Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Tabloid istražuje

Ko su sto najvećih gubitaša u privredi Srbije

Dugovanja bez pokajanja

Sto srpskih preduzeće, koja zapošljavaju 99.344 radnika, u 2015. godini imala su kumuliran ukupan gubitak 14,7 milijardi evra, dok su njihove ukupne obaveze iznosile 19,6 milijardi evra. Srpski premijer Aleksandar Vučić uporno priča bajke, u koje niko više ne veruje, ali on gura dalje. Zastrašujuću sliku srpskih gubitaša istraživao je novinar Magazina Tabloid, ugledni srpski ekonomski analitičar Miodrag K. Skulić

Miodrag K. Skulić

Agencija za privredne registre ovih dana je objavila publikaciju pod nazivom "Sto naj... u Republici Srbiji 2015.", u kojoj su prikazana privredna društva sto najvećih dobitnika, a zatim i sto najvećih gubitnika. Za naš prikaz pripremili smo posebne tabelarne preglede gubitnika po sledećim podgrupama: 18 javnih i državna preduzeća, sa 55.023 zaposlena, 32 neprivatizovana društvena preduzeća, sa 17.568 zaposlenih radnika, 3 regionalna javna preduzeća sa 8.419 zaposlenih radnika, 32 preduzeća čiji su ino-vlasnici, sa 17.589 zaposlenih radnika i 15 preduzeća čiji su vlasnici domaća pravna lica i građani, sa 745 zaposlenih radnika.

U privredi Srbije u 2015. godini ukupan iskazani neto gubitak u toj godini iznosio je 2,6 milijardi evra, što je manje u odnosu na ukupno iskazani neto dobitak za 1,2 milijarde evra, dok je u prethodnoj godini privreda Srbije poslovala sa većim neto gubitkom u odnosu na neto dobitak za 1,1 milijardu evra. Svakako da je u 2015. godini ostvaren početni napredak, jer je umesto većeg gubitka privreda iskazala veći dobitak. Taj neto dobitak veći od neto gubitka u 2015. godini, čini 3,17 odsto vrednosti ukupnog kapitala, što se može smatrati zadovoljavajućim nivoom ostvarenog profita.

Kumulirane gubitke od 5,75 milijardi evra ima 18 javnih i državna preduzeća, sa 55.023 zaposlenih. JP Srbijagas prednjači u iskazivanju kumuliranih gubitaka obzirom da su oni u ovom javnom preduzeću na kraju 2015. godine dostigli 150,3 milijarde dinara, ili 1,24 milijarde evra. Gubici su i u preduzećima u sastavu EPS-a: EPS Distribucija, EPS Snabdevanje, EPS JP TE Obilić i Elektrokosmet. Zatim sledi HIP Petrohemija, Pančevo sa 583 miliona evra kumuliranih gubitaka, potom na rang listi su Železnice Srbije, pre osnivanja tri nova nezavisna akcionarska društva, kumulirane gubitke u iznosu od 390 miliona evra. JP Putevi Srbije ima kumulirane gubitke u visini 270 miliona evra, a HIP Azotara Pančevo 266 miliona evra, dok Galenika, AD dostiže kumulirani gubitak u iznosu većem od 250 miliona evra. I AIR Serbia, čije poslovanje je nastavljeno sa bivšim JAT-om i nakon preuzimanja od Ujedinjenih Arapskih Emiratra, ima nepokrivene kumulirane gubitke u iznosu od 248 miliona evra. Javno preduzeće za podzemnu eksploataciju uglja Resavica ima kumulirane gubitke u iznosu od 157 miliona evra.

FCA Srbija, kako se pravno zove privredeno društvo Fijat-Srbija u Kragujevcu, od početka poslovanja u Srbiji kumuliralo je nepokrivene gubitke u tekućem poslovanju u iznosu od 46 miliona evra.

Holding Trepča, AD, Zvečan u kome je država Srbija preko Fonda za razvoj, većinski vlasnik ne posluje od 1999. godine, preko ovog holding, već preko posebnog privrednog društva registrovanog u Prištini, pod nazivom Trepča- Sever, ima kumulirane gubitke u iznosu od 40 miliona evra. Kumulirane gubitke u iznosu od 11 miliona evra ima i privredno društvo Mobtel - PTT, doo, Beograd u vlasništvu Pošta Srbije.

Dakle, kumulirani gubici dostigli su na kraju 2015. godine 5,75 milijardi evra, a ukupan poslovni prihod u toj godini iznosio je 6,3 milijarde evra, što je izuzetno visok nivo, bez obzira na visok nivo prihoda EPS-a i FCA.

Bez dinara sopstvenog kapitala na kraju 2015. godine ostali su: JP Srbijagas, HP Petrohemija, Železnice Srbije, Železara Smederevo, HIP Azotara, AIR Serbia i JP REU Resavica, a 32 neprivatizovana društvena preduzeća, sa 17.568 zaposlenih radnika, imaju 3,5 milijardi evra kumulirane gubitke, a ukupne obaveze 3,6 milijardi evra.

U prikazanom tabelarnom pregledu ovih 32 gubitnika sa kumuliranim gubicima za koje država ne zna šta da radi, ostali su bez dinara sopstvenog kapitala, izuzev minimalnog kapitala koji je preostao kod Robnih kuća u stečaju (33 miliona evra), Simpo, AD (38 miliona evra), Zastava oružje (25 miliona evra) i BIP, AD u stečaju (6,5 miliona evra). U stečaju je sledećih sedam...

U kakvom su položaju ova 32 društvena preduzeća najbolje govori podatak da im je ukupan poslovni prihod ostvaren u 2015. godini iznosio 71,8 milijardi dinara, ili 590 miliona evra, a kumulirani gubici šest puta veći, ili 428,5 milijardi dinara, odnosno 3,5 milijarde evra, dok je gubitak iznad visine kapitala dostigao na kraju te godine 216,4 milijarde dinara, ili skoro dve milijarde evra. Pošto su ova društvena preduzeća ostala bez sopstvenog kapitala, stim da njih četiri imaju preostali minimalni kapital, država ne može da ih proda na tender ili aukciji, pa jedno po jedno uvodi u stečajni postupak, jer, ipak 17.568 preostalih zaposlenih treba prebaciti na Nacionalnu službu zapošljavanja, kao čist višak zaposlenih.

Tri regionalna javna preduzeća sa 8.419 zaposlenih radnika

Tri regionalna javna preduzeća koja su uvrštena u sto najvećih gubitnika u 2015. godini su: GSP, Beograd, sa 5.316 zaposlenih i kumuliranim gubicima u iznosu od 23,8 milijardi dinara, Preduzeće za puteve, AD, Beograd u stečaju sa 461 zaposlenim i kumuliranim gubicima u iznosu od 16 milijardi dinara i JP Beogradski vodovod i kanalizacija, Beograd sa 2.242 zaposlena i kumuliranim gubicima u iznosu od 7,8 milijardi dinara. Preduzeće za puteve, AD u stečaju iz Beograda ostalo je bez dinara sopstvenog kapitala i ima obaveze 15,4 milijarde dinara, ili veće od 12,6 miliona evra.

Čak 32 preduzeća čiji su ino-vlasnici, sa 17.589 zaposlenih radnika, ima kumulirane gubitke u iznosu od 3,35 milijardi evra. Prvo na listi kumuliranih gubitnika u ovoj grupi je privredno društvo VIP Mobile, doo, Beograd, sa 995 zaposlenih i kumuliranim gubicima u iznosu od 69,8 milijardi dinara, što iznosi oko pola milijarde evra, pa je zbog toliko nagomilanih gubitaka ostalo bez dinara sopstvenog kapitala i ima gubitak iznad visine kapitala 54,4 milijarde dinara, uz poslovne prihode u 2015. godini od 25,9 milijardi dinara.

Zatim slede Robne kuće Beograd u vlasništvu 83,08 odsto MIG Real Estate iz Holandije i 16,92 odsto Verano-Motors, u stečaju, sa 50 zaposlenih i kumuliranim gubitkom u iznosu od 33,2 milijarde dinara.

Treći na listi je SBB, doo, Beograd sa 1.126 zaposlenih i kumuliranim gubicima u iznosu od 25,2 milijarde dinara i preostali sopstveni kapital od 1,37 milijardi dinara. Četvrti gubitnik na listi je belgijska firma Delhaize Serbia, doo Beograd, koja ima 7.801 zaposlenog i godišnji poslovni prihod u iznosu od 77,3 milijarde dinara, uz ukupan kumulirani gubitak u poslovanju ovih nekoliko godina u iznosu od 23,1 milijardu dinara i preostalim sopstvenim kapitalom od 47,3 milijarde dinara, kojim pokriva nešto manje od 65 odsto vrednosti ukupne poslovne imovine. Zatim sledi Idea, doo Beograd, sa 149 zaposlenih i kumuliranim gubitkom u iznosu od 21,2 milijarde dinara, te preostalim sopstvenim kapitalom u iznosu od samo 4,7 milijardi dinara, kojim kapitalom pokriva manje od 29 odsto ukupne vrednosti poslovne imovine.

Šesti na listi gubitnika je Molson Coors SER, doo, Apatin koje obavlja finansijsku delatnost, sa kumuliranim gubicima u iznosu od 17,3 milijarde dinara koje društvo ima samo 14 zaposlenih i poslovne prihode u 2015. godini u iznosu od samo 147 miliona dinara, ili 118 puta manje od kumuliranih gubitaka. Ovo privredno društvo ima 32,9 milijardi dinara preostali sopstveni kapital i njime pokriva samo 27 odsto ukupne vrednosti poslovne imovine.

Lukoil Srbija, AD, Beograd, sedmi na listi gubitnika ove podgrupe, sa 155 zaposlenih ima kumulirani gubitak u iznosu 16,8 milijardi dinara, ostao je bez dinara sopstvenog kapitala i ima gubitak iznad vrednosti kapitala u iznosu od 8,4 milijarde dinara. Zatim sledi Heta Asset Resolution, doo Beograd sa 42 zaposlena koje društvo obavlja poslove sa nekretninama ima kumulirane gubitke u iznosu od 16,6 milijardi dinara, a nema preostali sopstveni kapital. Deveti na listi je Heta Real Estate, doo, Beograd, u vlasništvu kao i društvo Heta Asset Resolution austrijske firme HAR, GmbH, koje društvo obavlja finansijsku delatnost i ima samo 12 zaposlenih, sa kumuliranim gubitkom u iznosu od 13,6 milijardi dinara, a preostali sopstveni kapital iznosi samo 243 miliona dinara.

Deveti na rang listi ove podgrupe je beogradsko preduzeće Velefarm, u stečaju sa jednim zaposlenim i kumuliranim gubicima u iznosu od 15,6 milijardi dinara, ostalo je bez sopstvenog kapitala i ima gubitke veće od kapitala u iznosu od 12,7 milijardi dinara, do je 12 na taj listi Velefarm Holding sa jednim zaposlenim i kumuliranim gubicima u iznosu od 12,2 milijarde dinara. Oba ova Velefarma ostala su bez sopstvenog kapitala, ukupna vrednost njihove imovine je 4,8 milijardi dinara, a imaju ukupne obaveze u iznosu od, čak, 27,4 milijarde dinara

Na listi pod brojem 11 je Heineken Srbija, doo, Zaječar, proizvođač piva, koji ima 232 zaposlena, sa kumuliranim gubitkom u iznosu od 12,7 milijardi dinara. Ovo privredno društvo pokriva sopstvenim preostalim kapitalom 28,6 odsto ukupne vrednosti poslovne imovine. Na rednom broju 13 je privredno društvo BAT Vranje, AD, proizvođač cigareta sa 121 zaposlenim i kumuliranim gubicima u iznosu od 12,1 milijardu dinara. Društvo ima gubitak iznad visine kapitala 10,7 milijardi dinara i ukupne obaveze od 20 milijardi dinara, na imovini vrednoj svega 9,2 milijarde dinara.

Nestle, doo, Beograd, prehrambena industrija sa 679 zaposlenih ima kumulirani gubitak 10,6 milijardi dinara, a sopstvenim preostalim kapitalom pokriva 28,6 odsto vrednosti imovine. Zatim na listi ove grupe je Avala Resources doo Beogad, u vlasništvu holandske firme Avala Minerals B.V. koja je registrovana za stručnu i naučnu delatnost, sa kumuliranim gubitkom u iznosu od 10,4 milijarde dinara. Ovo privredno društvo ima gubitak iznad kapitala 267 miliona dinara, koji sa imovinom od samo 107 miliona finansira tuđim sredstvima sa 374 miliona dinara.

Sledeće na listi je privredno društvo za preradu voća i povrća Fresh and Co, doo iz Subotice, sa 65 zaposlenih i kumuliranim gubitkom u iznosu od 8,3 milijarde dinara, a zatim LK Kikinda, AD bez zaposlenih sa 8,3 milijarde kumuliranih gubitaka, sa 9,4 milijarde dinara ukupnih obaveza, dok je Livnica, AD, Kikinda sa 854 zaposlena i kumuliranim gubitkom u iznosu od 7,2 milijarde dinara, iskazala preostali sopstveni kapital u iznosu od 4,5 milijardi dinara, pa su ukupne obaveze samo 2,9 milijardi dinara.

Potom slede privredna društva sa manjim iznosom kumuliranih gubitaka, i to: Cmarket, ad, Beograd sa 3.280 zaposlenih i nešto manje od devet milijardi dinara kumuliranih gubitaka, uz 29,2 odsto pokrivenosti ukupne vrednosti poslovne imovine preostalim sopstvenim kapitalom, NBGP Properties, doo, Beograd (8,3 milijarde kumulirani gubici, ATB Sever, doo Subotica (7,2), Grand Casino, doo, Beograd (6,7), RIO Sava Exploration, doo, Beograd (5,9), Danube Riverside, doo Beograd (5,6), Eko Serbia, AD, Beograd (5,6), JT Internatrional, ad, Senta (5,5), Imperial Tabacco, doo, Beograd (5,1), Krpnspan SRB, doo, Lapovo (5,1), Delta Real Estade, doo, Beograd (5,1), Terna Ogranak (5,9), Aktor ATE Ogranak (4,9) i Singidunum-Buildings, Beograd sa 4,6 milijardi dinara kumuliranih gubitaka.

A 15 preduzeća čiji su vlasnici domaća pravna lica i građani, sa 745 zaposlenih radnika i kumuliranim gubicima iznosi 1,5 milijardi evra, u celini su ostala bez sopstvenog kapitala, a obaveze su veće od dve milijarde evra. Evo pregleda tih gubitnika, uz napomenu da je 11 društava u stečaju:

Mlekara Šabac, u stečaju, Koncern Farmakom, u stečaju

U Mlekari Šabac, u stečaju, ostalo je zaposleno 70 radnika, dok su obaveze Mlekare na kraju 2015. godine dostigle više od 50 miliona evra, pa se postavlja razumno pitanje koje banke su mogle da ovu Mlekaru zaduže prekomernim obimom kredita. Koncern Farmakom, u stečaju, kao krovna firma ima obaveze veće od 15 miliona evra. Međutim konsolidovani bilans celog Koncerna Farmakom, koji pored Mlekare Šabac, obuhvata Fabriku akumulatora Sombor, Livnicu Požega, Livnicu Guča, PIK Debrc i rudnike Lece, Suvo Brdo i Rudnik i topionicu Zajača, za 2014 i 2015. godinu nije podnet od strane stečajnog upravnika, ali su ukupne obaveze pre toga dostizale čak i 652 miliona evra, dok je tržišna vrednost ukupne imovine svih privrednih društava ovog Koncerna iznosila samo 80 miliona evra. Slom poslovanja ovog Koncerna koštaće nekoliko poslovnih banaka, dobavljače, državu I zaposlene.

Jugoskandik, AD u stečaju

Ovo akcionarsko društvo u vlasništvu Jezdimira Vasiljevića ima obaveze oko 147 miliona evra i taj ceh je već platila Republika Srbija, isplatom devizne štednje ove tzv. fingirane bankarske organizacije.

Beohemija, doo, Beograd

Ukupne obaveze Beohemije doo, na kraju 2015. godine dostigle su više od 200 miliona evra, što je za privredno društvo sa 345 zaposlenih ogroman teret, jer su obaveze po zaposlenom dostigle 580.000 evra. Sa prihodom ostvarenim u toj godini od 2,7 milijardi dinara obaveze od 24,4 milijarde su veće devet puta.

Inter-kop, doo, Šabac

Ovo privredno društvo sa 25 zaposlenih ima usvojen Unapred pripremljen plan reorganizacije u vlasništvu je Radeta Nikolića, a ukupne obaveze društva dostigle sun a kraju 2015. godine čitavih 148 miliona evra. Po našem mišljenju nikad neće biti realizovan Unapred pripremljen plan reorganizacije, već je on od poverilaca, posebno poslovnih banaka, usvojen samo da se izbegne krivična odgovornost za prekomerno finansiranje Inter-kopa, koje nema nikakvu vrednu imovinu, ma da je deo njen bio pod hipotekom koja je nerazumno visoko procenjena.

Victoria Logistic, doo, Novi Sad

Ovo privredno društvo sa 245 zaposlenih, koje obavlja poslove saobraćaja i skladištenja u vlasništvu je Victoria Group AD, Beograd, čiji su osnivači Milija Babović i Zoran Mitrović. Samo akcionarsko društvo ima 22,55 odsto, dok Evropska banka za razvoj (EBRD, London) je vlasnik 21,36 odsto i Apsara Limited 11,00 odsto. Ukupne obaveze privrednog društva Victoria Logistic, doo na kraju 2015. godine dostigli su čitavih 194 miliona evra. Očito je da se u konkretnom radi o prekomerno zaduženom privrednom društvu čija imovina ni u kom slučaju ne može biti ni približno tržišno vredna toliki iznos.

Verano-Motors, doo u stečaju, Beograd

Ovo privredno društvo obavlja delatnost trgovine i popravke motornih vozila, ostalo je samo sa šest zaposlenih i minimalnim prihodom u 2015. godini u visini od 12 miliona dinara, dok su , B.V. ukupne obaveze dostigle na kraju te godine 150 miliona evra. Vlasnik ovog privrednog društva je Radomir Živanović. Verano-Motors doo u stečaju vlasnik je 15,92 odsto Robnih kuća "Beograd", dok je ostatak 83,08 odsto u vlasništvu inostrane firme MIG Real Estate B.V. iz Holandije.

Invej, AD, Zemun

Vlasnik ovog akcionarsko društva je Srđan Sredojević, u kome ima 49 zaposlenih. Invej, AD na kraju 2015. godine ima 134 miliona evra ukupnih obaveza.

Irva, doo, u stečaju, Beograd

Vlasnik Invej-a je privredno društvo Glina-Promet, doo, čiji je osnivač Mihailo Mikić. Sada ovo društvo zapošljava samo pet radnika, koji su u 2015. godini ostvarili ukupan poslovni prihod od samo 263.000 dinara. Kumulirani gubici dostigli su 8,3 milijarde dinara. Društvo nema nikakvu vrednu poslovnu imovinu, obzirom da se ona u bilansu vodi 47,7 miliona dinara, dok su ukupne obaveze dostigle 46,8 miliona evra.

Farma pilića,doo u stečaju, Žitište

Ovo privredno društvo obrisano je iz Registra APR-a dana 28.07.2016. godine, a bilo je 89,3 odsto u vlasništvu Agroživ-Yuko u stečaju. Obaveze Farme pilića, doo na kraju 2015. godine, a pre zaključenja stečajnog postupka bile su 56 miliona evra.

Agroživ-Ratarstvo, doo u stečaju, Pančevo

Vlasnici ovog privrednog društva su: 35,97% Panonija, doo, Crepaja, 20,0274% ZZ Agroživ-Pobeda iz Vladimirci, 15 % Pobeda, doo, Vladimirci, 14% Klanica, doo u stečaju, Pančevo , 10 % Peščara-Promet, doo, Banatski Karlovac, 5 odsto Polj. preduzeće Jabuka, doo u stečaju, Jabuka. Ukupne obaveze Agroživ-Ratarstvo u stečaju su 50,8 miliona evra

Rodić M and B Invest, doo u stečaju, N. Sad

Osnivač ovog privrednog društva je istoimeni Holding, čiji su vlasnici 55 odsto Milan Rodić, 20 odsto Bogdan Rodić 25 odsto Ronet Establishment iz Lihtenštajna. Društvo Invest u 2015. godini niti je imalo zaposlenih, niti poslovnih prihoda, a ukupne obaveze društva dostigle un a kraju te godine 55 miliona evra.

Žitorod, doo u stečaju, Crepaja

U vlasništvu je: 38,8 % Peščare-Promet, doo Banatski Karlovac, 27,44% Agroživ, doo, Jagodina, i po 16,88 odsto Agroživ-Yuko, Banatski Karlovac i Agroživ-Pobeda, Vladimirci. Žitorod nema ni zaposlenih, niti prihoda, a ukupne obaveze na kraju 2015. godine dostigle su 40 miliona evra.

Europen Group, doo u stečaju, Beograd

Vlasnik ove grupe je Branislav Lazović. U 2015. godini društvo nije imalo zaposlenih, a iskazalo je ukupne poslovne prihode u iznosu od 2,5 miliona dinara, dok su ukupna obaveze društva na kraju te godine iznosile 53 miliona evra.

Euroluxpetrol-ELP, u steč, Beograd

Osnivač ovog društva je Europen Group, doo u stečaju. Euroluxpetrol u 2015. nije imao zaposlenih, a u toj godini iskazan je poslovni prihod u iznosu 4,6 miliona dinara, dok su obaveze društva dostigle 39 miliona evra.

Rezime

Iz samog ovog prikaza o obavezama ove podgrupe od 15 preduzeća u vlasništvu domaćih privrednih društava i građana, verno se odslikava nesposobnost vraćanja dugova ovih pravnih lica, pa je jasno zašto se guverner Narodne banke Srbije zalaže da se poslovnim bankama izađe u susret da tri do tri i po milijarde evra nenaplativih kredita bude preuzeto od neke agencije uz bonus, a da u tome učestvuje i država Srbija. Ne samo da za tu svrhu nema para, već se na taj način želi prikriti i nerazumno poslovanje banaka i sa njihovih kadrova skinuti odgovornost za uzalud plasirana sredstva, koja se ni trećinu ne mogu naplatiti od dužnika.

podeli ovaj članak:

Natrag