Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Evropa

Evropa

Ko ima i posle mandata se maže

 

17 komesara na jednoj kasi

 

Komesari Evropske unije primaju plate i posle isteka mandata, pa i kada pređu na drugu funkciju, dok Komisija EU od članica zahteva drastične mere štednje i smanjenje nacionalnih plata i penzija.

 

Ž.B.

 

U toku prošle godine 17 bivših komesara Evropske unije je po isteku mandata prestalo da radi, ali po važećim propisima Komisije mogu u roku od tri godine da primaju i 65 odsto svojih mesečnih plata u iznosima od 11.000 evra, bez obzira da li su se ponovo zaposlili ili nisu. Komesari koji su proveli u radu manje od dve godine, po isteku mandata mogu da primaju 40 odsto svoje bivše plate u iznosu od 8.100 evra mesečno.

Evropska unija zahteva od svih svojih članica da preduzimaju opsežne mere štednje zbog svetske finansijske krize koju najvećim delom i najviše osećaju obični građani u svakodnevnom životu. U nekim zemljama zbog tih mera dolazi do protesta i štrajkova, jer one se ogledaju i u čestim poskupljenjima koja negativno utiču na životni standard građana.

Međutim, svetsku finansijsku krizu ne osećaju i ne snose svi podjednako u EU, a najmanje njeni komesari i ostali rukovodioci u Briselu, jer oni sebi svake godine povećavaju plate visoko iznad proseka povećanja plata i penzija u zemljama-članicama, što su objašnjavali time da se povećava i obim rada.                             

Komisija EU je veoma širokogruda kada se radi o prestanku mandata njenih bivših komesara, kako bi ih zbrinula da i dalje žive bez ikakvih oskudica, pa je radi toga donela propis po kome komesari posle isteka mandata mogu da primaju tri godine 65 odsto ranijih plata koje su bile najmanje 20.278 evra mesečno.

Pored toga, Komisija se pobrinula i za komesare koji su  radili manje od dve godine do isteka mandata, što teoretski znači i samo jedan dan, koji mogu da primaju 40 odsto svoje ranije plate, odnosno oko 8.100 evra mesečno.

Samo ovaj primer, pored nekih drugih, jasno govori koliko se rukovodstvo EU u Briselu zauzima za štednju povodom nastale krize.                              

Na ovakve novčane privilegije bivših komesara bilo je i manjih kritika, poput one koju je uputio član EU Parlamenta u Briselu Erenhauser, zahtevajući od komesara da se odreknu privilegija.

Pored mnogih reagovanja građana u Austriji na ovakve privilegije primanja komesara EU po isteku njihovog mandata neka posluži samo primer gospođe Ingeborg Fišer iz Neča u pokrajini Koruška: "Pitam EU da li je pravilno da bivši komesari primaju i dalje plate od EU po isteku mandata, mada obični građani žive na granici bede? Njihove isplate treba prekinuti posle isteka rada i mandata, jer to je za mene nepotrebno bacanje novca kroz prozor!"

Prema pisanju Financial Times Deutschland, Komisija EU u Briselu je u toku 2010. godine obezbedila oko četiri miliona evra za isplatu 17 komesara kojima je istakao mandat.

Od tih 17 komesara najprominentnije ličnosti su predsednica Litvanije Dalia Gribauskaite i italijanski ministar inostranih poslova Franko Fratini.

Među bivšim komesarima, kojima je mandat istekao u toku 2010. godine, ovih novčanih privilegija odrekla se samo Benita Ferero-Valdner, nekadašnja austrijska ministarka inostranih poslova, dobro poznata zbog afere izdavanja  dozvola za rad građanima Srbije i Mađarske u ambasadama Austrije u Beogradu i Budimpešti, uz podmićivanje zaposlenih. Kada je ova afera otkrivena na osnovu pisanja nekih medija, ministarka je to prvo javno negirala, a nakon osude nekih osoba, kada je dokazana istinitost optužbi, ona uopšte nije odgovarala, čak ni politički zbog davanja lažnih i neistinitih izjava.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane