Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za garavicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za garavicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne koe
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadravanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kaalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spaava ivot Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Plja~ka

Pljaka

 

Tajna Sluaja Zagrebake banke: trag ciparskog novca vodi preko Zagreba

 

Plove pisma preko Save

 

Pria o  Sluaju Zagrebake banke (ZABA), zapravo, daje uvid u tajnu iza Sluaja tzv. ciparskih para, odnosno jednu od najbolje uvanih balkanskih tranzicijskih tajni 1990.-ih godina, iza koje se, kako danas sa distance moemo zakljuiti na temelji izjava svjedoka, ali i raspoloive dokumentacije, kriju i stvarni motivi graanskog rata u bivoj Jugoslaviji. Ono to je Mlaan Dinki u ciparskoj istrazi o tzv. Miloevievim raunima otkrio bilo je presudno za Mlainu politiku budunost. Postao je uvar te balkanske tranzicijske tajne, kojom je mogao ucjenjivati financijski najmonije ljude u regiji. Upravo pomou ovih saznanja Dinki je postao lan tog ekskluzivnog kluba financijske moi na jugoistoku Europe.

 

Pie: Domagoj Margeti

 

Iako se o poslovnim vezama Zagrebake banke sa Slobodanom Miloeviem do sada moglo samo nagaati, raspolaemo dokazima o sudjelovanju Zagrebake banke u financijskim operacijama Slobodana Miloevia. Sudei prema dostupnoj dokumentaciji, ini se kako je Zagrebaka banka imala zajednike investicijske projekte sa Miloeviem i njegovim reimom, te kako je francuska banka u suvlasnitvu Zagrebake banke, omoguavala Miloeviu financijske transfere preko tajnih rauna iz Srbije.

 

Bilo bi teko povjerovati tvrdnjama kako Uprava Zagrebake banke, na elu sa Franjom Lukoviem, i inae Miloevievim bankarskim kolegom prije 1990. godine, nije imala saznanja o tajnim transferima Slobodana Miloevia preko banke iji je ZABA bila suvlasnik sa Miloevievim ljudima.

 

Naime, jo od 1980.-ih godina Zagrebaka banka bila je, a ostala je to do danas, suvlasnik Banque Franco Yugoslave u Parizu, iji je predsjednik Uprave svojevremeno bio brat Slobodana Miloevia, Borislav Miloevi. To, dakako, dokazuje vrlo bliske poslovne odnose Franje Lukovia i njegovih suradnika sa Slobodanom Miloeviem.

 

Ova injenica posebno je vana zbog Miloevievih kasnijih financijskih operacija preko parike banke. Naime, upravo je u Banque Franco Yugoslave Miloevi imao otvorene tajne raune preko kojih je dio njegova novca prebacivan u tree banke, primjerice u Velikoj Britaniji i drugdje u inozemstvu. U vrijeme ovih Miloevievih operacija, Zagrebaka banka bila je vlasnik preko 20 posto dionica Banque Franco Yugoslave, to iskljuuje bilo kakvu mogunost da Uprava Zagrebake banke na elu s Lukoviem nije imala informacije o financijskim operacijama Slobodana Miloevia preko parike banke. Upravo suprotno, dio kapitala koji se slijevao iz Srbije u Banque Franco Yugoslave, zavravao je i u financijskim operacijama Zagrebake banke.

Trag ovih zajednikih operacija Miloevia i Lukovia, zapravo srbijanske i hrvatske financijske elite, see do sredine 1980.-ih godina, kada je intenzivirana izgradnja zajednike financijsko - ekonomske infrastrukture u inozemstvu, koja je trebala posluiti zajednikim poslovnim operacijama izvan tadanje SFRJ.

 

 

"...Odobrava se poveanje osnivakog uloga"

 

 

Dokazi, zapravo, upuuju na potpuno drugaije, stvarne namjere, srbijanske i hrvatske tehnomenaderske elite. Naime, iz dokumenata kojima raspolaemo, razvidno je kako je jo 1984. godine zapoela izgradnja jedinstvene poslovno - financijske infrastrukture u obliku zajednikih meunarodnih korporacija, banaka i poduzea, u koja je investiran kapital pokraden jo iz tadanjih socijalistikih republika. Ve 1987. godine hrvatska i srbijanska elita raspolagale su sa nekoliko zajednikih banaka i korporacija u Europi i SAD-u, a oito je kako se radilo o projektiranju tranzicijske pljake u Hrvatskoj i Srbiji. Naime, nakon 1990. godine, upravo su ove tehnomenaderske elite kao stvarni sljednici moi bive jugoslavenske komunistike elite, preuzele kljune i stvarne pozicije financijske moi u novonastalim dravama.

Tada je mrea njihovih ranije osnovanih poduzea i banaka u inozemstvu jednostavno prerasla u infrastrukturu tranzicijske pljake. Upravo preko banaka i poslovnih subjekata u inozemstvu, poput Banque Franco Yugoslave, novonastale financijske elite Hrvatske i Srbije, transferirale su svoj tranzicijski ratni plijen, da bi se potom taj isti pokradeni kapital vraao u Hrvatsku i Srbiju, kao toboe strani kapital i strane investicije. Radi se o dobro osmiljenoj i najveoj tranzicijskoj prijevari kojom su nakon 1990. godine rukovodili Greguriev klan (u Hrvatskoj) i Miloevievi ljudi (u Srbiji). Franjo Lukovi je bio jedan od kljunih igraa" tog tranzicijskog projekta.

Zagrebaka banka je jo 1987. godine sudjelovala u znaajnoj dokapitalizaciji Banque Franco Yugoslave, kako bi osigurala svoj udio u ovoj financijskoj infrastrukturi, koja je samo tri godine kasnije aktivirana kao glavna poluga tranzicijskog projekta stvaranja tranzicijske ekonomske elite u zemljama bive SFRJ, kao glavnog centra moi u regiji.

Izvrni odbor Zagrebake banke donio je na svojoj 10. sjednici od 28. travnja 1987. godine, Odluku o usvajanju Elaborata o ekonomskoj opravdanosti poveanja kapitala Banque Franco Yugoslave u Parizu.

...Prima se na znanje poveanje osnivakog kapitala Banque Franco Yugoslave Paris, sa sadanjih 30 milijuna francuskih franaka, za 106 milijuna francuskih franaka, odnosno 15 milijuna amerikih dolara, u 1987. godini, na 136 milijuna francuskih franaka", stoji u odluci Zagrebake banke iz 1987. godine.

 

Svoj udio u tom poveanju osnivakog kapitala, uveala je novim ulaganjem i sama Zagrebaka banka, i to prema dogovoru sa Beogradom, tonije Saveznim sekretarijatom za financije i Narodnom bankom Jugoslavije.

...Odobrava se poveanje osnivakog uloga Zagrebake banke, Zagreb u kapitalu Banque Franco Yugoslave, Paris u iznosu od 3 milijuna francuskih franaka, odnosno 500 tisua amerikih dolara", stoji u Odluci Izvrnog odbora ZABE iz travnja 1987. godine.

 

...Za uplatu osnivakog uloga upotrijebiti e se sredstva dugoronih izvora kojima raspolae banka, suglasno Zakonu o osnovama bankarskog i kreditnog sistema (Fond solidarne odgovornosti) na temelju Miljenja Saveznog sekretarijata za financije br. 2-106/2 od 24.10.1986. godine i Miljenja Narodne banke Jugoslavije od 30.9.1986.", opisuje se koordinacija sa Beogradom oko ove financijske operacije u Banque Franco Yugoslave.

 

 

Prva faza tranzicione pljake

 

 

Svojevremeno je predsjednik Uprave ove parike banke bio Borislav Miloevi, brat Slobodana Miloevia, to takoer dovoljno govori o sprezi hrvatske i srbijanske financijske elite u tranzicijskom vremenu od sredine 1980.-ih godina do danas.

 

Dio ove infrastrukture tranzicijske pljake bila je i Anglo Yugoslav Ltd. London, u kojem su takoer zajedniki osnivai bili pripadnici hrvatske i srbijanske tranzicijske elite. Kasnije, nakon 1990. godine, upravo je ova londonska kompanija bila jedan od kljunih punktova za financijske transfere opljakanog novca iz Srbije, kojeg je u London transferirao Slobodan Miloevi. Novac je polagan na tajne raune, a upravo je Anglo Yugoslav Ltd. bila kljuni punkt preko kojeg je novac tranzicijske Miloevieve elite, investiran preko Zagrebake banke u projekte u Hrvatskoj, kao to su to primjerice neki projekti Gorana troka, koji su kreditirani upravo Miloevievim kapitalom sa tajnih rauna u inozemstvu.

Zanimljivo je da je na istoj sjednici Izvrnog odbora Zagrebake banke, od 28. travnja 1987. godine, osim za dokapitalizaciju Banque Franco Yugoslave, donesena i Odluka o usvajanju Elaborata o ekonomskoj opravdanosti poveanja kapitala Anglo Yugoslav Ltd. London.

Prima se na znanje poveanje osnivakog kapitala Anglo Yugoslav Ltd London sa sadanjih 5 milijuna 500 tisua funta za 5 milijuna funta na 10 milijuna funta. Odobrava se poveanje osnivakog uloga Zagrebake banke Zagreb u kapitalu Anglo Yugoslav Ltd., London, u iznosu od 312 tisua 500 funti".

Obje ove odluke Zagrebake banke potpisao je tadanji predsajednik Izvrnog odbora banke Antun Crneka.

Za Hrvatsku je pak znaajan podatak o suvlasnitvu Zagrebake banke u jednoj austrijskoj banci, preko ijih tajnih rauna su poetkom 1990.-ih godina transferirana financijska sredstva sa tajnih rauna u Zagrebakoj banci, uglavnom sredstva koja su kasnije kao fitkivne kreditne investicije stranih banaka oprane preko kreditnih poslova inozemnih banaka sa Hrvatskom, odnosno fizikim i pravnim osobama u Hrvatskoj.

 

Samo nekoliko dana prije donoenja odluka o dokapitalizaciji Banque Franco Yugoslave i Anglo Yugoslav Ltd., Skuptina Zagrebake banke je na svojoj 3. sjednici, dana 22. travnja 1987. godine, donijela Odluku o prihvaanju Elaborata o poveanju kapitala i plana razvoja Adra Bank A.G. Wien za razdoblje od 1986. do 1996. godine

 

Ovom odlukom koju je potpisao predsjednik Skuptine Zagrebake banke Vid Roi, planirano je da u tih deset tranzicijskih godina, ZABA stekne 21 posto vlasnitva nad dionicama Adria Bank A.G. u Beu.

Upravo je ova banka predstavljala strateku toku tranzicijske pljake u tzv. predprivaizacijskim godinama, odnosno u vremenu od 1990. do 1994. godine, kada su moni elnici drutvenih poduzea u tajnosti transferirali kapital drutvenih poduzea iz Hrvatske na tajne raune u Austriji. Bila je to prva faza tranzicijske pljake, pljaka prije pretvorbe drutvenih poduzea, u kojoj je na tajnim raunima u Austriji pohranjen kapital koji je tranzicijskoj eliti u Hrvatskoj osigurao neogranienu mo, koje su pozicije zadrali do danas.

Zagrebaka banka Zagreb suglasna je da Adria Bank A.G. Wien u narednih deset godina od 1986. do 1996. godine poveava osnivaki kapital sa sadanjih 80 milijuna austrijskih ilinga, za 80 milijuna austrijskih ilinga, na 160 milijuna austrijskih ilinga. U ovom poveanju Zagrebaka banka Zagreb zadrala bi sadanje uee od 21 %", navodi se u odluci Skuptine ZABE iz travnja 1987. godine.

 

 

Istraga se jo nije desila

 

 

Na istoj sjednici Skuptine Zagrebake banke, od 22. travnja 1987., na kojoj je donesena odluka o dokapitalizaciji Adria Bank u Beu, odlueno je i o sudjelovanju u osnivanju meunarodne korporacije sa sjeditem u Panami, a koja je nakon 1987. godine preuzela sve poslove i funkciju koju je ranije obavljala Meunarodna korporacija za investicije u Jugoslaviji, sa sjeditem u Luxembourgu. Upravo je ova kompanija kasnije postala jedno od glavnih odredita opljakanog kapitala iz Srbije i Hrvatske, koji je kasnije reinvestiran u te zemlje, kroz kredite poslovnih bankama, ili lane investicije poduzea sa sjeditem u inozemstvu, ali u stvarnom vlasnitvu fizikih i pravnih osoba iz bive SFRJ. O takvim planovima tranzicijske elite u Hrvatskoj i Srbiji, za zajedniko poslovanje preko ove korporacije, svjedoi i Odluka Skuptine Zagrebake banke o sudjelovanju u osnivanju I.I.C.Y.S.A. Panama, kao supsidijarne korporacije Meunarodne korporacije za investicije u Jugoslaviji Luxembourg, donesena na 3. sjednici Skuptine ZABE, 22. travnja 1987. godine.

 

Radi sudjelovanja u ulaganju kapitala u bilo kojem vidu u poduzea koja se uglavnom, ali ne iskljuivo, nalaze u Jugoslaviji, ili u ona poduzea koja posluju sa jugoslavenskim poduzeima, zatim, radi povezivanja zainteresiranih jugoslavenskih i odgovarajuih inozemnih partnera radi obavljanja poslova investicija u vidu zajednikih ulaganja, kreditiranja, pruanja usluga, pokree se samoupravni postupak kod lanova Zagrebake banke - dioniara, za sudjelovanje u osnivanju I.I.C.Y.S.A. Panama, kao supsidijarne korporacije koja je u iskljuivoj svojini i pod kontrolom Meunarodne korporacije za investicije u Jugoslaviji, Luxembourg, kao holding kompanije. Prihvaa se Elaborat - Informacija o ekonomskoj opravdanosti osnivanja I.I.C.Y.S.A. Panama", navodi se u odluci Skuptine Zagrebake banke koju je potpisao Vid Roi.

Nad financijskim operacijama obavljanim preko ove tranzicijske mree, hrvatska drava nikada nije imala kontrolu, niti je ikada imala bilo kakvu informaciju o poslovanju Zagrebake banke sa ostalim partnerima iz bive Jugoslavije, preko mree opisane u ovom tekstu. Ovo je do danas ostala jedna od najbolje uvanih tajna tranzicije u dravama nastalim nakon raspada bive SFRJ. Postojanje ove mree dokazuje jedinstvenu strategiju tranzicijske elite, jednako u Hrvatskoj i Srbiji, te njihovo zajedniko poslovanje i jedinstveno planiranje financijskih i ekonomskih interesa u novonastalim uvjetima nakon 1990. godine.

Upravo ta poduzea, banke i korporacije, skrivaju tajnu velike tranzicijske pljake, tajne raune i financijske poslove koji su omoguili nekadanjoj komunistikoj eliti zadravanje stvarnih pozicija moi u Srbiji i Hrvatskoj, nakon 1990. godine. Na elu ove tranzicijske infrastrukture nalazila se hijerarhija izrasla iz centara moi nekadanjeg Saveza komunista Jugoslavije, na elu sa Franjom Greguriem u Hrvatskoj i Slobodanom Miloeviem u Srbiji. Njihov jedini cilj bio je izgradnja mone kriminalne oligarhije, koja e iskoristiti tranziciju kako bi reinstalirala nekadanju komunistiku elitu na njezine nove pozicije moi, te legalizirala prljavi kapital opljakan u tranziciji u novonastalim dravama.

Sluaj ZABA istraivala je svojevremeno i pokojna Verica Bara, a kasnije i dananji ministar Velimir Ili, dok je Aleksandar Vui krajem 2013. godine u izjavi za medije potvrdio kako e se Sluaj Zagrebake banke istraiti do kraja, ali se to jo nije dogodilo.

Namee se, stoga, pitanje zato Vui nije omoguio istragu i u ovom sluaju, iji trag bez sumnje vodi s jedne strane prema tragu ciparskog novca, dok s druge strane vodi prema izvoru novca na kojem su tranzicijski tajkuni u Srbiji i Hrvatskoj izgradili svoja poslovna carstva.

podeli ovaj lanak:

Natrag
Na vrh strane