Mladen MARKAČ, smišljan je, planiran i pripreman najkasnije do srpnja 1995., a u potpunosti je proveden u kolovozu 1995. i kasnije.

15. Mnogo osoba je s Antom GOTOVINOM, Ivanom ČERMAKOM i Mladenom MARKAČEM sudjelovalo u ovom udruženom zločinačkom pothvatu. To su bili: Franjo TUĐMAN (pokojni), predsjednik Republike Hrvatske; Gojko ŠUŠAK (pokojni), ministar obrane Republike Hrvatske; Janko BOBETKO (pokojni), načelnik Glavnog stožera HV-a do 17. srpnja 1995., kada je umirovljen; Zvonimir ČERVENKO (pokojni), načelnik Glavnog stožera HV-a (imenovan 17. srpnja 1995.).

16. Sudionici udruženog zločinačkog pothvata koristili su druge ili surađivali s njima, uključujući i one koji su bili pod njihovim zapovjedništvom li stvarnom kontrolom, kako bi omogućili ili izvršili actus reus kaznenih djela nad srpskim civilnim stanovništvom i civilnom imovinom. Među onima koje su sudionici udruženog zločinačkog pothvata koristili ili su s njima surađivali bili su: razni časnici, dužnosnici i članovi hrvatske vlade i političkih struktura na svim razinama (uključujući i one u općinskim vlastima i lokalnim organizacijama); razni čelnici i članovi HDZ-a; razni časnici i pripadnici HV-a, Specijalne policije, civilne policije, vojne policije i drugih sigurnosnih i/ili obavještajnih službi Republike Hrvatske (dalje u tekstu: hrvatske snage); kao i druge znane i neznane osobe.

17. Razni sudionici udruženog zločinačkog pothvata, među kojima i Ante GOTOVINA, Ivan ČERMAK i Mladen MARKAČ, individualno i/ili zajedno s drugima, sudjelovali su u udruženom zločinačkom pothvatu i djelovali u cilju njegove realizacije tako što su:

(a) osnovali i organizirali, zapovijedali, naređivali, upravljali, omogućavali, sudjelovali, podržavali, održavali i/ili rukovodili HV-om, vojnom policijom, Specijalnom policijom, obavještajnim, sigurnosnim i drugim snagama, putem kojih su provodili i realizirali ciljeve udruženog zločinačkog pothvata i preko kojih su počinili razna kaznena djela, kao što su prisilno premještanje i deportacija, pljačkanje i uništavanje imovine, ubojstva i nečovječno postupanje, za koja se optuženi terete u ovoj Spojenoj optužnici;

(b) inicirali, zagovarali, planirali, pripremali, sudjelovali, podržavali i/ili potpomagali stvaranje, formuliranje, širenje i/ili provođenje hrvatskih političkih, državnih i/ili vojnih smjernica, programa, planova, uredbi, odluka, propisa, strategija ili taktika na temelju kojih ili putem kojih su vršena razna djela usmjerena protiv Srba ili na njihovu štetu, kao što je lišavanje Srba njihovih temeljnih ljudskih prava, njihovih domova, imovine i/ili humanitarne pomoći u sklopu udruženog zločinačkog pothvata;

(c) poticali, podržavali, potpomagali, omogućavali i/ili sudjelovali u širenju informacija, dezinformacija i propagande među Srbima iz Krajine s namjerom da ih navedu na napuštanje tog područja;

(d) promicali, poticali, omogućavali, potpomagali i/ili tolerirali počinjenje nasilnih djela nad Srbima i stvaranje atmosfere straha među Srbima koji su ostali;

(e) promicali, poticali, dozvoljavali, potpomagali i tolerirali počinjenje kaznenih djela nad Srbima time što nisu podnosili kaznene prijave i/ili poduzimali istrage o kaznenim djelima ili navodima o kaznenim djelima počinjenim nad Srbima, nisu provjeravali jesu li u vezi s takvim navodima i/ili istragama poduzeti koraci, i/ili izricali kazne ili stegovne mjere podređenom ljudstvu i drugima u hrvatskim organima ili snagama nad kojima su imali stvarnu kontrolu za kaznena djela počinjena nad Srbima; i

(f) sudjelovali, potpomagali, omogućavali ili podržavali pokušaje da se kaznena djela koja su nad Srbima počinile hrvatske vlasti i snage poreknu, prikriju i/ili umanje, između ostalog, davanjem lažnih, nepotpunih ili obmanjujućih informacija međunarodnim organizacijama, promatračima, istražiteljima i javnosti.

18. Ante GOTOVINA je neposredno i posredno sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu i pridonio njegovom izvršenju, između ostalog, zajedno s drugim sudionicima udruženog zločinačkog pothvata ili preko njih, te putem podređenih nad kojima je imao stvarnu kontrolu i/ili osoba na koje je mogao izravno i znatno utjecati, kao što je opisano gore u stavcima 3 i 4. Konkretno, Ante GOTOVINA je sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu, između ostalog, tako što je:

(a) najkasnije od srpnja 1995. sudjelovao u planiranju i pripremi operativne uporabe hrvatskih snaga u operaciji "Oluja" i operacijama i/ili akcijama koje su u vezi s njom kontinuirano vršene barem do 30. rujna 1995.;

(b) najkasnije od 4. kolovoza pa do 30. rujna 1995., rukovodio i zapovijedao svim postrojbama, elementima i pripadnicima HV-a Zbornog područja Split ili pridodanih Zbornom području Split, i drugim snagama koje su stavljene pod njegovo zapovjedništvo i djelovale su i/ili se nalazile u južnom dijelu područja Krajina, upravljajući, omogućavajući, podržavajući i izdavajući im zapovijedi za vrijeme operacije "Oluja" i operacija i/ili akcija koje su u vezi s njom kontinuirano vršene;

(c) barem do 30. rujna 1995. nastavio rukovoditi i zapovijedati snagama HV-a koje su i dalje bile razmještene u južnom dijelu područja Krajina u sklopu Zbornog područja Split;

(d) dozvoljavao, poricao kažnjive radnje koje su bile u tijeku i/ili umanjivao njihov značaj te, u okviru toga, između ostalog, sudjelovao u pružanju lažnih, nepotpunih ili obmanjujućih informacija o počinjenim kaznenim djelima, znajući da su u tijeku rasprostranjeno uništavanje i pljačka imovine srpskih civila, kao i protupravno ubijanje i nečovječno postupanje prema Srbima iz Krajine;

(e) nije uspostavio ni održavao red, mir i stegu među svojim podređenima, sprečavao kaznena djela počinjena nad Srbima iz Krajine niti kažnjavao njihovo počinjenje.

19. Ivan ČERMAK je neposredno i posredno sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu i pridonio njegovom izvršenju, između ostalog, zajedno s drugim sudionicima udruženog zločinačkog pothvata ili preko njih, te putem podređenih nad kojima je imao stvarnu kontrolu i/ili osoba na koje je mogao izravno i znatno utjecati, kao što je opisano gore u stavcima 6 i 7. Konkretno, Ivan ČERMAK je sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu, između ostalog, tako što je:

(a) izdavao naređenja i upute o upravljanju i rukovođenju Zbornim mjestom Knin;

(b) upravljao, omogućavao, podržavao i izdavao naređenja elementima i/ilipripadnicima HV-a i MUP-a RH, uključujući pripadnike vojne i civilne policije;

(c) dozvoljavao i poricao kažnjive radnje koje su bile u tijeku i/ili umanjivao njihovznačaj te, u okviru toga, između ostalog, sudjelovao u pružanju lažnih, nepotpunihili obmanjujućih informacija o počinjenim kaznenim djelima, znajući da su u tijeku rasprostranjeno uništavanje i pljačka imovine srpskih civila, kao i protupravno ubijanje i nečovječno postupanje prema Srbima iz Krajine;

(d) nije uspostavio ni održavao red, mir i stegu među svojim podređenima, sprečavao kaznena djela počinjena nad Srbima iz Krajine niti kažnjavao njihovo počinjenje;

(e) pružao lažna jamstva međunarodnoj zajednici da su poduzete ili da će biti poduzete mjere da se zaustave ta kaznena djela.

20. Mladen MARKAČ je neposredno i posredno sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu i pridonio njegovom izvršenju, između ostalog, zajedno s drugim sudionicima udruženog zločinačkog pothvata ili preko njih, te putem podređenih nad kojim je imao stvarnu kontrolu i/ili osoba na koje je mogao izravno i znatno utjecati, kao što je opisanogore u stavcima 10 i 11. Konkretno, Mladen MARKAČ je sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu, između ostalog, tako što je:

(a) sudjelovao u planiranju i pripremi operativne uporabe Specijalne policije i pridodanih raketno-topničkih postrojbi HV-a u operaciji "Oluja" i drugim operacijama i/ili akcijama koje su u vezi s njom kontinuirano vršene na tom području, i to najkasnije od srpnja 1995. pa do početka kolovoza 1995. godine;

(b) zapovijedao Specijalnoj policiji i pridodanim raketno-topničkim postrojbama HV-a u operaciji "Oluja" da izvrše tu operaciju najkasnije od srpnja do približno 9. kolovoza 1995.;

(c) zapovijedao Specijalnoj policiji da kontinuirano vrši operacije i/ili akcije na tom području najkasnije od 10. kolovoza pa do 30. rujna 1995.;

(d) dozvoljavao i poricao kažnjive radnje koje su bile u tijeku i/ili umanjivao njihov značaj te, u okviru toga, između ostalog, sudjelovao u pružanju lažnih, nepotpunih ili obmanjujućih informacija o počinjenim kaznenim djelima, znajući da su u tijeku rasprostranjeno uništavanje i pljačka imovine srpskih civila, kao i protupravno ubijanje i nečovječno postupanje prema Srbima iz Krajine;

(e) nije uspostavio ni održavao red, mir i stegu među svojim podređenima, sprečavao kaznena djela počinjena nad Srbima iz Krajine niti kažnjavao njihovo počinjenje.

 

OSNOVNE ČINJENICE

 

21. Republika Hrvatska proglasila je nezavisnost 25. lipnja 1991., a do tada je u nekim dijelovima Hrvatske već izbio oružani sukob između Jugoslavenske narodne armije (dalje u tekstu: JNA) i drugih srpskih snaga, na jednoj strani, i hrvatskih oružanih snaga, na drugoj.

Do kraja 1991. približno jedna trećina teritorija Republike Hrvatske potpala je pod kontrolu JNA i raznih srpskih snaga.

22. Dana 21. prosinca 1990. hrvatski Srbi proglasili su stvaranje Srpske Autonomne Oblasti (dalje u tekstu: SAO) Krajina. Dana 19. prosinca 1991. SAO Krajina se proglasila Republikom Srpskom Krajinom (dalje u tekstu: RSK) i imenovala vlastitog predsjednika.

Vojne snage RSK-a su kasnije nazvane Srpska vojska Krajine (dalje u tekstu: SVK).23. U veljači 1992., u skladu s Vanceovim planom, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda osnovalo je Zaštitne snage Ujedinjenih naroda (dalje u tekstu: UNPROFOR), čiji su dijelovi razmješteni na područja pod zaštitom Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj. Područja pod zaštitom Ujedinjenih naroda (dalje u tekstu: UNPA područja) bila su područja u Hrvatskoj u kojima su Srbi bili većina ili značajna manjina stanovništva i u kojima su napetosti između dvije zajednice već dovele do oružanog sukoba. Postojala su četiri takva UNPA područja, poznata pod nazivima Sektor sjever, Sektor jug, Sektor istok i Sektor zapad.

24. Područje Krajine, uključujući i UNPA područja Sektor jug i Sektor sjever, u cijelostise nalazilo na teritoriju na koji je RSK polagao pravo i bilo dio tog teritorija. Južni dio područja Krajina obuhvaćao je, među ostalima, sljedeće općine: Benkovac, Civljane, Donji Lapac, Drniš, Ervenik, Gračac, Kijevo, Kistanje, Knin, Lišane Ostrovičke, Lisičić, Lovinac, Nadvoda, Obrovac, Oklaj, Orlić, Polača, Smilčić, Titova Korenica i Udbina.

25. Od 1992. do 1994. godine hrvatski čelnici, dužnosnici i snage isplanirali su i izvršili razne operacije kako bi povratili dio teritorija na koji je RSK polagao pravo, između kojih i operacije izvedene na UNPA područjima i susjednim područjima i to: na Miljevačkom platou u lipnju 1992.; u predjelu Masleničkog mosta u sjevernoj Dalmaciji u siječnju 1993; i u Medačkom džepu u rujnu 1993.

26. Slične operacije i akcije nastavile su se i 1995. godine, a uključivale su, između ostalih, operaciju "Bljesak" u zapadnoj Slavoniji u svibnju 1995. i operaciju "Ljeto" na Dinari u Bosni i Hercegovini, nedaleko od općine Knin i okolnih područja, od proljeća.

27. Najkasnije do srpnja i početka kolovoza 1995. hrvatski čelnici, dužnosnici i  (uključujući sudionike udruženog zločinačkog pothvata) smislili su, isplanirali, započeli i proveli operaciju "Oluja". Glavni dio te vojne operacije u potpunosti je započeo 4. kolovoza 995. godine. Dana 7. kolovoza 1995. hrvatska vlada je proglasila da je operacija uspješno završena. Daljnje aktivnosti trajale su do približno 15. studenog 1995. godine...

 

Kraj u sledećem broju

 

 

 

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane