Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

P(l)ikovi

Kako je Vučićev kartel srpske finansije stavio u ruke stranaca

Sve banke su tuđe

Banke u Srbiji posluju kako hoće, jer ih štiti državni vrh. Ako se kojim čudom desi da je neki zakon protiv nekog njihovog interesa, on se jednostavno ignoriše. Sa ukupnim bilansom od preko 4,5 bilijardi dinara u 2019. banke predstavljaju državu u državi, pa im je sve dozvoljeno. Poslednja prodaja jedne banke u državnom vlasništvu i to po ceni koja je samo 10 odsto njene godišnje bilansne aktive bilo je iznuđeno obavezom države da namiri arapske partnere u „Air Serbii", tvrde upućeni

Igor Milanović

Uprkos privrednoj krizi koju je izazvala izmišljena pandemija, bankarski sekror u Srbiji je veoma stabilan i uspešan, jer su banke jedino u ovoj državi zakonom zaštićeni prevaranti i secikese.

Od kako je na čelu Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković, a Aleksandar Vučić sa svojom ekipom na čelu države, sve se čini da se udovolji finansijskom sektoru i da se teret rizika poslovanja prebaci najviše na građane, a nešto manje na privredu.

Dokaz da su banke u Srbiji izvan i iznad zakona jeste protivzakonita praksa skoro svih komercijalnih banaka da klijentima obračunavaju i troškove obrade kredita. Sudska praksa je nedvosmislena po ovom pitanju, ali banke i dalje nesmetano tako posluju po principu „ako prođe - prođe" (čuveni APP model).

Veliki broj klijenata, međutim, zna svoja prava i tuži banku koja im zaračunava i ove troškove. To je postao toliko rasprostranjen i unosan posao da se oglasi o zastupanju građana u sporovima sa bankama nalaze svuda, čak i na banderama.

U pojedinim sudovima u Srbiji sporovi u kojima je banka jedna od strana čine i tri četvrtine svih postupaka. Tako je, na primer, u prvih 11 meseci prošle godine Prvi osnovni sud u Beogradu primio 39.030 novih parničnih predmeta u kojima je neka banka tužilac ili tužena, što je činilo 76,1 odsto ukupno primljenih predmeta ovog suda. Banke su u 99 odsto slučajeva u svojstvu tuženog.

Problem je u tome što banke, iako znaju da ne smeju da naplaćuju troškove obrade kredita to ipak čine, jer ih ništa ne košta da probaju. Država, naime, do sada nije uvela nikakve kazne za ovakvo postupanje uprkos apelima Udruženja sudija i tužilaca da se na ovaj način rasterete sudovi, jer zbog poplave tih tužbi u pojedinim sudovima se ročišta zakazuju tek za 2022. godinu.

Kako tvrde iz Prvog osnovnnog suda u Beoradu svaki njihov sudija je u prošloj godini u proseku dobio oko 100 predmeta u kojima je banka stranka u sporu.

Sve banke u Srbiji, po izveštaju Narodne banke Srbije, u 2019. su raspolagale sa 4.509.836.905.000 dinara bilansne aktive, odnosno sa 38.218.956.822 evra. To je dva puta više od ukupnog bruto domaćeg proizvoda ostvarenog te godine u regionu Beograda, koji daje 40 odsto celokupnog srpskog BDP-a. Po ovome se vidi kako banke u Srbiji predstavljaju državu u državi, zbog čega vlast ne sme da bude previše stroga prema njima.

U poslednje vreme primetna je tendencija ukrupnjavanja banaka i to u rukama stranaca. Najveća banka u državnom vlasništvu, "Komercijalna banka" (aktiva u 2019. 459.472.475.000 RSD) prešla je u ruke "Nove ljubljanske banke", koja od ranije već posluje na našem tlu sa aktivom od 84.385.306.000 dinara.

Kupoprodajna cena koju je krajem febnruara prošle godine dogovorio ministar Siniša Mali za 83,23 odsto akcija u državnom vlasništvu iznosila je 387 miliona evra, što je otprilike 10 odsto bilansne aktive ostvarene u 2019. godini.

Kako smatra Ljubomir Madžar, prodaja je odrađena isključivo kako bi država prikupila novac da finansira neka druga preduzeća, na prvom mestu "Air Serbiu" koja u ovoj godini mora iz nekih izvora da pokrije rashode u visini od skoro 400 miliona evra.

NLB je prisutna na celom prostoru bivše Jugoslavije i osim NLB Ljubljana postoje još: NLB Banka Skoplje, NLB Banka Sarajevo, NLB Banka Banja Luka, NLB Banka Priština, NLB Banka Beograd i NLB Banka Podgorica. Osim toga, većinski je vlasnik i LHB banke sa sedištem u Frankfurtu. Naslednik je stare "Ljubljanske banke" koja na ovim prostorima nije ostala u najboljem sećanju.

Posle proglašenja nezavisnosti Slovenije "Ljubljanska banka" je podeljena, tako što je imovina preneta na NLB, dok su obaveze ostale u staroj banci. Štediše iz drugih republika SFR Jugoslavije su novim slovenačkim zakonom bile onemogućene da svoja potraživanja naplate od nove, zdrave banke, što je istovremeno značilo faktički kako su ostali bez svojih uloga.

Ustavni sud Slovenije je ovaj zakon 2010. proglasio neustavnim, ali je to u većini slučajeva ostalo mrtvo slovo na papiru. Tako je, na primer, Hrvatska tokom pregovora o pristupanju Evropskoj Uniji morala da pristane na ucenu Slovenije o arbitraži u ovom slučaju, kako bi bio skinut veto te zemlje na dalje pregovore.

Slovenci, naime, smatraju kako je za uloge garantovala država, a raspadom SFRJ ta obaveza je preneta na republike, tako da Slovenija nije dužna da vraća ušteđevinu stanovnicima ostalih bivših republika. Procenjuje se da ukupna dugovanja prema svim štedišama izvan Slovenije premašuju dve milijarde evra.

Hrvatska je samo svojim građanima isplatila 546 miliona nemačkih maraka (173 miliona evra), koje je posle pokušala da naplati od Slovenije. Osim toga, hrvatski državljani potražuju još 312 milona evra.

Međunarodni sud za ljudska prava je 2012. obavezao Sloveniju da isplati štediše iz Bosne i Hercegovine. Nemački sudovi smatraju kako su oni nadležni za sporove, ako je štediša u vreme otvaranja računa u Ljubljanskoj banci legalno živeo u Nemačkoj, što je naznaka mogućnosti da oni dobiju tužbe protiv banke i da, zatim, pozivajući se na pomenutu presudu suda u Strazburu nadoknadu traže od Republike Slovenije.

Pošto je tako poharala svoje stare komintente "Nova ljubljanska banka" je krenula u novi pohod, ovog puta na imovinu država u kojima deluje, bar kada je u pitanju Srbija.

NLB je 2005. kupila "Prvu preduzetničku banku" iz Beograda, što je svojevremeno prikazano kao znak obnavljanja poverenja u srpske finansije. "Prva preduzetnička banka" je imala i neke nekretnine na svje ime, koje su polako prelazile u ruke NLB-a kako je napredovalo rebrendiranje. NLB prilikom svake akvizicije u početku ostavlja staro ime preuzete finansijske institucije i postpeno ga menja dok ne ostane samo NLB naziv.

U Subotici je "Prva preduzetnička banka" u vlasništvu imala višespratnu kuću u centru grada, Lenjinov park 3 ukupne površine 399,90 kvadratnih metara. Nekretninu je stekla rešenjem gradskih vlasti iz 2000. godine, koje je u zemljišne knjige bilo upisano 2001. Jedini problem je bio taj što je pravi, iako u katastar neupisani vlasnik bila Republika Srbija, što je proisticalo iz Zakona o sredstvima u svojini Republike Srije i to po automatizmu. Subotica bi po tome imala samo pravo korišćenja pomenutog prostora.

Pošto gradske vlasti na čelu sa Jožefom Kasom tada nisu obavestile o prenosu prava na "Prvu preduzetničku banku" niko u ime države nije uložio žalbu na ovo rešenje. Mućka je postala belodana tek kada je zemljišni list izvučen iz prašine kako bi se kao novi vlasnik upisala NLB banka.

Istražujući ovaj slučaj grupa građana je otkrila sve mahinacije i prijavila ih kako Republičkom javnom pravobraniocu, tako isto i Javnom tužilaštvu, ali je reakcija bila mlaka. Neko veoma moćan je stao iza NLB banke štiteći njene pljačkaške interese.

Dolazi do čitavog niza pravosudnih slaloma, pa se tako jedan zahtev od strane suda proglašava žalbom i odbija kao zakasnela?!? Po potrebi se belo proglašava crnim i obrnuto. Sve je dozvoljeno i moguće kada su u pitanju nečiji privatni interesi.

Preuzimanjem "Komercijalne banke" Slovenci su postali druga najveća bankarska institucija u Srbiji, bar po bilansu stanja iz 2019. Sa zbirno 543.857.781.000 dinara ostvarenih te godine ("Kombanka" 459.472.475.000 RSD i NLB banka 84.385.306.000 RSD) ona je ispred "Unicredit Banke Srbija a.d." (513.089.971.000 RSD), ali iza "Bance Intesa a.d." (687.352.236.000 RSD).

Ove godine sa našeg tržišta nestaje i brend "Vojvođanska banka" koja se u potpunosti utapa u "OTP banku" a.d. Ako ne bude nekih iznenađenja do kraja godine u Srbiji će poslovati 25 banaka (trenutno ih je 26, a do skora ih je bilo 27). Najmanja od njih je "Mira banka" a.d. (6.226.171.000 RSD) koja isključivo vrši transfere sa komintentima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane