Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Poljoprivreda

Kako su poljoprivrednici u Srbiji opljačkani i prevareni: gde je nestalo 14 milijardi dinara iz budžeta namenjeno subvencijama?

I govna uvozimo iz Slovenije

Šest godina posle potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji, kojim je ubijena domaća poljoprivreda, sa sigurnošću se može reći da srpski seljak ne može više ništa da proizvede i proda, jer mu to država ne da! U kriminalnoj akciji otimanja 14 milijardi dinara iz budžeta, namenjenih podsticaju domaćim poljoprivrednicima (za prošlu i ovu godinu), učestvovao je i premijer Vučić koji ne veruje činjenicama nego lažnim izveštajima državnog sekretara u Ministarstvu poljoprivrede. Takvim odnosom prema agraru, širom su otvorena vrata stranim interesima. Jednostavnije rečeno, naše oranice, više nisu naše, a naša hrana više nema pristupa našem tržištu.

Vuk Stanić

Za neisplaćene premije iz 2014. i 2015. godinu, država duguje poljoprivrednicima 14 milijardi dinara. Tabloidov izvor iz Vlade Srbije, tvrdi da premijer Vučić nije znao za ovu činjenicu (a, kasnije se ispostavili i da ne želi da zna!), te da mu je on lično saopštio da dug prema poljoprivrednicima, samo za 2015. godinu, iznosi 11 milijardi dinara. Tom prilikom, naš izvor je pred premijerom izneo i niz činjenica koje ukazuju da se agrarni budžet, koji iznosi 28 milijardi dinara, nenamenski troši. Ali, njega je više zanimalo mišljenje jednog proverenog mešetara i prevaranta, lobistu stranih kompanija.

Naime, proveravajući ove navode, Vučić se obratio državnom sekretaru u Ministarstvu poljoprivrede, Danilu Goluboviću, koji mu je lakonski odgovorio, da to sve nije tačno i da su sve premije isplaćene! To što je Golubović izgovorio, za Vučića je bilo ravno citatima iz Biblije. Prema svedočenju prisutnog službenika Vlade, Vučić je nakon Golubovićevih laži zaključio da je sve u redu, pa je svoja raspitivanja završio konstatacijom:

-Dakle, lupaju gluposti?

Golubović je samo kratko rekao: "Da, predsedniče, lupaju gluposti".

Nezadovoljan ovakvim razvojem situacije, naš sagovornik se tada detaljno raspitao o tome šta je poljoprivrednicima zaista isplaćeno i došao do podataka da je ukupan dug za 2014. i 2015. godinu malo veći od 14 milijardi dinara. Na žalost, od kada je prikupio podatke, pa do trenutka pisanja ovog teksta, nije uspeo da sa predsednikom Vlade ponovo stupi u kontakt, što ga je navelo na zaključak: "...On nas izbegava, na jedno viđanje sa nama on se dvadeset puta vidi sa ovima iz Ministarstva poljoprivrede. Skoro uvek on ono što mu kažu Danilo i ekipa uzima zdravo za gotovo, a nije istina ovo što su mu rekli, priča naš sagovornik i navodi da su seljacima od ovogodišnjih premija isplaćene jedino premije za biljnu proizvodnju. Kasni se kaže sa isplatom svih ostalih premija...".

Istražujući istinitost svih ovih navoda Tabloidov tim je došao do saznanja da, Ministarstvo poljoprivrede, preko Uprave za agrarna plaćanja, ne samo da nije platilo sve premije, nego da čak nemaju ni dovoljno novca za isplatu premija za dizel gorivo i mineralno đubrivo, kao i za premije za tov. Taj novac koji iznosi približno 7,5 milijardi državna administracija je odredila da treba da služi za pokriće njihovih troškova. (pretpostavljamo da su u pitanju putovanja u Brisel, odlasci u lov, troškovi za gorivo, devizne dnevnice, edukacioni kursevi...)

Državna administracija čuva taj iznos definitivno za sebe. Novac koji je Skupština odredila za seljake biće potrošen na administraciju, a knjigovodstveno, problem je rešen tako što su obaveze koje moraju da plate za dizel gorivo, tov, mineralno đubrivo, i premije za mleko preneli u četvrti kvartal.

Poljoprivrednici u Srbiji koji imaju najmanje subvencije za svoj rad u Evropi, na ovaj način su dodatno hendikepirani u odnosu na konkurentske agrarne sisteme drugih zemalja, čiji se proizvodi bez ikakvih barijera slobodno plasiraju na našem tržištu. Primera radi, skoro sve susedne zemlje su povećale subvencije poljoprivrednim proizvođačima po hektaru, kao i subvencije za uzgoj stoke i mnoga druga davanja za ovu godinu, dok je u Srbiji agrarni budžet smanjen.

Ove godine, Skupština Republike Srbije, trebala je da izglasa podsticaje za poljoprivrednu proizvodnju i izvoz tih proizvoda u Rusiju i usvoji promene u trošenju Agrarnog budžeta u 2015. godini i to, pre svega, u izdavanju novca za ratarstvo. Za sada je odlučeno samo to da će podsticaji postojati samo za imanja do 20 hektara, ali i da će iz podsticaja biti izostavljene zakupljene državne oranice.

Cilj ovih promena je, nisu to narodni poslanici ni krili, bio smanjenje subvencija, pa su one za poljoprivrednike ove godine umanjene za iznose od oko šest milijardi dinara, sa 34 milijardi na 28 milijardi dinara! Ovaj obim subvencija poljoprivredi je tako spao na trećinu od ukupnog iznosa koji će država potrošiti u 2015. godini na železnicu i druga preduzeća koja posle više od deset godina još uveliko zavise od budžetskih dotacija.

U Odboru za poljoprivredu Narodne skupštine, kažu da su uradili sve što je bilo u njihovoj moći i da su sa ovim obimom subvencija čak i dobro prošli jer su iz Ministarstva poljoprivrede predlagali smanjenje Agrarnog budžeta za 12 milijardi dinara. Taj predlog nije obuhvatao smanjenje troškova za putovanja u Brisel i na razne edukativne seminare, ali jeste podrazumevao brisanje većine subvencija.

Gde idu nepotrošene pare za poljoprivredu?

Na internet portalu agroservis.rs, konstatovano je da bez razlike kako sabirali ili oduzimali obaveze, takozvani „živi novac" u obliku subvencija u 2015. godini, biće umanjen realno za mnogo više od onoga kako je usvojeno u Skupštini, odnosno da će realno isplaćene subvencije iznositi tek 21 milijardu dinara.

Ovaj sajt zaključuje: "...Ko ne vidi ove cifre i zbog čega, nije jasno, pogotovo što rešenje postoji...". Ovde treba istaći i da je bivši ministar poljoprivrede Dragan Glamočić po dolasku na funkciju zatekao dug prema gazdinstvima od 12 milijardi dinara. Pre njegovog stupanja na dužnost postojala je dnevna obrada naloga za isplatu dugovanja gazdinstvima od svega 50 naloga.

Glamočić je tada tražio da se broj dnevnih obrada poveća, i službenici su to zaista i postigli. Ipak, povećanje obrade naloga nije pomoglo u onoj meri u kojoj se to očekivalo pa su danas dugovanja seljacima veća nego u vreme Glamočića.

Kada se sve ovo prevede na običan jezik koji razumeju široke narodne mase, to se onda kaže ovako: građanima Srbije otima se od penzija i plata, puni se budžet deo budžeta se planira tako da se novac usmeri poljoprivredi i preduzećima za koja postoji opravdan interes da opstanu.

Kada se budžet isplanira, onda se taj novac nenamenski troši na švalerke koje su stranački zaposlene u ministarstvima, a seljaci i radnici zbog kojih su ti troškovi isplanirani taj novac ne dobijaju na vreme, jer je potrošen nenamenski. Onda se sledeće godine to knjiži kao dugovanje, a u Skupštini se raspravlja kako da se ta davanja smanje. Naravno, ponešto se seljacima i isplati, to su onih 50 naloga dnevno koji su se čak i Glamočiću činili kao bezobrazno mali broj obrada.

Istražujući kakve predloge je dala stručna javnost za rešenje ovog problema, agrarni analitičar Čedomir Keco, zaključuje: "...Kako Vlada može da popravi krvotok poljoprivredi na kraju ove godine, a da ne umanji značajnije subvencije za 2015. godinu? Jedino i najbrže rešenje je korišćenje novca sa rezervi koje postoje na raspolaganju Vladi. Iznos od četiri milijarde za isplatu stečenih obaveza sa ove stavke je moguć, a time bi se za isplatu u 2015. godini prenele samo premije za mleko i pristigli obračun za tov. Nažalost, ovaj predlog do sada nije zabeležen među udruženjima i Ministarstvu poljoprivrede. Dakle, finansijsko finale za poljoprivrednike je u rukama Vlade, koja valjda neće rezerve isprazniti prema nekom drugom..."

Keco je napisao i da je u vreme ministarskog manadata Dragana Veselinova (u vreme DOS-a), neutrošen novac iz agrara prebacivan čak i na račun Radio televiziji Srbije! Kako Tabloid saznaje, Veselinov je tada plaćao kako se mediji više ne bi bavili pričom o tome kako je njegov vozač zgazio Katarinu Marić, dok ga je vozio službenim džipom. Tako je novac te godine, umesto na potpore poljoprivrednicima, potrošen za potrebe RTS-a, a Veselinov se sa funkcije ministra poljoprivrede, kasnije povukao u tišini.

Ubijanje agrara nelojalnom konkurencijom

Inače, ovogodišnji izostanak podsticaja gazdinstvima do 100 hektara je protivno važećem zakonu koji takve subvencije predviđa. Poslanici su odlučili da takve subvencije ukinu, ali su zaboravili da promene i zakon koji ih predviđa, što bi u slučaju tužbe protiv države po tom pitanju moglo ići u korist tužioca.

Ratari kažu i da ih je posebno pogodilo ukidanje podsticaja za zakup državnih oranica, koje su neki upisali na korišćenje do tri godine po ceni od 400 evra po hektaru.

-U neravnopravnom smo položaju u odnosu na poljoprivrednike iz Hrvatske, Rumunije, Mađarske, gde takve subvencije postoje, objašnjava za Tabloid jedan od zakupaca državnog poljoprivrednog zemljišta. Kako će oni poslovati do kraja 2015. godine i pored manjih troškova za gorivo, teško je predvideti. Subvencije stočarima su ostale samo na papiru u okvirima lanjskih utvrđenih premija, iznos je povećan za jagnjad i jariće na 2.000 dinara po legalno prodatom grlu, ali novac teško stiže do poljoprivrednika!

Ali, osim sa kašnjenjem podsticaja koje trpe, poljoprivrednici u Srbiji se suočavaju i sa, blago rečeno, nelojalnom konkurencijom iz inostranstva.

Posledice Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji, na koji je Srbija stavila potpis 2008. godine, zastrašujuće su. Naime, danas poljoprivredni prozvođači iz Hrvatske i drugih zemalja EU u kojima su subvencije daleko veće nego kod nas, bez ikakvih barijera izvoze svoje proizvode u Srbiju i time stvaraju nelojalnu konkurenciju. Na taj način se i izvodi temeljno ubijanje srpskog agrara.

Proizvođači mleka su to prvi osetili, a potom i tovljači svinja i pilića...

Komentarišući koliko su pokvareni naši otkupljivači (poput Matijevića, prim. autora) u izjavi za Tabloid uzgajivač svinja Predrag Popović kaže: "...Iz Hrvatske su uvezli 5.000 svinja i platili ih 186 dinara, to je damping cena. Od nas nisu hteli da ih otkupe ni po toj ceni već nam nude da ih prodamo po ceni od tek 100 dinara". Popović objašnjava da je to za njih veliki problem te da im se ta cena uopšte ne isplati i da su na gubitku.

Stižu govna iz Slovenije

Država Srbija uveliko uvozi stočni izmet fino upakovanu kartonskim kutijama iz Španije, Italije i drugih civilizovanih zemlja Evropske unije. Organsko đubrivo, stočni izmet, ili nestručno rečeno, svinjska, pileća i kravlja govna uvoze se za potrebe nađubravanja naših njiva.

Novo je to da će pored ostalih govana iz Evropske unije, sada govna stizati i iz Slovenije, jer je jedna tamošnja kompanija zaključila ugovor sa nekoliko naših veleposednika, ugovore o prodaji organskog đubriva.

To na prvi pogled nije ništa sporno, ali kako su nam aktivisti pokreta zelenih objasnili, uopšte ne postoji razlog da uvozimo govna iz Slovenije, jer ih u Srbiji ima dovoljno. U Sloveniji, Španiji i drugim civilizovanim zemljama, Vlade su napravile program i subvencionišu pakiranje (proizvodnju) organskog đubriva, tamo su stvoreni viškovi, pa se naše tržište pokazalo kao interesantno.

Srbija je veliki proizvođač stočne hrane, u čijem procesu proizvodnje dobro dođe organsko đubrivo. Prostora na našem tržištu ima samo zato što naše farme, pilića, naši uzgajivači svinja, i krava nemaju kome da prodaju viškove stočnog izmeta. Zbog ne organizovanosti tržišta imamo situaciju da proizvođači mesa, koji nisu istovremeno i proizvođači stočne hrane, izmet bacaju u kanale i septičke jame.

Oni tako ne samo da zagađuju prirodu, već komšije koji se bave ratarstvom ostavljaju bez dragocenog organskog đubriva. Nažalost i oni veliki proizvođači koji proizvode i meso i stočnu hranu poput PKB-a, MK Komerca, ranije Krmivo produkta, nisu obratili pažnju na ovaj deo proizvodnje pa se i njihovi viškovi ovog resursa uglavnom bacaju.

Narodski bi se to moglo reći: Ko se u poljoprivrednoj proizvodnji ponaša kao govno, na kraju mora da plati Evropi za njihova govna!

Rešenje bi bilo da Vlada Srbije donese odluku i organizuje otkup, ili možda sakupljanje ovih viškova i da ih redistribuira onima koji ih sada uvoze. Tako bi se bar malo smanjio spoljno trgovinski deficit sa Evropskom unijom iz koje kako stvari stoje uvozimo šta nam treba i šta nam ne treba.

A 1. Trideset odsto najbolje srpske zemlje pada u nemačke ruke!

Nemačkom prerađivaču mesa, kompaniji "Tenis", Vučićeva vlada je omogućila da dođe u posed čak 30 odsto državnog zemljišta koje će mu biti date u najam na 99 godina! Čak 389 hiljada hektara najplodnijeg poljoprivrednog zemljišta, srpski poljoprivrednici i njihova deca, više neće obrađivati u svom životnom veku! Ovakav veleizdajnički akt, nikada ranije u istoriji Srbije nije potpisan.

A 2. Inspektori: nemoćni smo!

Na poslednjem sastanku u Ministarstvu poljoprivrede, gde je tema bila trovanje stanovništva veterinarski inspektori žalili su se da su ne moćni u ratu protiv mafije trovača.

-U Srbiji je registrovano 5.600 klanica, a nas inspektora koji smo zaduženi da kontrolišemo klanice, ali i sve prodavnice, mesare, velike trgovinske lance ima tek 268 za celu Srbiju, istakao je jedan od veterinarskih inspektora. Tom prilikom razgovaralo se i o problemu koji nastaje jer im ministarstvo neredovno isplaćuje naknade za gorivo, dok neki inspektori moraju na teren da idu čak i svojim kolima. Proteklih deset godina u našim vrtićima i školama deca su trovana hranom makar jednom godišnje! U nekim slučajevima, u pitanju je bio Histamin, dok su deca češće trovana različitim bakterijama. Komandno odgovorni za ovakvu situaciju su Ministarstvo poljoprivrede, odnosno uprava za veterinu.

A 3. Formirana grupa za promenu "Pravilnika smrti"

Nakon dvogodišnjeg upozoravanja javnosti od strane Tabloida i uglednih stručnjaka iz oblasti veterine sa radom je počela "Posebna grupa ministarstva poljoprivrede za izmenu pravilnika o kvalitetu proizvoda od mesa." U okviru grupe nažalost prisutni su oni koje plaća prehrambena mafija, ali i pošteni poljoprivrednici iz Unije poljoprivrednika, kao i stručnjaci iz oblasti veterine poput doktora veterine Miroslava Stojšića. Na poslednjem sastanku održanom u ministarstvu trebalo je da se usvoji izmena pravilnika tako da se mašinski separisano meso napokon zabrani u ljudskoj ishrani.

Stojšić je i ranije za naš list objašnjavao koliku štetu građani Srbije trpe jer je ovo đubre dozvoljeno stavljati u hranu. I ovom prilikom on podseća da je mašinski otkošeno, ili mašinski separisano meso u svim civilizovanim zemljama zabranjeno za ljudsku ishranu i da se takvi mesni ostaci ne smeju koristi ni za izradu hrane za kućne ljubimce!

Studija koju su Nemci svojevremeno izradili pokazala je da su čak i mačke koje su konzumirale hranu napravljenu od ovakvih mesnih ostataka oboljevale od raka. U MSM se stavljaju svi ostaci od životinja koje se u Evropi ne jedu: oči, debela creva, genitalije, jetra, kosti, zapravo svi ti ostaci se samelju i preprave u smesu koja podseća na mleveno meso!

MOM je isto što i MSM, samo što u ovom drugom slučaju nema samlevenih kostiju. U organima životinja koje u Evropi ne jedu, kao što su jetre, mozgovi, ili pileća trtična žlezda, lageruju se antibiotici i hormoni kojima se životinje tokom tova hrane. Zbog čega su MSM ili MOM, a naročito pileće meso, bogati hormonima i antibioticima, pa čak i sedativima. Sve to naši privrednici za male pare kupuju u Evropskoj uniji i pakuju u domaće mesne prerađevine, viršle kobasice, mleveno meso. Ovo rade skoro svi osim Matijevića, koji je kupio mašine za izradu MSM ili MOM-a, pa ga sam proizvodi! To je i razlog što se viršle i paštete u Srbiji mogu kupiti jeftinije nego u bilo kojoj civilizovanoj državi, dok su hormoni, aditivi i antibiotici u hrani zajedno sa genetskim modifikacijama razlog što građani Srbije oboljevaju u velikom broju od raka debelog creva, raka stomaka, što su oboljenje štitne žlezde i različite alergije i bolesti imunog sistema široko rasprostranjeni...

Na žalost, izmene nisu urađene na poslednjem sastanku jer su članovi grupe doktor Veselina Pelagić i Anastasija Hadžinska naprasno promenile stavove, zanemarile interes potrošača i zdravlje nacije i počele da tvrde kako MSM nije štetan za ljudsku ishranu i da je dozvoljeno u hranu za ljude stavljati i u Evropi. Zbog ovakvih stavova, Miroslav Stojšić je napustio sastanak. Kako smo saznali od Zlatana Đurića predstavnika Unije poljoprivrednih proizvođača, Pelagićeva i Hadžiska neće više biti u grupi za izmenu pravilnika smrti.

Sa druge strane Stojšić je za naš list izjavio da je zabrana MSM, samo jedna od sitnica koje treba uraditi i da je razočaran što to ide tako sporo.

Na pitanje našeg novinara, ima li šanse da se utiče na Vladu da privremeno zabrani uvoz mesa, stoke i mesnih prerađevina, kako naši mali proizvođači ne bi bankrotirali, kaže da je dobre odluke u ovoj zemlji teško doneti, dok se loše stvari lako događaju i niko ih ne sankcioniše.

Ukoliko budemo imali sreće da se pravilnici smrti izmene u korist građana Srbija, a na štetu mafije, to će biti mala ali lepa pobeda, posle koje moramo još mnogo toga da promenimo.

Podsećamo da je Tabloid više puta upozoravao da u Srbiji skoro ne postoji nijedan prehrambeni proizvod iz uvoza, a da nije "obogaćen" kancerogenim materijama ili genetski modifikovanim dodacima. Sve ovo je detaljno istražio i potvrdio i Institut za javno zdravlje "Dragomir Karajović", a umesto da država zaštiti svoje stanovništvo, nadležne institucije, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo trgovine i odgovarajuće inspekcije, ona uporno rade po diktatu uvoznika i podstiču kriminalnu distribuciju prehrambenih artikala koji su opasni po zdravlje.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane