Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Intervju sa Dr Draganom Pavlovicem

BUDUĆNOST JE DOŠLA

Razgovarao Mile Urošević

Kako vi kao naucnik i vidite buducnost ?

-Budućnost će se sigurno razlikovati od sadašnjosti. Današnja pandemijska kriza mogla bi nas nadahnuti da predvidimo buducinost i korisne bi bile promene u načinu života i rada buducieg društva koje bi imalo bolje razvijene modalitete komunikacije i društvene odnose koji bi se razlikovali od današnjih, u umnoženoj svetskoj populaciji i intenzivnijem mešanju stanovništva.

Razvoj komunikacija već preplavljuje svakodnevni život, a teškoće u održavanju privatnosti, ličnog ili porodičnog života van negativnih uticaja javnog života postale su teške za prevazilaženje.

Budućnost je otvorena i teško je predvideti. Međutim, postoje neki segmenti bliske buducinosti koji su možda očigledni i bilo bi korisno predvideti ih i pripremiti se za njihov dolazak. Čini se da promene koje namecie pandemija imaju neki anticipativni značaj: pružaju nam uvid u deo buducinosti. Bilo bi korisno da iskoristimo ovu priliku i da se bolje pripremimo za dolazak „stvarne" buducinosti.

Vi predlazete neku vrstu ratne strategije u borbi protiv virusa korone, koliko sam razumela. Imate li ideju nekog globalnog resenja krize ? kada ce sve ovo prestati ?

U pogledu ne samo globalnih rešenja, svakako je posebno dragocena ideja ponašanja koja cie se projektovati u buducinosti i koja cie smanjiti poslovne kontakte među ljudima. Epidemija koja ne jenjava verovatno cie nas pratiti još dugo. Što se tiče prevencije Kovid-19, verujem da bismo trebali imati dugoročnu strategiju, bez obzira na mogucii blagotvorni efekat vakcine. Mislim na to u godinama ili decenijama koje dolaze.

Od čega bi se sastojala ta strategija za buducnost?

Ova strategija sastojala bi se od intenzivnog, sveobuhvatnog i sistematskog smanjenja nepotrebnih direktnih kontakata među ljudima. Strategija koja ne bi smanjila korisne kontakte, veci smanjila spontane i manje efikasne kontakte, mogla bi biti korisna kao prevencija epidemije, ali bi povećala efikasnost međusobne saradnje i nepotrebnih ili štetnih kontakata.

Konkretno na sta mislite ? Kako smanjiti kontakte i ostati u kontaktu sa realnim zivotom ?

To se može posticii istovremenim merama u nekoliko sektora. Na primer, radne aktivnosti organizovati na takav način da se uvede klizno radno vreme (početak i kraj radnog vremena među radnicima ne bi se podudarali) ili u smenama (čitave grupe radnika radile bi u odvojenim delovima dana i nocii). Tako bi radni dan trajao do 24 sata, a verovatno bi ga pratilo skraciivanje radnog vremena i produženje radne nedelje, što bi podrazumevalo subotu i nedelju.

U mnogim sektorima smenski rad i sedmodnevna radna nedelja veci postoje, a to ne bi bila posebna novina. Tada bi trebalo poveciati frekvenciju prevoza, a javne službe takođe treba da funkcionišu duže, prema sličnom sistemu radne nedelje i radnog dana, što bi smanjilo zagušenja i „trivijalne" fizičke kontakte.

Ovo sigurno ne bi ograničilo ciljane i efikasne kontakte. U takvim uslovima mogla bi se obavljati gotovo normalna aktivnost, ali proširena na vecii broj aktivnih klasa. Pored toga, postojecie mere treba kombinovati sa povecianim mrežnim aktivnostima i smanjenjem direktnih kontakata u obrazovanju i uslugama, uključujucii zdravstvene usluge (telemedicina) i druge usluge.

U redovnu nastavu mogli bi se prebaciti ne samo fakulteti, veci i sveobuhvatno obrazovanje, ali na daljinu, a kreativno se moglo izvoditi i do dve treciine nastave na daljinu, tj. U mnogo većem obimu nego što je bilo ove godine.

Pretpostavljam da će se u buducinosti direktna usmena nastava s tim u vezi smanjiti ili značajno promeniti. Direktno podučavanje pojedinaca ili u grupama, koje se u praksi primenjivalo u porodici i u institucijama (Atinska akademija, na primer), prošlo je kroz mnoge faze. Danas ne samo teorijska veci i praktična nastava polako, ali sigurno prelazi na virtuelnu metodu, pa je očigledno da cie se direktni kontakti između nastavnika i učenika dodatno smanjiti.

Mogućnosti koje danas nudi tehnologija verovatno znače revoluciju u metodi u koju tek kreciemo. Međutim, veliki deo današnjeg učenja može se ponovo prijaviti u porodici jer su virtuelna znanja dostupna čak i onima koji nemaju dovoljno predznanja direktno dostupnih, pa mislim unapred naučeno.

Da li je narod spreman na tako drasticne promene ?

Pomenuta „klizna" podela rada i podučavanja ili obrazovanja ili drugih aktivnosti bila bi, naravno, negde novina i ne bi uvek i svuda bila mogucia. Sve ove mere verovatno bi dovele do ublažavanja socijalnih tenzija tokom same epidemije i izolacije, a tada bi bilo lakše prihvatiti strožu kontrolu poštovanja mera za zaštitu od širenja zaraze koronom.

Znamo da bi „panika" (psihološki efekat) na samo stanovništvo mogla biti štetnija od same epidemije, a predložene mere bi smanjile rizik od takvih efekata. A sve ovo pomoglo bi u predviđanju buducinosti i gotovo u potpunosti izbeglo mnoge ekonomski negativne efekte izolacije.

S druge strane, čini se da ono što je neko davno rekao, da cie se u buducinosti nacii samo oni koji su to predvideli na vreme - može biti ozbiljno upozorenje i signal alarma. I dalje je mogucie delimično predvideti jer je klica buducinosti u sadašnjosti.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane