Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Kosovo i Metohija

Veleizdajnička akcija: ko predaje opštinu Medveđa na jugu Srbije, separatističkoj "državi" na KiM

Poklon iz Beograda

Medveđa je, od nedavno, predmet nagađanja o ideji razmene srpskih teritorija, tačnije onih na jugu države sa delovima pod okupacijom NATO pakta na Kosovu i Metohiji. Iako se na trenutke čini da se odustaje od najavljivane realizacije i da početna zagriženost za tu ideju jenjava, to se ne može tvrditi sa sigurnošću. Naprotiv, Srbi nastanjeni u Medveđi, za Magazin Tabloid jednoglasno kažu „ovde miriše na Kosovo", misleći na vreme pred početak ratova ali i nekoliko masovnih progona Srba tokom prošlog veka. I sve to ni malo nije bez razloga a za njih, ni bez povoda.

Ivan Maksimović (dopisnik iz Kosovske Mitrovice)

Više godina unazad aktivno, ali jednako bezuspešno, Arbi, građani Medveđe (ali i one druge dve opštine juga Srbije, Bujanovca i Preševa) pokušavaju domaćoj javnosti da ukažu na sistematsku albanizaciju ovog dela Srbije. Da bude gore, to je postupak koji režim iz Beograda kontrolisano sprovodi. Sudeći po neobičnim potezima (najblaže rečeno), poput „integracije" srpskog stanovništva na KiM u sistem albanskih separatista koji im menjajući identitet zatire trag o postojanju, slično tome na delu i je albanizacija južnog dela Srbije.

Jedan od ključnih likova u ovom procesu je Načelnik opštinske uprave u Medveđi, Svetlana Todorović, koja je diplomirala je na Pravnom fakultetu u Nišu. Nije planirala da se vrati u rodnu Medveđu, kako sama kaže, ali - desilo se čudo. Pravo iz studentske klupe sela je na mesto pravnika u Republičkom geodetskom zavodu, odeljenje u Medveđi. Posao je, kako tvrdi, dobila odmah „onako, kao od šale, bez ikakvih veza" navela je između ostalog Todorovićeva, inače član SNS-a, u intervjuu „za Jugmedia i Koordinaciono telo za jug Srbije". Kasnije je, 2010. godine, magistrirala u Švedskoj, na Kraljevskom tehničkom institutu u Stokholmu i to „na temu upravljanja zemljištem„

Danas ona važi za veoma moćnu ženu u svom kraju i nalazi se na drugoj po važnosti funkciji u opštini u čijoj nadležnosti su i Odeljenje finansija, Odeljenje urbanizma i Odeljenje za opšte poslove. Odlučujuće je bilo to „što sam u predsedniku (opštine Medveđa) Arsiću prepoznala vođu, veliku energiju, ogromnu želju da se nešto dobro uradi za građane Medveđe". Nebojša Arsić se srpskoj javnosti obratio 29. avgusta povodom sve učestalije javne polemike o pripajanju Medveđe Kosovu i Metohiji „Od Preševa i Bujanovca smo geografski udaljeni oko 160 kilometara, a politička situacija kod nas je sasvim drukčija nego u te dve opštine, pa mogu da poručim svima da je Medveđa u Gornjoj Jablanici, a ne u takozvanoj Preševskoj dolini, da Medveđa jeste i ostaće deo centralne Srbije", preneli su mediji.

Ipak, desetak dana kasnije odluka koju potpisuje Todorovićeva, a koja će za režimske medije ostati „nezanimljiva", kao da u potpunosti negira Arsićevu tvrdnju.

Naime, ona je septembra meseca potpisala obavezan nalog o pohađanju kursa Albanskog jezika rukovodioca određenih rukovodioca unutrašnjih organizacionih jedinica. Ta odluka se odnosi na načelnike Odeljenja za opštu upravu, za privredu i finansije, urbanizam, interni revizor, zatim šefa kabineta predsednika, koordinatora za lokalni ekonomski razvoj za privlačenje investicija i unapređenje uslova poslovanja privrede, matičare za područje Medveđe, Sijarinske Banje, Ravne Banje, kao i kontrolora i službenike poslova pisarnice.

Kako je to lokalnim medijima Todorovićeva otresito objasnila, albanski jezik - izučava se uporedo sa engleskim, radi se o „stručnom usavršnjavanju". Na koji način će određeni strani jezik stručno pomoći službenicima, niti je ko pitao niti bilo ko odgovorio. Todorovićeva je priznala da i sama ide na kurs albanskog jezika i navodi da „među Srbima u Medveđi postoji ogromno interesovanje za albanski jezik". Ono što se zna jeste da u opštini Medveđa koja broji oko 10 hiljada stanovnika od čega Albanaci zvanično čine tek oko 10%. Prema nezvaničnim ali pouzdanim podacima taj broj je višestruko manji.

Predsednik Opštine se nije oglašavao ovim povodom. Možda je bio zauzet ličnim problemima jer... Prvog oktobra ove godine Sud časti Regionalne lekarske komore za jugoistočnu Srbiju, doneo je rešenje da su ispunjeni uslovi za „vođenje postupka po predlogu Marine Smiljković iz Leskovca protiv dr Nebojše Arsića, specijaliste interne medicine, zbog postupanja prema sada pokojnom Vukašinu Smiljkoviću, korisniku Doma za stara lica Sunčana jesen u Leskovcu".

Za to vreme kurs uveliko traje a planirano je da bude završen do 20. decembra.

„Niko ne priča šta ovo znači jer ovde živi veoma malo Albanaca, ljudi sa kojima Srbi odlično žive, koji poštuju ovu državu i p tom osnovu niko nema bilo kakav problem. Nažalost, vlastodršci ove države ne poštuju ovde ni Srbe, ni Albance, nikoga osim sebe" navodi sagovornik Magazina Tabloid i dodaje da su svi ubeđeni da je ovo deo procesa u kome će albanskim sepratistima sa KiM i ovaj deo države Srbije biti preda pod kontrolu.

Izbori za na Nacionalne savete manjina u Srbiji održani su 4. novembra. Izjava Sulejmanina Ugljanina da je Srbija okupatorska i fašistička država, u potpunosti je zaokupila pažnju javnosti. Doduše, s pravom iako konkretna reakcija vlasti izostaje dok se u senci toga odvijaju ostali, takođe bitni procesi.

Neposredno pred održavanje tih izbora tenzije u Medveđi su narasle što se osećalo na svakom koraku, tvrdi izvor Magazina Tabloid. Jedan od razloga je baš to što se na njima po prvi put kandidovao Muharem Saljihu, sa svojim "Albanskim forumom za ekonomski razvoj u Srbiji", kao nestranačka ličnost.

„...Za kandidaturu bilo je potrebno 380 potpisa, u Medveđi su kandidaturu podnele tri liste a na području opštine živi oko 300 glasača Albanske nacionalnosti, pa da li je to logično? Ipak, novac čini svoje, potpisi su sakupljeni i predati" kaže naš izvor.

Istinitost ove tvrdnje dokazana je pre tri godine kada kada su u ovoj opštini održani vanredni lokalni izbori. Tada je petnaestak autobusa dovezlo preko 1000 Albanaca sa Kosova i Metohije na glasanje a svi oni imaju fiktivne adrese prebivališta na teritoriji opštine Medveđa. Ubedljivu većinu, oko 70%, tada je osvojila koalicija SNS - SPS - PUPS.

„...Saljihu je ovdašnji biznismen koji trenutno radi u Italiji i mnogo ulaže u kupovinu nekretnina na teritoriji opštine Medveđa kao i okoline. Iako je u veoma dobrim odnosima sa nekim funkcionerima u Beogradu i državnim sekretarima u ministarstvima, za njega se vezuje samo rad protiv interesa Srbije" navodi sagovornik Magazina Tabloid.

Režimski mediji su, pre samo dva meseca, ovo potvrdili i Saljihua označili kao vodećeg čoveka među Albancima koji kupovinom nekretnina želi da promeni etničku strukturu na jugu Srbije naseljavanjem velikog broja Albanaca. Kao i naš izvor, tvrde da je blizak albanskoj mafiji ali i nekim od političara među kosovskim separatistima, da je novčano pomagao kako lokalne političare na jugu Srbije tako i albanske ekstremiste te da je u tu svrhu do sada utrošio između osam i deset miliona evra.

- Salihu je glavna spona s albanskom dijasporom i narko-mafijom, a zadužen je za sprovođenje albanskih planova u Medveđi. Kupio je nekoliko kuća u Sijarinskoj Banji, a planirao je da kupi i jedno preduzeće iz Medveđe, kao i kompleks hotela u Sijarinskoj Banji i rudnik „Lece". Međutim, preduzeće kupila je agencija za nekretnine iz Leskovca i dala ga Salihiju u zakup, u okviru kojeg će u avgustu biti puštena u pogon fabrika za proizvodnju čarapa. Osim stanovništva sa teritorije opštine Medveđa, fabrika će zapošljavati i Albance sa teritorije Kosova i Metohije, koji će se kasnije tu i naseliti.

To nije ništa novo za našeg sagovornika koji kaže da se na tome radi već godinama. „Nedavno je Muharem Salihu posetio Belu kuću, otvoreno se govori da je platio ulazak 200 hiljada dolara. Proveo je tri nedelje sa predsednikom Albanije. Opština Medveđa je potpuno razorena a naročito zadnje 4 godine otkada je SNS na vlasti, narod kao da je nestao, omladina otišla. Opština liči na malo veći starački dom".

Reklo bi se da je glavni deo posla već obavljen. Prema saznanjima do kojih smo došli u Policijskoj upravi u Medveđi u pripremi su određene kadrovske izmene. Službenici koji su obavili posao fiktivnog prijavljivanja Albanaca sa Kosova i Metohije na terirtoriju opštine Medveđa, i time promenili nacionalnu strukturu stanovništva kao i stanje u biračkom spisku, odlaze na bolja radna mesta u Leskovcu i Lebanu. Uverenje je da to predstavlja „nagradu od šefova za uspešno razaranje Srbije".

Ipak, to neće popraviti ono što je učinjeno u ovoj opštini jer "dolaze novi, isti, pripremljeni za nastavak „biznisa". Tako je bilo i u PU Leskovac pre dve godine. Sistem je isti, menjaju se samo akteri. Očigledno je da ovu opštinu čeka burna jesen ali se većina slaže da će Albanci koji žive u inostranstvu i poseduju velike količine novca, do koga su došli najčešće švercom narkotika, napraviti velike probleme Srbima koji ovde žive sirotinjski od svog mučnog rada. Skromno ali pošteno. Ozbiljne države plaćaju ljude koji žive na ovakvim područjima, ali ne i u Srbiji. Sledeće godine su ovde redovni izbori gde je birački spisak pun albanskih birača sa Kosova i Metohije i Albanije koja je gospoda iz policije upisivala u ime „patriotizma" ali prema Evru ili Dolaru" smušeno pojašnjava izvor Magazina Tabloid.

Sa dobrim razlogom, ili već unapred utvrđenim planom, Albanci ovog dela Srbije bojkotovali su popis Republike Srbije 2011. godine. U opštinama Preševo i Bujanovac i delimično u opštini Medveđa zabeležen je smanjen obuhvat jedinica popisa usled bojkota od strane većine pripadnika albanske nacionalne zajednice. Vlada Srbije je bila prinuđena da pribegne proceni broja stanovnika na tom prostoru koja je rađena na osnovu metodologije prihvaćene na sastanku 12. juna 2015. godine od strane političkih lidera i predsednika nacionalnog saveta albanske manjine. Ceo proces realizovan je u saradnji sa Misijom OEBS u Beogradu i ambasada SAD, Velike Britanije i Delegacije EU u Beogradu i uz posredovanje Koordinacionog tela za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa.

„...Rad tog tela Vlade Srbije posebna je priča. Ovi ljudi ne znaju kako u biračkom spisku ima ovoliko fiktivnih glasača ali znaju da zgradu Opštine treba proširiti ili napraviti put koji ničemu ne služi. U zadnjih 10 godina stanovništvo se prepolovilo, do većine sela teško je doći. Opštinu niko od zvaničnika nije posetio već 4 godine, niti je otvoreno i jedno radno mesto niti se planira. Predsednik Opštine na ovakva pitanja kaže da se u prvom mandatu uhodavao, biće nešto u drugom, trećem mandatu...Za sada je previše zauzet, radi u opštini, Domu zdravlja i staračkom domu u Leskovcu. To je uzorni političar. Harmonija u pravom smislu, narod očekuje bolje dane uz kurseve albanskog jezika..." ironično zaključuje naš sagovornik.

Ipak, ovo nije sprečilo ulaganja u ovaj. Razlog se može pretpostaviti i pregledom stanja i „učinjenog", odnosno, ni jedna od investicija, iako su radovi završeni još prošle godine, nema definisano konačno stanje.?

„...Predsednik Opštine nijedan dokument ne potpisuje iako on jedino ima ovlašćenje. Sve radi njegov prvi zamenik načelnica opštinske uprave Svetlana Todorović. Ona sprovodi postupak javne nabavke gde učestvuje samo jedan ponuđač unapred odabran. Izdaje građevinska dozvole ali samo gde mora, zaključuje ugovore, overava situacije, određuje nadzor. Neshvatljivo, kao u Kolumbiji ali odlično funkcioniše već četiri godine..." tvrdi naš sagovornik.

„...Ogroman novac se okreće potpuno bespotrebno, velike sume se peru. Veliki igrači na terenu su lokalni moćnici, nema ih mnogo. Oseća se u vazduhu da je ova teritorija prodata...." kaže naš izvor ubeđen da je prljavi posao oko predaje teritorije već obavljen. Pranje velike količine novca, poput situacije na Kosovu i Metohiji u projektima pod kontrolom Kancelarije za Kosovo i Metohiju koji nikako da budu privedeni kraju iako koštaju više od početnih proračuna, ukazuje na sličnost okruženja u koje je dovedena Medveđa.

„...Ipak, para izgleda ima ko blata. Rekonstruisan je Dom zdravlja, koji je sada u gorem stanju no pre ovih radova, a za to je plaćeno je oko 400 hiljada evra. Uveliko se radi rekonstrukcija zgrada opštine koja košta oko 500 hiljada evra! I sve je to maska. Menjaju se prozori, moleraj, krov, još po koja sitnica. A, i cena prava sitnica...Ulaganjima ni tu nije kraj. Urađeno je ulična rasveta u naseljima gde nema ljudi, u šali se govori da je to svetlo za zečeve. Izgrađen je put od 200 metara koji gotovo ničemu ne služi a košta neverovatnih 200 hiljada evra i dodatno je izdvojen novac iz budžeta, desetak hiljada evra. Izgleda da u startu nisu imali dobrog matematičara. Za ove opštine je zaduženo Koordinaciono telo koje ima sedište u Beogradu i koje u većini slučajeva finansira ove promašene projekte. Ovde gotovo da i ne dolaze, ponekad su tu njihovi predstavnici koji kontrolišu tempo radova, pomenusmo da konačnu vrednost radova skoro nigde nemamo! Političari polude kad osete moć, novac, vlast...Putuju Evropom svake nedelje o trošku države..." otkriva naš sagovornik koji ukazuje na naročitu odgovornost ali i netransparentnost u radu Koordinacionog tela za jug Srbije.

Kako to biva kada jednom smrkava a drugom sviće, i u Medveđi se „...otvoreno takmiče ko će biti u društvu uspešnih biznismena Albanaca. Država ne funkcioniše, sad je šansa da se uzme koji evro, ne prodaje se svaki dan teritorija...Vrlo logično i pragmatično razmišljanje. Država vlast sve zna, svi ćute, verovatno su zadužili svoju policiju, državne sekretare da vode računa o ovoj teritoriji. Zvanično vlada rasulo ali mafijaški tokovi besprekorno funkcionišu...".

Sva mesta na koja se ovaj opis može primeniti, imaju zajedničkog činioca - vlast na lokalu vrše pripadnici Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića. Brutalni i politički neprimeren vid izdaje najvitalnijih interesa države, osnovna je odlika Vođinog režima koji Srbiju egzistencijalno, ali i mentalno gura, u najdublja poniženja, poptuni kolaps i totalni nestanak. Izdaja kakva nema pandam u srpskoj istoriji, zahteva hitnu akciju i napor da se zaustavi a počinioci sa svim svojim saradnicima najstrožije kazne. Iz nekog razloga Ustav i Krivični zakon Srbije ne predviđaju kaznu za izdaju, niti veleizdaju, pa smo dovedeni u slepu ulicu u kojoj narod prema običajnom pravu tumači visinu kazne dok se faktički bezakonje nagrađuje a traženje pravde kažnjava.

Nedavno je narodni poslanik, Srđana Nogo, ukoliko se dokaže da je srpska strana parafirala Dablinski sporazum, kojim bi u Srbiju bilo vraćeno milion i 200 hiljada migranata iz muslimanskih zemalja, što bi izazvalo građanski rat i ogromne žrtve srpskog naroda, pozvao na hitno vešanje na Terazijama premijera i predsednika Srbije, Ane Brnabić i Aleksandra Vučića. Da li iz straha da bi narod mogao da realizuje tu kaznu, zbog čega pred očima iskaču slike neslavnih završetaka Čaušeskua, Sadama Huseina ili Gadafija, ili pak preranog otkrivanja veličine izdaje što bi moglo da ugrozi njeno sprovođenje, vlast se svim sredstvima obrušila na njega.

Mi to nećemo učiniti jer nam nije namera da bilo kome oduzimamo život jer uprkos svemu postoji nada da će nadležne institucije ipak početi da obavljaju i svoj zakonom predviđen deo posla. Ali nije zgoreg zatvoriti rupu u zakonu, posebno po ovako važnom pitanju, te ćemo samo ponoviti pitanje narodnog poslanika Srđana Noga kojim nudi predstavnicima vlasti da, ako im smeta vešanje, neka sami kažu „šta bi bila odgovarajuća kazna za izdaju" ?

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane