Natrag

Polemika

Povodom razuzdane albanske propagande da se Ismailu Kadareu dodeli Nobelova nagrada

Makedonka glasala za albanske kriminalce

Ko je odlučio da kandiduje za Nobelovu nagradu Ismaila Kadarea, omiljenog pisca nekadašnjeg albanskog diktatora Envera Hodže i šta se krije iza te ideje? Ko je zaboravio na sramnu ulogu Ismaila Kadarea, dok je u Enverovom zatvoru ležao akademik Kaplan Burović, evropski Mendela?

Piše: Suad Sulejmanagić

U albanskom dnevnom listu "Panorama" (Tirana 15. avgust 2014), Makedonka Nina Sabolik, tvrdi da se navodno bavi studijama, i da su tri njena pokoljenja masakrirana u "komunističkoj Jugoslaviji". "Panorama" je objavila i njen dopis (tobože uzet sa lista Arizona State University), kome na albanskom jeziku prethode ovi naslovi: "Zašto albanski književnik treba da dobije Nobela za 2013?" i "Ismaila Kadarea, nemog disidenta, Zapad ne razume".

Preko etničke mržnje, makedonska naučnica daje svoj "glas" ovom albanskom književniku...

Ona doslovno kaže:

"Ja treba da mrzim Ismaila Kadarea...Jer ja sam Makedonka a on je Albanac i oba naša naroda bili su neprijatelji vjekovima i borili su se jedan protiv drugog i na kraju, 12 godina prije. Ja treba da mrzim njega, jer na jednom susretu poslednjih vremena međunarodnih centara PEN na Bledu, Slovenija, on je jedini koji je odbio da potpiše peticiju da se prizna Makedonija pod njenim ustavnim imenom, jednu peticiju potpisanu od 70 članova PENA, uključujući tu i pet drugih albanskih pisaca. Ja treba da mrzim Ismaila Kadare, jer, koliko se vidi, on je sarađivao sa režimom Envera Hodže i nije protestirao dovoljno snažno surovosti komunizma...I pored toga, posle čitanja romana i njegovih pripovijedaka, ne samo što ga ne mrzim, već hoću da ga imenujem za nagradu Nobel u književnost za godinu 2013."

Posle ove uvertire, ona nastavlja sa slavopojkama o njemu i njegovim djelima, kojima sigurno nije vidjela ni korice, kamoli da ih je i čitala. Da ih je vidjela i čitala, saznala bi da ovaj Kadare ima i drugih, još većih grehova prema njenom nedužnom narodu, jer je tim djelima on indoktrinirao svoje Albance ne samo enverizmom i falsifikovanom istorijom albanskog naroda, već i šovinizmom i rasizmom protiv susjednih naroda, pa i protiv njenih Makedonaca.

Kaže nam da je Kadare tražio politički azil u Francuskoj, iako su svojevremeno objavljena dokumenta i činjenice, koja nam očito govore da je katapultiran od strane klike Envera Hodže na Zapad sa misijom. Ovaj je Kadare, nekoliko mjeseci prije naredbe da "emigrira", nazvao preko medija sve one koji su bježali iz Albanije "nacionalnim eskementom-govnima".

Gospođa Makedonka pretendira da su njegova djela zabranjena u Albaniji, što nije istina: On je bio najfavoriziraniji književnik, kome nisu zabranjena djela ni pošto je "prebjegao" na Zapad i deklarisao za "političkog emigranta". I ne samo što mu nisu djela zabranjena, već je on taj koji je drugima zabranjivao djela, nedisidentima i disidentima, tražeći od Envera Hodže i da ih oškopi. Pa je i iz "emigracije", iz Pariza, nastavljao da zabranjuje objavljivanje djela disidenata. On se nije zadovoljavao intrigisanjem i lažima protiv njih, pa ni svjedočenjem pred sudom, već ih je preko štampe i tamo, u zatvoru, optuživao za ovo i ono, kako su ga to instruisali oni iz albanskog SIGURIMI-a (Albanska UDB-a).

Ali, kad je čuo da će Ramiz Alija pustiti iz zatvora akademika, prof. dr Kaplana Burovića, pohitao je iz Pariza u Prištinu i digao na demostraciju profesore i studente Univerziteta protiv njega, protiv puštanja iz zatvora. Ili ovo nije bila najmonstruoznija demostracija na svijetu?! Svugdje su po svijetu demostrirali za puštanje nevinih ljudi iz zatvora, Ismail Kadare sa njegovim Enverovcima demostriraju protiv puštanja iz zatvora - i to koga?! Akademika Burovića, koji - iako nije Albanac - učinio je za Albanski narod više od ma kojeg Albanca i nealbanca ne samo današnjice, već i jučerašnjice, svih vremena. Ili je ko učinio više ?!

Tu, pod njegovim nosom, u Parizu, u listu L'HUMANITE, predsjednik Albanije i "komunističke" Partije rada Ramiz Alija objavio je paskvilu sa očitim lažima protiv njega, protiv Akademika Burovića, primjer ovaj bez presedana u istoriji albanskog naroda i čovječanstva. Zašto Ismail Kadare - ovaj "politički emigrant", pa i "disident" - ne ustade da demantuje tu laž, da brani disidenta Akademika Burovića?! I ne samo što to nije demantirao, već - čim je stavljen na znanje od SIGURIMI-a da se ovaj Kaplan sprema da emigrira u Švajcarskoj - pohitao je i tamo da huška albansku emigraciju i švajcarske vlasti protiv njega, da ga ne prime, da ga vrate Albaniji, gde su se spremali da ga izoliraju i ne dozvole mu ni da zucne bilo koju riječ protiv njihovog Envera i Ismaila Kadare.

Gospođa Makedonka naziva djelo Kadarea "Velika zima" (1977) "himna za rukovođenje Hodže i za otcijepljenje Albanije od staljinističke Rusije".

Dobro je što je svesna da je to himna za Envera Hodžu, ali po svemu izgleda da i dan-danas nije svijesna šta znači to "otcjepljenje Albanije od Rusije", gdje je bila počela demokatizacija. Sa druge strane, nije se Enver Hodža otcijepio od SSSR, već je SSSR prekinuo i diplomatske odnose Albaniji, jer je Enver Hodža sa Kadareom bio protiv demokratiziranja i zagrezao u takve monstruozne zločine prema čitavom narodu i - posebno - prema komunistima. Ili su se demokratizirali ovi zločinci pošto su se otcijepili od Rusije ?!

Istina je da je Kadare cvijetao - kako se to izražavate vi, gospođo Makedonko, ali u totalnoj službi zločinca Envera Hodže, pišući svoja djela, "cvijetajući" nad grobovima najbolih sinova albanskog naroda. Kadare je bio jedan od stubova i najsnažniji, najgrlatiji zvučnik kriminalca Enver Hodža. Pročitajte, gospođo, djelo Akademika Burovića pravo lice Ismaila Kadarea, da biste ga upoznali kakav je bio i kakav je dan danas. Imate to djelo ne samo na albanskom jeziku, koji sigurno ne znate, već i na francuskom jeziku. Pa, ako i taj jezik ne znate, imate to djelo i na srpskom jeziku, koji sigurno znate.

Vi, gospođo, pokazujete jedno strahovito nepoznavanje albanske književnosti, a i tipično enverističko nipodaštavanje djela te književnosti, čiji su autori hapšeni i likvidirani od Envera Hodže. Za vas su to djela niže vrijednosti od onih Ismaila Kadare.

Pa recite nam ima li Kadare jednu pjesmu kao sonet Doći ću! političkog osuđenika Kaplana Resuli-Burovića?! Ima li Kadare jednu poemu kao Bojana, Kaplana Burovića?! Ima li Kadare jednu pripovijetku kao Pleh (= Đubre) Kaplana Resuli?! Ima li Kadare jednu novelu kao Nova Klasa Kaplana Resuli?!

Ili jedan roman kao što je "Izdaja", Kaplana Resuli?! Ovako vam mogu spomenuti i djela književnika Kin Duši, Mehmeta Muftiu, Kasema Trebešine, Sejfula Malešove, Ćemala Dračini i puno-puno drugih, koji su uspjeli i pod terorom Envera i Kadarea da objavljuju, pa i iz zatvorskih ćelija, primer ovaj bez presedana, koji je realizirao upravo Kaplan Resuli - iz zatvorske ćelije (!).

On je pomenuti sonet objavio u glavnom organu štampe Saveza književnika Albanije, upravo tu - pod nos Envera Hodže i Ismaila Kadare. I samo za ovo on je zaslužio svaku počast, da ne govorimo o vanrednim idejno umjetničkim vrijednostima tog soneta, koji Albanci prećutkuju da im ovaj književnik ne bi eklipsirao njihovog Kadarea.

Da Kadare ima jedan sonet kao "Doći ću!", ili jednu pripovijetku kao "Pleh", bože sačuvaj i jedan roman kao što je "Izdaja", Albanci bi prolamali nebesa urličući za njihovog Kadarea, digli bi ga u stratosferu i tražili da se uvede u sve enciklopedije svijeta, pa i u programe književnosti svih naroda, prije Tolstoja i Šekspira. I bez takvih djela oni ga tamo, u nebesa, dižu patološki indoktrinirani, podsticani i huškani od klike Envera Hodže da se upravo Kadareu, tom rođaku i miljeniku Envera Hodže, desnom krilu Envera Hodže u svim zločinima, dodijeli Nobelova nagrada, kad je već ne mogu tražiti za samog Envera.

Kadare je eklipsiran ne samo od Kaplana Resulija, već i od drugih književnika Albanije, ali klika Enverovaca na vlasti ne dozvoljava da se ovi i njihova djela znaju, da se afirmišu, jer bi se time rasplamsala borba protiv enverizma, čime se Enverovci ne mogu složiti, jer im i bez toga gori pod nogama. Evo će 30 godina što je Kaplan Burović izašao iz zatvora: Albanci mu ni jednu jedinu knjigu ne objavljuju.

Knjige koje on privatno objavljuje, spaljuju mu ih u sred Tirane. Ako se ko usudi da mu preko medija spomene ime u pozitivnom smislu, odmah ga proglašavaju za agenta u službi UDB-e.

Za Kaplana Burovića se dozvoljava samo da se laje, sve i svašta, pa i najmonstruoznije, klevete, laži, falsifikati, posebno psovke i uvrede, najprljavije, usmerene na to da bi ga učinili da i on izvrši samoubistvo, kako je to već učinio njegov kolega dr Ardian Kljosi i neki drugi.

Sva djela Ismaila Kadare, kao i za Enverovce, za ovu gospođu su disidentna, iako ni Kadare ni ona dan danas ne znaju šta je disidencija. Preko svega, pošto je Kadare godinama urlikao da je disident Br. 1 ne samo Albanije, već i Evrope i svijeta i, pošto se ubjedi da mu je to propalo, on je javno izjavio ne samo da nije disident, već da to nikada nije ni pretendirao!

Ovo nam dokazuje da ona ne poznaje Kadarea. Ili se pravi kao da ga ne poznaje !

Njeno pretendiranje da ona "treba da mrzi Ismaila Kadare...jer ona je Makedonka a on je Albanac" ne služi joj na čast. Po toj logici treba cio svijet da mrzi nju i Makedonce, jer oni su Makedonci a mi pripadamo jednoj drugoj naciji. Ljudi se ne mrze zato što pripadaju drugim nacijama i vjerama, već zato sto čine nedjela, zločine, zato što se ne ponašaju kako treba.

Njeno drugo pretendiranje da su oba ova naroda, Makedonci i Albanci, bili "neprijatelji vekovima i borili su se jedan protiv drugog", isto tako istorijski ne stoji. Makedonski feudo-buržuji sa albanskim narodom i feudo-buržujima, kao i albanski feudo-buržuji sa makedonskim narodom i feudoburžujima jeste - bili su kroz svu njihovu istoriju neprijatelji, jesu i bit će sve dok budu živi, ali ne i makedonski narod sa albanskim narodom.

Naprotiv, ova su dva naroda kroz čitavu njihovu istoriju bili suborci kako protiv tuđinaca, okupatora njihovih ognjišta, tako i protiv svojih krvopija, vladajućih antinarodnih klika i klasa. Kroz vjekove pa sve do dana današnjeg! Albanci su se borili rame uz rame sa Makedoncima u Ilindenskom ustanku i u njihovoj narodno-oslobodilačkoj borbi, pa i nastavljaju da se bore, kao što su se i Makedonci borili rame uz rame sa albanskim narodom pod zastavom Skenderbega (Pa i sâm Skenderbeg, nacionalni heroj Albanaca, po nacionalnom porijeklu je bio Makedonac !), borili su se i u toku Drugog svjetskog rata i nastavljaju da se bore dan-danas.

Ovakvim njenim pretendiranjima gospođa Makedonka nam demonstrira svoju ideološku zaostalost, nezrelost. A sa nezrelih i nakaradnih ideoloških pozicija ne može se zrelo suditi o ideološkim pozicijama drugih, kako to čini ona.

Polazeći od svega što rekoh mišljenja sam da taj tekst nije napisala gospođa Makedonka, već Albanci, Enverovci, koji su pretrpjeli neuspjeh sa svojim urlicima da se Nobelova nagrada dodjeli njihovom Kadareu, pa sada za to regrutuju klarkove, najamnike, iz drugih naroda, čije izjave i pišu sami, pa im ih daju samo da ih potpišu, sigurno i uz koji pišljivi dolar od droge i prostitucije.

Ovo su trebali da osujete i stigmatiziraju odmah sami Makedonci, a ne da čekaju da ja, iz Crne Gore, demaskiram i osudim ovu "njihovu" Makedonku, koja tako širokogrudo oprašta zločine kriminalcu Ismailu Kadare, pa mu daje i svoj "glas" za Nobelovu nagradu. Izgleda da su makedonsku ambasadu u Tirani okupirali Albanci, kolege Ismaila Kadare, koji su sigurno i vrbovali za taj prljavi posao ovu Makedonku, pa joj i napisali tu sramnu izjavu.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane