Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Razgovor sa dr Filipom Vukajlovićem o zloupotrebama Fonda za nauku Srbije u dodeli sredstava projekta „PROMIS"

Prijateljska podela plena

Da li će skandalozno delenje 9 miliona evra dovesti do ukidanja Fonda za nauku

Dr Filip Vukajlović, naučni savetnik Instituta Vinča (u penziji), inače fizičar po struci, je svojim senzacionalnim otkrićima uticao na kadrovske promene u Ministarstvu nauke, pošto je otkrio da je bilo mnogo zloupotreba i nepravilnosti u Fondu za nauku Srbije u dodeljivanju 9 miliona evra mladim naučnicima u Srbiji.

To je bio i povod za razgovor s njim za TABLOID, pošto je ovaj ugledni fizičar nedavno objavio i obimnu knjigu „ PROMISK-19: TEŠKE PARE ZA LAKU NAUKU" u kojoj je detaljno opisao čak 49 od 57 slučajeva zloupotreba i nepravilnosti u dodeli sredstava projekta „PROMIS".

Razgovor vodio: Jovo Vukelić, urednik sajta-bloga „Između sna i jave"

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja je nedavno dobilo novog ministra i državnog sekretara. Velikoj većini naučnika je laknulo posle smenjivanja Vladimira Popovića sa mesta državnog sekretara za nauku i međunarodnu saradnju.Mnogi su razlozi za ovo njegovo okasnelo smenjivanje.

Jedan od najočiglednijih je kriminalno loš rad Fonda za nauku Republike Srbije, koji je on kadrovski 'opremio', a što je postalo kristalno jasno posle objavljivanja rezultata nekoliko konkursa koje je Fond sproveo u delo.

Pristrasnost i gruba otimačina rukovodstva Fonda za nauku

Da li je rukovodstvo Fonda za nauku zaista neodgovorno, nesavesno i bez valjanih kriterijuma, a kršeći sopstvene ciljeve koje je proklamovalo, dodelilo devet miliona evra ljudima kojima nije trebalo?

F.R:Poslednjih meseci sam predstavio detaljno i neristrasno kao je Fond za nauku pristrasno i neadekvatno delio i nagrađivao projekte u okviru PROMIS poziva za mlade istraživače u Srbiji. Tako je podeljeno 9 miliona evra za 59 projekata sa ukupno 320 istraživača (oko 2,66% od ukupnog broja finansiranih istraživača). Ističem, to su, za naše prilike, veoma obilati projekti: oko 200.000,00 evra, na dve godine i za ograničen broj učesnika (do pet istraživača pored rukovodioca projekta).

Gde i kako će istraživači trošiti novac koji su dobili?

F.R. : Pominjem da će čak 70% tog novca ovi odabrani dobitnici moći da izdvajaju kao bogati dodatak na osnovne plate koje već primaju na osnovu naučnog zvanja a u okviru predviđenog institucionalnog finansiranja. Detaljna analiza 'srećnih' dobitnika i njihovih projekata ukazuje na neskrivenu pristrasnost i grubu otimačinu prilikom dodeljivanja koju je sproveo Fond za nauku, tačnije Upravni odbor, Naučni savet i Milica Đurić Jovičić, v.d. direktorka Fonda za nauku.

Ko je glavni krivac za ovakvu deobu novca?

- Recenziranje ovih 47 dobitnika nije moglo biti u potpunosti obavljeno bez zagledanja u kriminalnu ravan i na „pacovske kanale" kojima su povezane današnje glavne institucije obrazovanja i nauke. Vladimir Popović je glavni krivac, ujedno i organizator deljenja novca onima koji to ne zaslužuju. On je otišao ali je piramida odavno uspostavljenih i povezanih klanova, koju je on verno i usrdno podmazivao i opsluživao, ostala nedirnuta i orna da i dalje 'jaše' i da na isti način, u okviru novog poziva nazvanog IDEJE, otme novih 24 miliona evra. A i ovaj konkurs je finansiran iz kredita Svetske banke (koji je podignut 2019. godine) na ime podrške radu, ovog sada već uveliko kompromitovanog, Fonda.

Ko je trebalo da dobije novac za naučne projekte?

- Treba podsetiti da je leta 2019. godine pod skraćenim i obećavajućim nazivom PROMIS, obnarodovan prvi značajniji konkurs i to kao: "Program namenjen izvrsnim projektima mladih istraživača, u ranoj fazi karijere". U Aktu o ciljevima ovog Programa pisalo je da su njegovi najvažniji zadaci: "uključivanje izvrsnih mladih istraživača u naučnoistraživački rad, jačanje profesionalnih kapaciteta mladih istraživača u ranoj fazi karijere, osposobljavanje mladih doktora nauka za rukovođenje projektima, osposobljavanje mladih istraživača za konkurisanje za druge istraživačke i razvojne projekte na nacionalnom i međunarodnom nivou, posebno u Evropskoj Uniji, kreiranje novih projektnih timova, podrška izvrsnim idejama i podrška naučnoistraživačkom radu koji će pozitivno uticati na društvo i privredu."

Znači, trebali su da dobiju mladi naučni istraživači do 35 godina života, koji su iskazali svoj talenat, koji su na početku svoje naučne karijere ispoljili originalnost, izuzetnost ili izvrsnost. Ispostavilo se da je najmanje takvih mladih naučnika u Srbiji dobilo podsticajna sredstva za rad. Fond za nauku je sredstva dodelio ostareli, ocvalim istraživačima, sredovečnim likovima, a i mnogim naučnicima pred penzijom, čak i penzionerima.

Kako ste to utvrdili?

- Lako je bilo proveriti da je srednja starost rukovodilaca ovih projekta 37,7 godina a da je samo devetoro njih bilo mlađe od 35 godina. To je u projektnom ciklusu 2011-2015 godine bila gornja granica do koje se učesnicima priznavalo da su mladi. Kurioziteta radi pomenimo da je jedan "mladi" rukovodilac- dobitnica projekta od 175.000 evra - 47 godina stara naučna savetnica iz Novoga Sada dr Aleksandra Mišan. I nije ona jedina, skoro polovina "mladih" učesnika na projektima je prešla četrdesetu godinu.

Neregularna dodela miliona: prestarelim i nedostojnim kandidatima, pretežno na unapred dogovorene adrese

Vukajlović nastavlja: "PROMIS projekti su bili najavljeni kao projekti "za izvrsne mlade istraživače u ranoj fazi karijere", a raspodeljeni su uglavnom prestarelim i nedostojnim kandidatima i pretežno na unapred dogovorene adrese.

Početna ideja da se izvrsni i izuzetni mladi istraživači u ranoj fazi karijere stimulišu velikim sumama novca kako bi u naredne dve godine stvarali, pronalazili i otkrivali tajne nauke, pretvorila se u farsu, jer su upravljači Fondom takve skoro u potpunosti izostavili od finansiranja, a 9 miliona evra je dodeljeno, mnogim naučnim i drugim marginalcima, preko dosadašnjih konkursa koje je Fond sproveo".

Odakle novac državi Srbiji za ovakve projekte?

FR: Srpska javnost, ne samo naučna i kulturna bi trebalo da zna da su ova sredstva obezbeđena lakoumnim i neodgovornim zaduživanjem Republike Srbije kod Svetske Banke za ukupno 48 miliona kreditnih dolara. Ovaj novac upumpan je u, kako se pokazalo specijalno odabrane uglavnom slabe i neuspešne naučnike, a deklarativno je trebalo da doprinese razvoju naše medicine, ekologije, tehnike i privede uopšte...", kao da mučena nauka nije trebalo da bude prva briga ovog nazovi "Fonda" za nauku".

Zato sam odlučio da proverim većinu od ovih 59 nagrađenih, veoma skupih projekata "kojima rukovode naši najbolji naučnici mlađe generacije" kako ih zovu u Fondu za nauku, a čiji su projekti odabrani da budu istaknuti kao javni primer za ugled mladosti i pameti (i lepote). I da u to ime dobiju stotine hiljada vera (obično od 15-tak do 22-23 miliona dinara)!

Štetočinsko i neodgovorno rasipničko delovanje Fonda za nauku

Navedite neke od takvih promašenih odluka Fonda za nauku i dodele sredstava u pogrešne ruke?

FR: Dr Darku Jevremoviću, starom čak 43godine, višem naučnom saradniku iz Instituta za voćarstvo u Čačku, prihvaćen je i odobren za realizaciju projekat koji bi trebalo da se bavi starom temom virusa šarke šljive koji napada autohtone sorte (predloženi pokušaji da se kriotehnikom iskorenjuju patogeni traju više od 20 godina). Odobreno je čak 105.000 hiljada evra tačnije, 12 miliona i 400,000 dinara.

Tri svoja najzapaženija rada, na ovu temu, Jevremović je uradio davno, između 2005. i 2011. godine, kao jedan od šest koautora i nikada kao prvi autor. Projektom PROMIS je bilo predviđeno da mladi rukovodioci oforme i vode mlade timove izuzetnih uglavnom mladih istraživača i naučnika. A uprava Fonda za nauku izabrala je, suprotno ovom glavnom kriterijumu, 43 godine starog, slabo izuzetnog Darka Jevremovića (studirao agronomiju u Čačku 6 godina).

Učesnik na ovom projektu je još stariji direktor njegovog Instituta Milan Lukić, (48 godina), koji je studirao agronomiju u Čačku 7 godina. Treći saradnik na projektu je još stariji: naučni savetnik Tatjana Vujović, (50 godina) koja je biologiju studirala 10 godina, do svoje 29 godine, na Univerzitetu u Beogradu. Nije baš u prvoj mladosti ni četvrti saradnik 37 godina star dr Nebojša Milošević...

Zato se i pitam Jesu li baš ovo bili "naši najbolji naučnici mlađe generacije" i zašto je tim skupo plaćenih stranih recenzenata i naših vrlih "stručnjaka" iz Fonda odabrao baš ove ispodprosečne naučne istraživače između stotina pristiglih predloga? Da li su ostali odbijeni projekti bili još gori?"

Veterani sa promašenim i starim temama i predlozima

Navedite nam još neki od ovakvih projekata?

FR: Timu meteorologa sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu je za finansiranje odobren projekat: "Integrisani agro-meteorološki sistem predviđanja", a vodi ga meteorolog na smeru voćarstva i vinogradarstva Poljoprivrednog fakulteta, Mirjam Vujadinović Mandić (38 godina). Projekat je dobio 180.000 hiljada evra (21 milion i 300.000 dinara)!

Ovom timu (sastavljenom od saradnika sa Poljoprivrednog fakulteta)je pridružen dr Vladimir Đurđević (45 godina) stari meteorolog sa Fizičkog fakulteta u Beogradu.

U timu, za koga piše da će se "baviti stvaranjem sistema za dugoročne agrometeorološke prognoze vremena kojima bi trebalo da se prilagode srpski poljoprivrednici", pored dvoje pobrojanih, nalaziće se još troje starijih istraživača sa Poljoprivrednog fakulteta: meteorolog dr Ana (Josifa) Vuković (40), agronom-hortikultura dr Zorica Ranković Vasić (44), voćar i vinogradar, redovni profesor Dragan Nikolić (54) i, kao najmlađi član, meliorator dr Marija Ćosić (37).

Kolika je glupost i ostrvljenost, ali i šteta, dodeljivanje ovog uglavnom teorijskog projekta, može se već delimično proceniti ako se u guglu ukuca engleski tekst naziva odobrenog projekta: "integrated agrometeorological system". Dobija se 3 miliona i 810.000 rezultata! Bez mnogo truda se među njima može naći da je takav sistem postojao kod naših prvih suseda Bugara još davne 1999.godine!

Logično je postaviti pitanje: koji recenzetni, koja članovi Komisije iz Fonda za nauku su odobrili dodelu ogromnih sredstava ovom projektu? Ko je i da li je iko pregledao i kontrolisao, analizirao ovakve odluke? Zašto se ovako neodgovorno odlučivalo i zašto su se milioni dinara bacali kroz prozor?"

Vukajlović rezignirano zaključuje: "Tako se ovaj Fond lažno predstavlja kao dobrotvor koji "finansijski pomaže" neke mlade naučnike, a ustvari finansira uglavnom ocvale istraživače i proglašava ih za "najbolje naučnike" u Srbiji. Niti su mladi, na početku naučne karijere, niti najbolji, niti po ičemu izuzetni... Treba se na ovom mestu potsetiti reči Ive Andrića i zlih vremena:"Dođu tako ponekad vremena kada pametan zaćuti, budala progovori, a fukara se obogati."

Bumbari sa Elektrotehničkog fakulteta idu u Singapur

Na osnovu Programa saradnje srpske nauke sa dijasporom došlo je do potpune privatizacije podele novca za putovanja. Zločin bi bilo ne pomenuti "bumbare" sa Elektrotehničkog fakulteta. Njih šestorica su dobili putovanje u Singapur u Školu računara Naconalnog univerziteta Singapura. Mislite, možda da su to neki mladunci? Grdno se varate.

Idu sve 'kapitalci' koji masno zarađuju. Među njima je Milo Tomašević (63 godine), dekan ETF, i Boško Nikolić (48 godina) šef računskog centra ETF. Bio je u Radnoj grupi za izradu strategije razvoja projekata iz oblasti veštačke inteligencije.

ovom slučaju F. Vukajlović kaže: "Kao bliski prijatelj v. d. direktorke Milice Đurić Jovičić Boško Nikolić je i sam srećni dobitnik projekta u iznosu od 198.260 evra (23 miliona dinara). On je skoro sam sebi ovaj projekat dodelio, a i da nije bio u radnoj grupi, Milica bi mu sigurno dodelila (mislim projekat)".

Srećne kuvarice i kuvari iz Novoga Sada

Da li ovo što ste naveli znači da su članovi Upravnog odbora i naučnog Saveta fonda za nauku dodeljivali projekte i pare svojim odabranim kolegama sa Faskulteta i Instituta gde rade, da su jedni kod drugih lobirali i odlučivali na osnovu toga ko ima jače i bolje veze?

FR: Daleko najveća bestidnost je dodeljivanje projekta, vrednog 163.694,35 evra, u okviru PROMIS konkursa za mlade talentovane početnike, Aleksandri Mišan, (46 godina) starom naučnom savetniku „Naučnog instituta za prehrambene tehnogije" iz Novog Sada.

Važno je napomenuti, da je član Naučnog saveta Fonda za nauku bivši oficir, sada prestareli viši naučni saradnik, Nebojša Ilić (58 godina), koji je iz iste institucije iz koje je i sredovečna Aleksandra Mišan. Ni po kojim kriterijuma (sem ovakvih i sličnih klanovskih veza) ona nije mogla da osvoji sredstva na PROMIS konkursu: Niti je mlada, niti perspektivna, niti u ranoj fazi karijere…

Pored Aleksandre Mišan projekat u iznosu od oko 175. 000 evra je dobio i sredovečni Miroslav Hadnađev (41 godina ) zaposlen u istom Institutu. Štaviše, svi oni pripadaju istom centru tog Instituta: Istraživačkom centru za tehnologiju biljnih prehrambenih proizvoda. Sve troje ovih "višegodišnjih držalaca naučnih projekata" su po zvaničnim pokazateljima ispodprosečni naučnici, a pomenuta dva dobitnika-rukovodioca ni po kom parametru nisu zaslužili da dobiju tako 'prebogate' projekte (vidi str. 139-148 knjige F. Vukalovića). Tajna njihovog uspeha je izgleda u "pravilnoj" umreženosti (Hadnađev se dobro slagao i koautorovao sa pomoćnicima ministara Viktorom Nedovićem i Brankom Bugarskim). A verovatno i u političkom angažmanu Aleksandre Mišan u "spontanom" pokretu "Jedan od pet miliona". Aleksandra nije samo šetala sa ovim "opozicionarima", ona pokazuje se, jako voli daleka i egzotična putovanja.

Imajući to u vidu, Mišankini "fanovi" iz srpskog Fonda za nauku,i Ministarstva, prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, i Nebojša Ilić, član Naučnog saveta Fonda, su se hrabro i nesebično izborili da joj, dva meseca po dobijanju Promis projekta, dodele i vaučer za Australiju u okviru "Programa saradnje srpske nauke s dijasporom". Za ovaj program piše da je usmeren "na uspostavljanje naučne saradnje, razmenu znanja, zajednički rad na projektima, radovima, istraživanjima i patentima i na planiranje i širenje mreže saradnje između istraživača iz Srbije i naučnika iz dijaspore"."

Čak dve sredovečne gospođe iz Novoga Sada A. Mišan (46) i Jelica Simeunović, (44 godine),prof. sa Prirodno-matematičkog fakulteta, Univerzieta u Novom Sadu, su dobile"vaučere za razmenu znanja-projekte", koji će im omogućiti da idu na dalek put (putovanje iz snova) kod istog čoveka (prof. Miloša Tanurdžića) u Brisbejn u Australiji. Trajanje projekata je do godinu dana, a maksimalni iznos pojedinačnih projekata je u vrednosti do 10.000,00 evra.Čime li su ovo zaslužile?

Zbog potpunosti da još samo napomenemo da je Miroslav Hadnađev, u sve razširenijem nepotističkom maniru bez skrupula i opušteno, na ovaj projekat smestio i svoju suprugu Tamaru Dapčević Hadnađev (40 godina), iz istog Instituta. Imaće ovi "mladunci" dovoljno dodatnog novca da maksimalno 'ugoje' svoje mesečne plate dve godine!

Akademik Pilipović oborio sve rekorde u pristrasnosti

Čujemo da je Stevan Pilipović predsednik naučnog Saveta Fonda za nauku, a koji radi na Prirodno matematičkom fakultetu u Novom Sadu sopstvenom fakultetu nesebično dodelio čak sedam projekata!

- Neverovatno veliki broj odobrenih projekata koji odlaze u 'naučnu provinciju', u Novi Sad, je naizgled pravo čudo. Ovo čudo se jedino može pripisati činjenici da je predsednik Naučnog saveta Fonda za nauku Stevan Pilipović Novosađanin, inače akademik SANU, baš sa Departmana za matematiku i informatiku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu (PMF) .

Na ničim istaknuti PMF iz Novog Sada otišlo je neverovatnih sedam PROMIS projekta u ukupnoj vrednosti od bezmalo jedan milion evra!Na žalost, niko od ovih sedam slavodobitnika, pošteno govoreći, nije ni približno zaslužio da dobije to što mu dodeliše.

'Vođice' i Vođe projekata u petoj deceniji života

Vukajlović nastavlja:

" Nejaki Departman za biologiju i ekologiju PMF je osvojio čak tri PROMIS projekta za mlade u ukupnoj vrednosti od 498.787,00 evra.'Vođe' ovih projekata, troje postarijih kandidata, su u petoj deceniji života i praktikuju ono što se može nazvati kolhozna nauka.Radove potpisuje i po desetak koautora. Jedna od dobitnica, Kristina Pogrmić Majkić, na sajtu "Departmana" daje pet odabranih referenci koje imaju u proseku po devet potpisnika.Na svom spisku radova ona prijavljuje isključivo zajedničke radove sa malo starijom koleginicom Sonjom Kaišarević, sa istog "Departmana", koja je drugi srećni dobitnik PROMIS projekta.Ovaj "Departman", sličan 'naučnom kolhozu', verovali ili ne, ima ukupno 115 istraživača-budžetskih korisnika (62 sa doktoratom).

Kristini Pogrmić Majkić pisala je 2.septembra 2020. godine beogradska Politika u članku: "Za ideje mladih doktora nauka devet miliona evra". Politika piše da će tim „Detox", koji ona vodi, ispitivati "kakav je uticaj hemikalija u plastici na reproduktivni sistem žena". Kako će ona ispitivati uticaj raznih plastika na bolesti jajnika, sa još troje svojih kolega s novosadskog "Departmana" PMF i samo jednim sa učesnikom mršave naučne biografije s Medicinskog fakulteta u Novom Sadu (Stevan Milatović - 9 radova i oko 30 citata na WebofScience), sam Bog zna.

Pored toga, ovo je prastara tema koja se od 2010.godine radi na istom mestu pod rukovodstvom prof. dr Radmile Kovačević: „Ksenobiotici sa hormonskom aktivnošću: reproduktivni, metabolički razvojni odgovori i mehanizam dejstva kod odabranih modela organizama i ćelijskih linija" OI 173037. Samo surovo pristrasni ljudi, ili totalno neodgovorne neznalice, ili korumpirane osobe su mogle da donesu odluku da se za finansiranje odobre tri projekta sa istog Departmana za biologiju i ekologiju PMF UNS.Ima li tu ikakve etike?

Treći dobitnik na PROMIS konkursu je Petar Knežević (41). Pri tome, sve troje dobitnika su u petoj deceniji života, mršavih naučnih dostignuća i malo istaknutih bigrafija. Još je teže svrstati ih u "mlade istraživače u ranoj fazi karijere" koje bi bilo poželjno finansirati, kako to propisuje obnarodovani Akt o ciljevima PROMIS programa.Moj stav je da je bolje bilo pare razdeliti novosadskoj sirotinji nego ih davati ovakvim „stručnjacima".I da je savesti i stida Fond bi trebalo da poništi ovu svoju odluku i tako ispravi ove i mnoge druge kardinalne greške".

SANU, riba od glave smrdi

Godinama rukovodstvo SANU odbija da se pozabavi očevidnom korumpiranošću svojih članova koja se, između ostalog, ogleda i u bezobzirnom potpisivanju nekih od najistaknutijih akademika na tuđe naučne radove, kojima nisu ni crticu doprineli.Pomenuću ovde samo predsednika SANU Vladimira S. Kostića akademika Đorđa Šijačkog, koje sam lično javno imenovao kao drastične primere potpisivanja na tuđe radove (o tome sam upoznao srpsku javnost, mnoge druge akademike, među njima i Dušana Teodorovića "doživotnog lovca" na Sinišu Malog).Da li je to samo grubo i beskrupulozno prisvajanje tuđe intelektualne svojine, ili je štetnost ovakvog delovanja višestruko uvećana jer služi za "ugled" sličnim moralnim gromadama često pominjane "akademske zajednice"?

Kostić i Šijački- redovno DOPISANI AKADEMICI: da li samo grubo i beskrupulozno prisvajanje tuđe intelektualne svojine?

Kroz istraživanje ponašanja akademika u slučaju PROMIS konkursa moguće je doći do još poraznijih koruptivnih šema u kojima su učestvovali članovi SANU. Dušanu Teodoroviću se ćutanje isplatilo.On je na spisku glavnih koautora jedne nedavne dobitnice projekta u okviru Programa razvoja veštačke inteligencije.To je takmičarka iz Matematičkog instituta SANU Tatjana Davidović sa dobitkom od 160.673,13 evra.Zna 'Duci' Teodorović na koga se sme kevtati do mile volje, a koga ne valja dirati.

Vi predlažete da se Fond za nauku iz svih navedenih razloga ukine?

- Ističem da "Promis" konkurs, navodno za mlade (kako kažu "izuzetne, izvrsne") uopšte nije trebalo organizovati. Na osnovu svih saznanja izgledno je da će se na kraju pokazati da je preko 95% ovog novca potrošeno uzalud i da za to niko neće odgovarati. Najgore od svega je to što je ogroman novac dat u ruke pogrešnim ljudima i mnogim slabim (lošim) naučnicima što veoma destimulišuće deluje na vredne i časne naučne radnike".

Povodom ovakvih dodela ogromnih sredstava i to uzetih iz inostranog kredita ističem da nijedna država, u bližoj i daljoj okolini Srbije (a ni bilo gde u svetu), do sada nije dizala kredite za nauku. Jedini način da se ovom zlu kod nas stane na put je da se zakonom zabrani podizanje bilo kakvih kredita za unapređenje nauke i inovacija. Isto tako trebalo bi po hitnom postupku ukinuti Fond za nauku, koji je dosadašnjim radom pokazao svoju štetnost za nauku i naučni rad u Srbiji. Do sada nadležni organi nisu reagovali."

PROFESORI i MAME

Mučena 80 godina stara mama-Danica Janaćković morala je da pomaže sinu, profesoru Đorđu, da završi inovacioni projekat od 4 miliona dinara koji je overila 'rektorka' Ivanka Popović

Prof dr Đorđe Janaćković, akademik Akademije inženjerskih nauka Srbije, sadašnji član Naučnog saveta Fonda za nauku, i bivši dekan TMF, radio je 2010. godine sa 80-godišnjom majkom projekat vredan 40.000 evra!?!

Dve žene, visoki rukovodioci: rektor Ivanka Popović i v.d. direktora NTP Beograd Gordana Danilović Grković, toliko su bile 12. maja 2010. godine omađijane dr Đorđem Janaćkovićem da su čak i njegovoj, tada 80-ogodišnjoj majci overile da je podobna da radi sa sinom Đorđem jednogodišnji inovacioni projekt vredan preko 4 miliona dinara ( tada oko 40 hiljada evra).

Nismo istraživali da li je projekat i kako realizovan.Da li je došlo vreme da se ispita kako su se dodelile i delile tolike pare?Ili ćemo i dalje da jurimo mnoge plagijate profesora Univerziteta u Beogradu, a posebno Sinišu Malog i njegovu komisiju?

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane