Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Druga strana

Srpsko zdravstvo na izdisaju: hoćemo li preživeti bez lekara i bolnica?

Izmučene duše nebeske Srbije

Zdravstveno stanje građana Srbije, znatno je gore nego što statistike pokazuju. Naime, Srbija godišnje izgubi blizu 50 hiljada života, što od starosti i bolesti, što zbog nasilnih prekida trudnoća. Iz ove zemlje odlaze najbolji lekari i specijalisti, pa čak i čitava armija medicinskog osoblja, koji odlaze u inostranstvo na rad. Ovakvo stanje će ubrzano prebrisati Srbiju sa mape živih naroda. Ko može da spreči Armagedon koji se nadvio nad nama?

Mersiha Hadžić

Srpsko zdravstvo je u katastrofalnom stanju, a o tome govore zastrašujući podaci sa terena: nema lekara specijalista, nema anesteziologa, nema čak ni dovoljno medicinskih sestara, bolnice su u stanju raspada, po depoima leže desetine aparata za dijalizu jer nema stručnjaka koji bi znao da ih upotrebi. Čak 50 odsto postojećih lekara u Srbiji stari su preko 55 godina, njihov radni vek polako ističe, a tako kvalitetan kadar više niko u Srbiji ne školuje. U narednih od pet do sedam godina više od 60 odsto specijalista odlazi u penziju. Godinama su radna mesta koja su se upražnjavala odlaskom u penziju gašena. Istovremeno, naši lekari koji pravo sa biroa odu u Nemačku tamo odmah dobijaju specijalizaciju. Nemačkoj nedostaju lekari zato što se u poslednje vreme u ovoj zemlji otvaraju brojne nove zdravstvene ustanove. U svakom trenutku Nemačkoj treba oko 6.000 do 7.000 lekara, a očekuje se da u bliskoj budućnosti bude - 20.000. Najviše se traže internisti, hirurzi, ginekolozi i anesteziolozi. Uz visoke plate, nudi se i godišnji odmor od 31 dana, pomoć u pronalaženju stana i učenju jezika. Deo prekovremenih radnih sati mesečno dodatno se plaća, a deo se pretvara u slobodne dane.

Naši lekari, ali i drugo medicinsko osoblje, masovno napuštaju Srbiju. Razlog je više nego jasan: posla ima ali ga niko neće dobiti! Dok samo na birou rada u Nišu ima oko 400 nezaposlenih lekara, zdravstvene ustanove žale se već nekoliko godina da su im lekari specijalisti već pred penzijom, a da ne mogu da zaposle mlade specijalizante!

Iz Doma zdravlja u Nišu u prethodne dve i po godine u penziju je otišlo 77 lekara. U narednih pet, penzionisaće se još njih 60, najviše lekara opšte prakse i pedijatara! Ali, ne samo u Nišu nego i u Novom sadu, Subotici, Beogradu i drugde, situacija je poptuno ista.

Kliničkom centru Srbije, koji brine o dva miliona građana centralne Srbije, nedostaje 400 medicinskih tehničara i 30 lekara specijalista. Na birou rada u Kragujevcu posao čeka blizu 200 lekara. Tu je još i 22 stomatologa, 24 magistra farmacije i čak 200 medicinskih sestara! Sa druge strane, oni koji su imali sreću da dobiju posao, teško se bore sa pritiscima na poslu, lošim statusom i malim platama. Sve to je dovelo do toga da su ishodi lečenja u Srbiji ne loši, nego najgori u Evropi, a očekivani životni vek srpskih državljana kraći je za više od pet do deset godina nego u zemljama Evropske unije, dok je stopa smrtnosti od karcinoma za 50 odsto veća. Ne treba zaboraviti ni podatak da godišnje od ove opake bolesti oboli oko 30 hiljada ljudi, a čak jedna trećina u prvoj godini bolesti umre.

Školovanje jednog lekara u Srbiji, koje traje šest godina, državu košta oko 20.000 evra. U to nisu uračunati i ostali troškovi, koji prate rad fakulteta. Na prestižnim univerzitetima na Zapadu, do diplome doktora medicine treba da se plati oko 100.000 evra.

Pacijenti će se uskoro suočiti sa ozbiljnim problemom. Neće imati ko da ih leči. Već danas, od Šumadije do Priboja, postoji samo jedan jedini neurohirurg specijalista! Ministri zdravlja Mađarske, Bugarske, Slovenije i nekih drugih zemalja u okruženju, sve čine da privuku platežno sposobne pacijente iz Srbije, jer oni u svojoj zemlji, čak ni novcem ne mogu dobiti dovoljno dobro lečenje i adekvatan terapijski tretman.

Ministarka u Vučićevoj novoj vladi, Slavica Đukić Dejanović, čiji je doprinos ovakvom stanju takav da bi morala da odgovara za mnogo krivičnih dela, oglasila se u jutarnjem programu RTS-a 17. septembra ove godine rekavši da je "bela kuga" uzela maha, da Srbija zbog masovnih abortusa godišnje gubi čitav grad veličine 35 do 40 hiljada stanovnika, te da nam je prosečna starost nacije takva da će za desetak dvadesetak godina svaki treći Srbin biti u penziji ili radno nesposoban!

Kakvo je stvarno stanje u srpskom zdravstvu, govore i užasne slike koje su viđene nedavno u Univerzitetskoj klinici u Tiršovoj ulici u Beogradu, kada su ujutro, 14. septembra ove godine, za doručak dobili po jednu plastičnu čašu jogurta i dva mala parčeta suvog hleba. Za više nije bilo, jer je zdravstvo u Srbiji godinama zapostavljano i potpuno uništeno. Uzgred, valja napomenuti da je preko žiro računa za pomoć ovoj ustanovi, još od ranih devedesetih godina do danas, prema nekim proračunima, prošlo preko 30 miliona evra. Gde je taj novac završio, to sa sigurnošću danas niko ne zna, ali je golim okom vidljivo da zgrada ovakve zdravstvene "ustanove" više liči na zabačenu mrtvačnicu nego na elitnu dečju bolnicu. Ako više iko ima makar dva grama morala u sebi, prizori iz Tiršove bi morale svakoga poštenog čoveka da postide i razbesne.

Prema raspoloživim podacima, zdravstvene ustanove u Srbiji trenutno duguju preko 100 miliona evra, mnogima od njih su računi duže vremena u blokadi, a nekima poverioci već plene pokretnu imovinu. Najveći deo duga odnosi se na zakasnelo plaćanje, dok se oko 10 miliona evra odnosi na stare dugove. Razlog za kašnjenje je najčešće to što iz budžeta novac ne stiže na vreme.

Ono malo para što dobijaju iz fondova zdravstvene zaštite, troše da bi isplatili nešto od plata koje duguju zaposlenima, a za pacijente ako nešto ostane.

Još u aprilu ove godine, Ministarstvo zdravlja je izradilo i javnosti prikazalo studiju "Iskorak ka efikasnijem zdravstvu i boljoj usluzi za građane" u čijoj izradi je učestvovala i američka konsultantska kompanija „Ernst & Young" za čiji honorar su mogli da budu kupljeni pristojni obroci za doručak u Tiršovoj. Prema oceni autora pomenute studije neophodno je „nastaviti sa započetim reformama". Problem je jedino taj što faktički nikakve reforme u zdravstvu nisu ni započete, tako da ne mogu ni da budu nastavljene. Sve što je do sada urađeno jeste upravo izrada ovakvih studija.

U studiji je, međutim, konstatovano i to da „postojeći zdravstveni sistem ne pokriva sve izdatke koje građani moraju da nadoknade iz svog džepa"...Plaćamo, dakle zdravstveno osiguranje, ali zauzvrat ne dobijamo ni lečenje, ali ni lekove.

Gde je kraj trpljenju i gde počinje crvena linija posle koje sledi otpor ovakvoj ubilačkoj politici i njenim protagonistima?

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane