Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Privatizacija

Srpska fabrika stakla Paraćin po drugi put među živima: uz pomoć bugarskog konzorcijuma do spasenja

Povratak otpisanih

Bugarska firma Rubin AD ponovo se vratila u paraćinsku staklaru, ovog puta sa ulogom od 57 miliona evra, plus 4,5 miliona evra datih za socijalni program i 10 miliona evra pozajmice za isplatu dospelih obaveza i obavezom modernizacije stare fabrike stakla. Ovog puta, radi se o ozbiljnom i velikom investicionom ulaganju. Konačno, i grad Paraćin i Republika Srbija mogu da odahnu jer će paraćinska staklara biti skinuta sa liste velikih i problematičnih srpskih preduzeća.

Milan Malenović

Nakon neuspele prve privatizacije društvenog preduzeća Srpska fabrika stakla Paraćin, od strane bugarske firme Rubin AD, republičko javno preduzeće Srbijagas preuzelo je 57,73 odsto akcija nadaleko poznate paraćinske fabrike stakla.

U periodu kada je Srbijagas bila većinski vlasnik Srpske fabrike stakla Paraćin, gubici su se gomilali. Napokon, bugarska firma Rubin, ponovo je uspela da otkupi većinski paket akcija, ali ovog puta sa konzorcijumom bugarskih firmi, koji čine: Rubin, AD i „Glas Industry" za 35 miliona evra, uz obavezu investiranja 22 miliona evra u izgradnju nove fabrike i modernizaciju stare fabrike stakla, te obezbeđenje 10 miliona evra za isplatu dugova prema bankama i Fondu za razvoj Republike Srbije.

Novi većinski vlasnik kome je garant Korporativno-trgovinska banka iz Sofije, kao većinski vlasnik bugarskih firmi koje čine Konzorcijum, obezbedio je socijalni program koji je kompletno završen još septembra meseca 2012. godine. Radi se o Dobrovoljnom socijalnom programu koji je kompletno završen septembra 2012. Ukupan iznos koji je investitor tada platio je 5,1 milion evra, a Republika Srbija do danas nije refundirala 2,5 miliona evra koje je bila u obavezi prema Zaključku Vlade i Aneksu privatizacionog ugovora.

Ukupan iznos koji je investitor tada platio je 5,1 milion evra, a Republika Srbija do danas nije refundirala 2,5 miliona evra koje je bila u obavezi prema Zaključku Vlade i Aneksu privatizacionog ugovora.

Predviđeno je da nova fabrika kad bude završena proizvodi 120.000 tona stakla godišnje, i da ostvaruje prihod od prodaje 60 miliona evra godišnje. Generalni direktor JP Srbijagas, Dušan Bajatović, prilikom potpisivanja ugovora sa konzorcijumom bugarskih firmi, izjavio je da će od 35 miliona evra primljenog iznosa, u celosti biti naplaćeno ulaganje i naplaćena sva potraživanja koja je JP Srbijagas imalo od Srpske fabrike stakla iz Paraćina. Tom prilikom Bajatović je izjavio da je ovo dobar model i za prodaju Azotare Pančevo i Metanolsko-sirćetog kompleksa, Kikinda. Ali baš u 2013. godini, JP Srbijagas je iskazalo ogroman gubitak u poslovanju te godine, koji je dostigao 49,7 milijardi dinara, ili 433 miliona evra, što čini kumulirani gubitak drugu po veličini u Republici Srbiji, od 107, 2 milijarde dinara, ili više od 930 miliona evra.

Kako je poslovala Srpska fabrika stakla u protekle tri godine

U 2013. godini, u matičnom preduzeću je bilo zaposleno samo 272 radnika, a sa zavisnim društvima 865 zaposlenih, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja smanjenje od 625 radnika, koji su iskoristili pogodnosti iz socijalnog programa. U 2011. godini u matičnom društvu i šest zavisnih društava bilo je ukupno zaposleno1.672 lica. Gubici u poslovanju Srpske fabrike stakla po godinama bili su sledeći: 802,921.000 dinara u 2011. godini; 1.141.481.000 dinara u 2012. godini i 13.739.369.000 dinara u 2013. godini.

Samo gubitak u 2013. godini, iznosio je 120 miliona evra, i toliko veliki gubitak iskazan je na ukupnom prihodu te godine ostvarenom od samo 2,1 milijardu dinara, ili 18,2 miliona evra. Praktično, svi ovi gubici su iz prethodnog perioda i samo su bili prikriveni u bilansima šest zavisnih firmi, a pojavili su se pri pripajanju. Radi se o gubitku koji je knjigovodstvena kategorija i direktno je nastao kao posledica pripajanja šest zavisnih preduzeća Srpske fabrike stakla Paraćin.

iznosio je 120 miliona evra, i toliko veliki gubitak iskazan je na ukupnom prihodu te godine ostvarenom od samo 2,1 milijardu dinara, ili 18,2 miliona evra. Kako je gubitak iskazan u prethodnoj 2012. godini bio 1,16 milijardi dinara na prihodu od 1,45 milijardi dinara, postavlja se razumno pitanje na čemu se iskazuje toliki visok iznos gubitka u poslovanju 2013. godine, kad je ukupan prihod u poslednje četiri godine iznosio 6,5 milijardi dinara.

Gubitak u poslovanju 2013. godine iskazan je iz redovnog poslovanja samo 958 miliona dinara, iz finansijskih rashoda većih od finansijskih prihoda 586 miliona dinara i iz ostalih rashoda većih od ostalih prihoda 12,27 milijardi dinara. Međutim, u Napomenama uz godišnji obračun za 2013. godinu nije dat kompletan pregled iz kojih pozicija se sastoji ovaj otpis od 12,27 milijardi dinara. Nakon toliko velikog otpisa bilans stanja imovine, kapitala i obaveza Srpske fabrike stakla, AD iz Paraćina je sledeći (u dinarima): Stalna imovina 5.738.742.000 Obrtna imovina 2.351.375.000 Ukupna imovina 8.090.117.000 a izvori tih sredstava su: Dugoročni krediti 3.878.103.000; ostale dug. obaveze 2.517.661.000; kratkoročni krediti 1.418.813.000; obaveze iz poslovanja 1.271.307.000; stale krat. obaveze 1.088.478.000; ukupne obaveze 10.174.362.000; gubitak veći od kapitala 2.084.245.000; svega 8.090.117.000

Dakle, Srpska fabrika stakla ima veće obaveze od knjigovodstveno iskazane vrednosti ukupne imovine 2,09 milijardi dinara, ili 18,2 miliona evra. Kako je ukupan poslovni prihod u 2013. godini iznosio samo 18,2 miliona evra, ili dve milijarde i 93 miliona dinara, to lečenje finansijskog stanja ove velike kompanije ne može početi dok se aktiviranjem nove investicije prihod ne podigne bar na 30 miliona evra, od onih očekivanih i najavljenih 60 miliona evra godišnje.

Ko su akcionari Srpske fabrike stakla

Akcionari Srpske fabrike stakla na današnji dan su: Konzorcijum Rubin, AD i Glas Industry sa 70,71 odsto i samo akcionarsko društvo Srpske fabrike stakla, po osnovu čl, 41. Zakona o preduzećima, na bazi sopstvenog obaveznog i dodatnog investiranja 39,12 odsto, dok je 3.941 mali akcionar vlasnik samo 0,17 odsto akcija, jer najveći od njih poseduje samo 20 akcija, a svi oni u proseku samo po nešto više od pet akcija. Ovo stanje izvedeno je sa 22.01.2014. godine kada je uplaćena dinarska protivvrednost šeste emisije obaveznog investiranja od 768 miliona dinara ili 6.640.000 evra. Prema tome, u konkretnom se radi o akcionarskom društvu skoro sto odsto u vlasništvu dva akcionara koji čine Konzorcijum bugarskih firmi. Za otkup preostalih 19.951 akcije od malih akcionara, bilo bi potrebno oko sto hiljada evra.

Ko čini upravu Srpske fabrike stakla

Zakonski zastupnik Srpske fabrike stakla AD iz Paraćina je Ivan Điđev, generalni direktor, kome je, ipak od strane većinskih vlasnika akcija, ograničeno potpisivanje do 50.000 evra, a za preuzimanje poslova i raspolaganje sredstvima u iznosu većem od tog, za svaku pojedinačnu transakciju i kumulativno, potrebna je i supotpis Želimira Tasića. Odbor direktora društva čine: Želimir Tasić, Ljiljana Nešić, Boban Radonjić i bugarski državljani: Ivan Điđev i Nikola Hadžihristev. Nadzorni odbor društva čine: Nihad Ćoragić, Saša Blagojević i tri bugarska državljanina: Valentnin Kirov, predsednik i članovi: Božidar Miladinov i Atanas Markov.

Ako je Rubin, AD ponovo se vratio u paraćinsku staklaru, ovog puta sa Korporativno-trgovinskom bankom iz Sofije i još jednim članom konzorcijuma - Glas Industry sa ulogom od 57 miliona evra, plus 4,5 miliona evra datih za socijalni program i 10 miliona evra pozajmice za isplatu dospelih obaveza prema bankama i Fondu za razvoj razvoj Republike Srbije, čak bez posebnih garancija, sa značajnim investiranjem u novu fabriku i obavezom modernizacije stare fabrike stakla, ovog puta, mora se shvatiti da se radi o ozbiljnom i velikom investicionom ulaganju i da konačno Paraćin i Republika mogu odahnuti i shvatiti da će paraćinska staklara biti skinuta sa liste problematičnih velikih srpskih preduzeća.

Ali, ipak, ne treba zaboraviti da je u prethodnim godinama u dva navrata prema socijalnom programu SFS napustilo skoro osam stotina zaposlenih. Prvi socijalni program na dobrovoljnoj osnovi sproveden je 2012. godine, kada je paraćinsku fabriku napustilo 480 radnika, a naredne godine, u okviru drugog socijalnog programa, SFS je napustio 281 radnik.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane