Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Su(lu)dovanje

Davno izgubljena čast srpskih sudija i državnih tužilaca, i njihova zlodela (31)

Pravosnažne nepravde

Srpski sudovi još donose presude ''U ime naroda''. I, uglavnom, protiv naroda, odnosno običnih građana, koji ne pripadaju gornjoj strukturi društva, niti organizovanim kriminalnim grupama koje drže na vezi i apanaži veći broj sudija i državnih tužilaca. Za razliku od državnih tužilaca, koji svojim zamenicima mogu da izdaju obavezujuća uputstva, sudije su potpuno samostalne u svom radu i odlučivanju. Na žalost, najveći broj delilaca pravde tako se i ponaša - nasilno, priprosto, ne poštujući zakonitost ni javni moral. Uvek su spremni da za sitnu paru, ili dodvoravanje nekom važnom čoveku iz partija na vlasti, poštenom građaninu otmu stan, imovinu, decu, proglase ga ludim, oduzmu mu poslovnu sposobnost, ili ga drže mesecima i godinama u pritvoru, sve dok ga potpuno ne slome i učine nesposobnim za život. I to sve čine nekažnjeno, za svoj rad primaju najveće plate u državi, a imaju i mnoge druge privilegije. I nova vlast nastoji da pravosuđe potpuno stavi u funkciju zaštite interesa vladajuće klike, suprotno zahtevima iz Brisela da se ono mora dubinski očistiti od korupcije, nepotizma, nestručnosti i politikantstva. Za tužioce i delioce pravde u Srbiji birani su podobni i prepodobni, loši studenti i još lošiji ljudi. O tome piše naš urednik Milan Glamočanin, nekadašnji načelnik uprave u saveznoj policiji

Milan Glamočanin

Verne sluge sadašnjih vlastodržaca već sada razmišljaju šta će da rade kada odu sa vlasti (ako nekim čudom izbegnu zatvor), pa svoj sadašnji uticaj koriste da bi se domogli neke buduće funkcije. Javni beležnici, koji sa radom treba da počnu na jesen, predstavljaju finansijski izdašno mesto, jer preuzimaju poslove koji su do sada radile odgovarajuće sudske službe. Pošto je njihov broj ograničen zakonom, konkurencija je isključena, pa su se obaranjem kriterijuma na stručnim ispitima na ta mesta ugurali današnji funkcioneri.

U periodu od februara do juna ove godine održani su ispiti za javne beležnike, popularnije nazvanim-notari. Rezultati tih ispita pokazali su da sadašnja oligarhija na vlasti u Ministarstvu pravde planira da dobro unovči svoj "prvoborački staž" i da nastavi da živi na grbači naroda.

Pojedini kandidati koji nisu prošli ispite, jer nisu imali jaku vezu u Ministarstvu pravde, već su podneli tužbu Upravnom sudu osporavajući pravilnost ispita. Između ostalog, oni tvrde kako je potpuno nejasno po kojim kriterijumima je uopšte utvrđivano ko je položio, a ko nije, jer im je onemogućen uvid u zapisnike izborne komisije. Osim toga, odgovori ponuđeni na ispitu nisu bili identični sa onima koji su posle objavljeni kao tačni, dok neki od navodno tačnih odgovora to uopšte nisu.

Da su ispiti za ovu dosta atraktivnu funkciju bili namešteni kako bi što je moguće više državnih službenika sebi obezbedilo posao i po odlasku sa vlasti, vidi se i po tome što je procenat prolaznosti u odnosu na ispite od prethodne dve godine naglo skočio na pedeset odsto.

Bračni savez-sa parne na neparnu stranu

Među onima koji su se progurali na mesto notara su: bivša pomoćnica ministra pravde Ljiljana Blagojević, direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Milan Stevović, bivši šef kabineta ministra pravde i sadašnji direktor Direkcije za upravljanje oduzetom imovinom Dejan Carević, a tu je i Gordana Ćelić-Ljubibratić, koja je bila zadužena za kontakt povodom konkursa za javne beležnike?!

Na spisku su još i Branislav Čubrilović, pomoćnik direktora Uprave carina, Dragana Stojkov (bivši zamenik direktora Agencije za licenciranje stečajnih upravnika), Srbislav Cvejić (nekada pomoćnik Ministra odbrane), Dejan Radulović iz Ministarstva regionalnog razvoja i lokalne samouprave...

Da se u konkretnim slučajevima radi o uhlebljenju vernih slugu sadašnjih vlastodržaca kada budu otišli sa funkcija, pokazuje upravo slučaj Milana Stevovića, nekadašnjeg sudije u Požegi koji je u advokate otišao jer je uhvaćen da prima pare kako bi namestio ishod suđenja.

Uvidom u spisak kandidata koji su položili usmeni deo javnobeležničkog ispita održanog dana 28. maja 2014. godine pod brojem 13 naveden je Milan Stevović , međutim pod brojem 14 se navodi da je i Nera Stevović položila javnobeležnički ispit, i na taj način stekla zvanje notara.

Prema popisu advokatskih kancelarija u Požegi može se utvrditi postojanje advokatskih kancelarija Milana M. Stevovića u ulici Uče Dimitrijevića broj 7 i Nere B. Stevović u ulici Uče Dimitrijevića pod brojem 4. Dakle, dve različite kancelarije - Milanova je na neparnoj strani ulice Uče Dimitrijevića, a Nerina na parnoj. Međutim, obe kancelarije koriste jedan isti fiksni telefon 031-812-757, što je neizvodljivo, pa su različite adrese očigledno namenjene obmani i prevari.

Prema odredbi člana 1. stav 1. tačke 118. Pravilnika o privremenom broju javnobeležničkih mesta i službenim sedištima javnih beležnika i javnobeležničkim mestima za koja će se raspisati konkurs za prvih 100 javnih beležnika određeno je da se u opštini Požega određuju dva javnobeležnička mesta, sa sedištem u Požegi.

Članom 2. stav 1. tačkom 23 određeno je da se za javnobeležnička mesta, za koja će se raspisati konkurs za prvih 100 javnih beležnika za područje Osnovnog suda u Požegi popuni jedno mesto. Ovo ukazuje da je Milan Stevović obezbedio izuzetno unosan posao notara po napuštanju funkcije direktora Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Sada će taj posao obavljati njegova supruga Nera, dok se on ne vrati iz Beograda, ili Zabele.

Isto to su učinili i ostali kandidati, trenutno na različitim visokim funkcijama. Ni jednom od njih se ne isplati da ode sa te funkcije, i posao notara shvataju kao svojevrsno ulaganje u budućnost, izvor prihoda u vremenu po odlasku sa vlasti. U ovom trenutku se jedino Gordana Ćelić Ljubibratić prijavila na konkurs za imenovanje javnih beležnika, dok ostali čekaju neko drugo vreme.

Režimsko tumačenje istine

Srpsko pravosuđe je u punom rasulu. Njime vladaju organizovane kriminalne grupe. Srpske sudije su postali pravi mali trgovci pravdom. Predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić obećao je prilikom nedavne posete Francuskoj, da će srpski sudovi odbiti da obnove proces navijačima FK Partizana, koji su osuđeni za navodno ubistvo francuskog navijača Brisa Tatona. Iako je utvrđeno da Tatona nisu ubili srpski navijači, Vučić galantno obećava da od obnove postupka nema ništa. Srpski momci će tako provesti 120 godina u zatvoru, za nešto što nisu učinili, i što je, pokazalo se, nesporno, jer je Taton sam skočio niz stepenište.

Magazin Tabloid dobio je pismo.

"...Tuga.Umro je Zdravko Matijević, 49 godina(!) otac nepravedno i bez dokaza osuđenog Bojana Matijevića iz slučaja 'Taton'. Godinu pre i Zlatko Grković je doživeo istu sudbinu, ne dočekavši toliko željenu pravdu za svog sina Ivana, naravno iz istog slučaja 'Taton'. Uzaludna je bila njihova iscrpljujuća višegodišnja borba za svoju decu i pravdu. Ima nas još mnogo u tom istom slučaju. Neminovno ćemo i mi jednog dana umreti. Tragedija je što su ovo smrti izazvane očajem i nepravdom, kroz koju nas u lakrdijaškom postupku provlače već pet godina. Pet godina laži, vređanja, očaja, neizvesnosti , izneverene nade i osećaja da živimo u pravnoj državi. Kakva je to pravna država u kojoj se dirigovana nepravda 'šepuri' toliko dugo vremana, bez ikakvih posledica, ili nečije odgovornosti zbog toga! Čak joj se i ugađa. Sad će ona lepo na godišnji odmor, da se osunča, prikupi nove snage i ponovo nastavi iživljavanje na „odabrano" obespravljene, koji za to vreme trunu po zatvorima, i nadaju se reakciji države! Slučaj 'Bris Taton' je 'moralni lakmus' za mnoge u ovoj državi. 'Po delima njihovim, poznaćete ih'. Dela će sve reći. Na 'običnom malom'. nezaštićenom čoveku, jasno se oslikavaju sve namere...dobre, loše, zle! Mi već dugo...predugo čekamo ove prve! Siti smo slatkorečivih obećanja...poput...'Pravda se vraća u Srbiju', ili tome slično, o funkcionisanju pravne države. Možda je mi čekamo na pogrešnom mestu, ili je to opet neka selektivna pravda koja ide tajnim putevima gde mi nemamo pristup. Više je nego primetno da smo i medijski „stavljeni na led"..."daleko bilo" nije li to neka auto cenzura, ili ne dao Bog, kakva sugestija! Neka svako radi svoj posao kako misli da je najbolje. Mi nećemo i nemamo prava na odustajanje. Imamo izuzetno uzvišene ciljeve...Istina i Pravda! Razum mora pobediti .Svi smo prozvani,i pozvani da insistiramo na tome. Tragedije,bolesti umiranja vrebaju sa svih strana. Nepravda je često uzročnik svemu, mi to znamo. Borićemo se i dalje, pa koliko nas pretekne...nek' bar ostatak doživi i uvidi da borba nije bila uzaludna! ''

U potpisu je - Udruženje roditelja „Hoćemo Istinu".

Iz suda u Vranju stiže nam drugo pismo.

"Ukoliko ste zainteresovani da pišete kako i kome zastarevaju predmeti za izdržavanje zatvorske kazne u Osnovnom sudu u Vranju, mogu Vam prezentovati. Ovde se radi konkretno o službeniku suda, odnosno namešteniku koji je bio pravosudni stražar ( kik bokser ), i koji je bio osuđen na 3 meseca zatvorske kazne, jer je naneo čoveku teške telesne povrede. Presudu i poziv za zatvor nisu mogli da mu uruče, jer je radio u samom sudu, i poziv nisu uspeli da mu uruče pune dve godine. Umesto da mu uruče poziv na izdržavanje kazne, unapređuju ga nezakonito - od pravosudnog stražara (nameštenika) u državnog službenika - izvršnog radnika!"

Pravosuđe sa Boljevićkom još gore

Mnoge sudije su i same ugrožene u svom radu. Izložene su pritiscima kako da presuđuju. Njih premeštaju iz odeljenja u odeljenje, iz parničnog u izvršno, i sve to bez zaštite. Društvo sudija se ranije oglašavalo, i stajalo u zaštitu sudija. Ali, od kada je Dragana Boljević, predsednica Društva sudija, bez ograničenja mandata, vraćena na posao, prvo u Viši sud u Beogradu, a potom za samo četiri meseca postavljena za sudiju Apelacionog suda u Beogradu, aktivnost Društav sudija Srbije je, takoreći, utihnula. Boljevićka vodi računa šta priča. Ona je, celog života služila svakoj vlasti, ali se okliznula kod reizbora sudija, zbog biznisa svoga muža, advokata Branka Pavlovića sa niškim advokatom Boškom Ristićem-Manulaćem, koji je tada bio i član Visokog saveta sudstva.

Vučićev list Informer nedavno je kritikovao sudiju Boljević. Odmah se oglasila Informativna služba Apelacionog suda saopštenjem, koje citiramo sa sajta Društva sudija Srbije:

"...U izdanju dnevnih novina 'Informer' od 11. juna 2014. godine objavljen je tekst pod nazivom 'Slučaj sudije Dragane Boljević - Napada državu, 'štiti' sudije i ne radi ništa! U tekstu se, između ostalog, navodi: 'iz izveštaja o radu sudija u periodu od 1. januara do 31. marta ove godine u koji smo imali uvid vidi se da je sudija Boljević 'imala u radu' 727 slučajeva, od kojih je rešila samo njih 20! Ovo je jedan od najgorih rezultata rada u Apelacionom sudu'. Imajući u vidu da pre objavljivanja navedenog teksta nije kontaktiran Apelacioni sud u Beogradu kako bi se povodom istog izjasnio, to Vas molimo da u skladu sa Zakonom o javnom informisanju u cilju objektivnog informisanja javnosti objavite ovo saopštenje u Vašem listu: Sudija Dragana Boljević je u periodu od 1. januara do 31. marta 2014. godine imala u radu ukupno 282 predmeta i u navedenom periodu je za 45 radnih dana rešila ukupno 27 predmeta, te je ostalo u radu kao nerešeno ukupno 255 predmeta. Iz statističkog izveštaja o radu Apelacionog suda u Beogradu za navedeni period, a koji je i javno dostupan na internet stranici suda, proizlazi da je prosečan broj rešenih predmeta u radu po sudiji Građanskog odeljenja 20,04. Imajući u vidu da statistički rezultati rada sudije ovog suda, Dragane Boljević, nisu tačno prezentovani javnosti, čime se stvara pogrešna predstava i o načinu na koji se obavljaju funkcije u Apelacionom sudu i urušava se ugled sudske grane vlasti to apelujemo na uredništvo ovog dnevnog lista da ubuduće bez zvanične potvrde, iz suda ne objavljuje podatke koje se odnose na rad ovog suda...".

Na sajtu Društva sudija Srbije, gospođa Boljević dodaje

''...U pogledu javnih istupa sudije Dragane Boljević, u kojima je iznosila stav o pritiscima kojima su izložene sudije, Društvo sudija ukazuje da su to stavovi Društva sudija Srbije, a ne njeni lični stavovi." To je sigurno tačno, jer su stavovi gospođe Boljević uglavnom papirnati.

Redakcija Magazina Tabloid istražuje višedecenijski kriminal gospođe Boljević i njenog supruga Branka Pavlovića. Molimo sve one koji imaju validne informacije da nam ih ustupe, ili prodaju. Uloga ove žene u srpskom pravosuđu je kobna.

Činjenica da je za tri meseca rešila 27 predmeta, od 272 sa koliko je zadužena, ukazuje da će i za preostalih devet meseci u ovoj godini rešiti još najviše 81, a da će joj preteći još 164, i da i njih neće rešiti sledeće godine! O čemu je, dakle reč? Koja je to efikasnost sudija? Sudijama apelacionog suda presude pišu stručni saradnici, a nerad sudija građanskog odeljenja je zastrašujući.

(Nastaviće se)

A 1.

Ko će da zategne sudiju Zatežić?

Otac maloletnog deteta D.J. podneo je sudu u Čačku tužbu kojom je tražio da se njegov četvorogodišnji sin M.J. poveri njemu na samostalno vršenje roditeljskog prava, a kao razlog je naveo da ga majka O.J. fizički maltretira. Kao dokaz za ove svoje tvrdnje podneo je veštačenje Instituta za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine iz Novog Sada od 20. januara 2014.

Veštaci pomenutog Instituta, psiholog Dajana Jankov i mr. Sci. Dušan Vuković, po nalogu Osnovnog suda u Čačku u krivičnom predmetu protiv majke O.J. KIBr. 207/13 došli su do zaključka da je maloletni M.J. maltretiran od strane svoje majke.

Osnovni sud u Čačku je u predmetu privatne tužbe za dodelu starateljstva ovo veštačenje odbacio, jer je rađeno za potrebe krivičnog postupka pred istim sudom?! Za sudiju Dobroslavu Zatežić nije važno ni to što je dokazano dete fizički zlostavljano od strane majke, nije joj važno ni to što su do tog zaključka došli priznati stručnjaci koje je sam taj sud, istina drugo odeljenje, odredio da veštače; sudiji je jedino bilo važno to što joj je povređena sujeta, jer nije ona naložila veštačenje. Povređena sujeta sudije u Čačku više vredi od fizičkih povreda četvorogodišnjeg deteta.

Čak šta više, u obrazloženju presude od 2. juna 2014. sudija Zatežićeva kao otežavajuću okolnost za oca i dokaz kako, navodno, on a ne majka maltretira maloletnog M.J. navodi upravo odlazak na veštačenje čak u Novi Sad. Zatežićeva pri tome potpuno zanemaruje činjenicu da je Institut u Novom Sadu odredio sud, a ne otac deteta.

Da bi opravdala svoju nerazumnu odluku sudija se poziva na mišljenje Centra za socijalni rad koji nije našao da je dete maltretirano. Međutim, na strani 3 presude Zatežićeva navodi kako „predlog CSR nije nalaz veštaka u ovoj vrsti spora, već samo uslov da se donese odluka". Po potrebi je, znači, mišljenje CSR merodavni nalaz, a po potrebi nije. Slobodno sudijsko uverenje: voda i jeste i nije mokra.

Dete je i dalje kod majke koja ga je ranije maltretirala, po nalazu veštaka iz Novog Sada. Sud u Čačku se zbog toga ne uzbuđuje, važno je samo kazniti onoga ko vređa sudijinu sujetu.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane