Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Su(lu)dovanje

Koja mafija vlada u srpskom pravosuđu (216)

Pomozite nam da ih se otarasimo

Srpski sudovi još donose presude "U ime naroda". I, uglavnom, protiv naroda, odnosno običnih građana, koji ne pripadaju gornjoj strukturi društva, niti organizovanim kriminalnim grupama koje drže na vezi i apanaži veći broj sudija i državnih tužilaca. Za razliku od državnih tužilaca, koji svojim zamenicima mogu da izdaju obavezujuća uputstva, sudije su potpuno samostalne u svom radu i odlučivanju. Na žalost, najveći broj delilaca pravde tako se i ponaša - nasilno, priprosto, ne poštujući zakonitost ni javni moral. Za tužioce i delioce pravde u Srbiji birani su podobni i prepodobni, loši studenti i još lošiji ljudi. Zašto se nemo posmatra propadanje i sunovrat Srbije i pravosuđa? Zašto je za ministra postavljena Nela Kuburović, koja za svojih 36 godina života nije donela nijednu presudu, nije podigla nijednu optužnicu? Ko je nova ministarka pravde Maja Popović, službenica Bezbednosno informativne agencije. O tome piše urednik Milan Glamočanin, bivši načelnik uprave u saveznoj policiji, u saradnji sa istraživačkim timom Magazina Tabloid. U ovom broju zbog lečenja Milana Glamočanina, koje se privodi kraju, tekst piše Milovan Brkić

Milovan Brkić

Mafija u svetu ubija novinare, ali retko, i iz nužde, ako im vrhovi vlasti naruče. Napad na medije ne preduzimaju pravi mafijaši, jer bi bili izloženi opštem napadu javnosti, policije, senatora, poslanika...

Već nekoliko godina Vučićev kum Nikola Petrović, bivši direktor Elektromreže Srbije, koristeći se bliskošću sa srpskim tiraninom, piše tužbe protiv novinara i svakog ko ga pomene, tražeći odštetu.

Imovina gospodina Petrovića procenjuje se na nekoliko desetina miliona evra. Sve je to stekao ''poštenim radom'', sa pozicije direktora Elektromreže i vlasništva nad nekoliko mini hidroelektrana.

Postao je vlasnik vile vredne četiri miliona evra, Diposove vile na Košutnjaku i nekoliko velelepnih objekata po svetu i letovalištima. Ima najskuplji vozni park na Balkanu.

Portal KRIK je istraživao poslovanje gospodina Petrovića. Kako je došao do vile vredne četiri miliona evra, sazidane na najprestižnijoj lokaciji, na Dedinju, ko je to finansirao, kako je došao do DIPOS-ovog rezidencijalnog objekta, koliko skuplje naplaćuje struju koje proizvode njegove mini hidroelektrane....

Po tvrđenjima Nenada Kovača, doskora veoma bogatog čoveka, Nikola Petrović je direktor njegove kompanije, sa platom od 5.000 evra.

Novinari KRIK-a dobili su nagradu za istraživanje poslova Nikole Petrovića i njegove imovine, koju im je uručio bivši američki ambasador u Srbiji Majkl Skot.

Nekoliko godina američki kongresmeni i senatori traže od administracije iz Bele kuće da istraži poslovanje i Nikole Petrovića i privede ga pravdi. Konačno, sada je red i da Nikola plati za sve što je pokrao u Srbiji, pozivajući se na kumstvo sa Aleksandrom Vučićem. U međuvremenu su se raskumili, ne govore, ali količina novca s kojom raspolaže, održava ga u sedlu.

Magazin Tabloid i potpisnik ovog teksta izloženi su starhovitom progonu od strane sudske mafije kojom rukovodi Nikola Petrović.

Na početku ta mafija je bila u sastavu: Veselin Milić, načelnik PU Beograda, Aleksandar Stepanović, predsednik Višeg suda u Beogradu, Duško Milenković, predsednik Apelacionog suda u Beogradu, Nataša Krivokapić, viši javni tužilac u Beogradu, Ljubisav Đorđević, tužilac Prvog osnovnog tužilaštva u Beogradu, predsednica Prvog osnovnog suda u Beogradu Snežana Stevović.

Ova mašinerija je gazila po svakom ko je pomenuo ime Nikole Petrovića.

I advokati su bili uvek prvi na listi uticaja.

Tužbe protiv ovog lista i potpisanog novinara prvo je podnosila advokat Vesna Lončar, supruga sadašnjeg ministra zdravlja Zlatibora Lončara. Ona je bila u advokatskoj kancelariji Aleksandra Đorđevića, koji je postao direktor Bezbednosno inforamtivne agnecije. On je pružao snažnu podršku Nikoli Petroviću u nasilju nad ljudima, zaposlenima, novinarima.

Kada mu je Vesna Lončar otkazala punomoćje, Petrović je za advokata uzeo Nemanju Vasiljevića i njegovu advokatsku kancelariju. Gospodin Vasiljević je angažovao sedam advokata da proganjaju izdavače Magazina Tabloid, novinare i urednika. On je bio zaštićen od Aleksandra Đorđevića, zajedno su kao advokati poslovali.

Odlaskom Đorđevića, sa mesta direktora BIA, Nikola menja advokate i uzima advokatsku kancelariju Igora Isailovića, poslovnog partnera Ane Brnabić i njenog brata Igora.

Isailovićeva kancelarija preuzima sve Nikoline Predmete. Dok Nikola stiče milione evra, sudovi presuđuju u njegovu korist, globeći novine, urednike, sve one koji pomenu njegovo ime.

Tu sramnu ulogu i zlodela nad novinarima sprovodili su, kada je u pitanju Magazin Tabloid, njegovi novinari i urednici, predsednik Višeg suda u Beogradu Aleksandar Stepanović, predsednica prvog osnovnog suda u Beogradu Snežana Stevović, predsednik Apelacionog suda u Beogradu Duško Milenković. Viši tužilac Nataša Krivokapić uzdržavala se progona potpisnika ovih redova, ali je bila spremna da ga uhapsi na zahtev Nikole Petrovića da mu je ugrožena sigurnost. Više javno tužilaštvo je podiglo protiv mene optužni predlog, ali je sročilo optužbu zasnivajući je na nepostojećem dokazu- tekstu iz Magazina Tabloid, označen je broj, datum izlaska i naziv teksta sa sajta, u kojem nema nikakvog pominjanja njegovog imena, verujući da će to biti lak posao za sud, da optužbu odbaci.

Ipak, Stepanović je primorao sudiju Ljudmilu Miljković da osudi urednika Magazina Tabloid na ulosvnu zatvosku kaznu. Apelacioni sud je tu presudu ukinuo, uz upozoravajuće obrazloženje i nalog nižem sudu.

"Ovom sudiji bile su vezane ruke" - saopštila je sudija Miljković, po drugi put izričući istu presudu, kasnije navodeći da je predsednik suda od nje zahtevao da se izrekne ta presuda.

Ovog puta, presuda je došla u Apelacionom sudu u veće čiji predsednik je sudija Zoran Savić, koje je potvrdilo presudu. Otpravak nam još nije uručen. Neko će iz ovog veća morati biti vezan.

U kabinete Aleksandra Stepanovića, Snežane Stevović, Nataše Krivokapić i Ljubivoja Đorđevića, Nikola Petrović i advokati iz kancelarije Nemanje Vasiljevića, ulazili su kao u svoju kuću. Nikola je ulazio kod Stepanovićevih zamenika u odeljenju u Timočkoj ulici, a predsednik je dolazio da pozdravi uvaženog prijatelja. Nisu se stideli, niti krili, jer su ih novinari Magazina Tabloid sačekivali ispred sudnice i imali su saradnju sa službenicima i obezbeđenjem suda.

Pre dve godine, 6. maja, na Đurđevdan 2019. godine, u prostorije Privrednog društva Slobodna Štampa, upala je nenajavljeno grupa izvršitelja, uz podršku jakih policijskih snaga, pa je izvršitelj Jelena Aleksić iz redakcije iznela SVE kompjutere, stolove, lične stvari novinara...

Slobodna Štampa nije imala nikakve dugove prema Nikoli Petroviću. Pet sati je iznošen bespravno nameštaj, a sve sa ciljem da neko od zaposlenih pukne i napadne izvršitelje, siguran sam da bi nas pobili.

Srećom, YouTube kanal Srpski kolektiv je snimio emisiju o ovom zločinu, koju su preneli i drugi kanali.

Nikola Petrović i tadašnja državna sekretarka Dijana Hrkalović su izlistavali otete kompjutere novinara, skidali lične podatke, fotografije...

Bila je to fešta u kojoj su priprosti ljudi uživali radujući se pljački.

Tri dana kasnije ambasadori KVINTE u Beogradu posetili su Aleksandra Vučića, tražeći izveštaj o ovoj nezapamćenoj akciji policije. Pet dana kasnije ministar policije Nebojša Stefanović pozvan je u Vašington. Rečeno mu je da sa sobom ne vodi Dijanu Hrkalović, koju nisu primili prilikom posete kao člana delegacije. Prisutni u delegaciji obavestili su me da je Stefanoviću ministar unutrašnjih poslova naredio da odmah otpusti Dijanu i pitan je za akciju policije koja je nasilno otela imovinu redakcije, čiju vrednost je Nikola Petrović procenio na 850 evra.

Napad na Magazin Tabloid Nikola Petrović, od kada je postao svestan da će morati da bude izručen SAD-u zbog optuže koja je podignuta protiv njega, Ane Brnabić i još troje saučesnika, krenule su još žešće.

Tako je 16. juna Petrović krenuo da zapleni zgradu, na čijoj adresi, u sandučetu, se ostavlja pošta za Privredno društvo za izdavanje novina Tabloid press, koje je pre pet godina prestalo da izdaje ovaj magazin, prepuštajući izdavanje novom privrednom društvu. Po toj tužbi Petrović je opkljačkao imovinu Privrednog društva Slobodna Štampa, ali je sada hteo da zapleni zgradu na čijoj adresi je ovo privredno društvo, bez imovine, zaposlenih i praznog računa, uslužno ugovorilo korišćenje poštanskog sandučeta.

Po nalogu načelnika Policijske stanice Savski Venac Radovana Gatarića i načelnika PU Beograda, policija je bila spremila pet marica policajaca da obezbede preuzimanje zgrade, zbog duga nepostojećeg privrednog društva od devet hiljada dinara, zbog povređene mu časti.

Kada je o ovom planu obavešten kabinet ministra unutrašnjih poslova, uvidom u priložene dokaze, ministarstvo je zabranilo policiji da asistira u otimanju zgrade.

Napominjem da je pomenuti Gatarić pružio Petroviću policijsku podršku na Đurđevdan pre dve godine.

Sada Petrović preti, tvrdi da će odrešiti kesu i platiti milione da se smeni ministar policije Aleksandar Vulin.

Odmah po neuspelom preuzimanju zgrade od 300 kvadrata, Petrović angažuje Snežanu Stevović, predsedmicu Prvog osnovnog suda u Beogradu, koja ovlašćuje javnu izvršiteljku Mirjanu Dimitrijević, da prinudnim putem naplati sudske penale, zbog nepoštovanja odluke o zabrani pominjanja imena Nikole Petrovića u magazinu Tabloid. Mirjana Dimitrijević je bila šef odeljenja izvršnih sudija Prvog osnovnog suda u Beogradu, pa je predsednica suda znala koga da angažuje. Da je to rešenje doneto u pravnoj državi, gospođa Stevović bi bila smenjena i zauvek bi joj bio zabranjen rad u pravosuđu.

Kako privredno društvo Slobodna Štampa ima poteškoća u poslovanju (proterani smo u Podgoricu, tamo se već šest godina štampamo), zaposleni ne primaju platu. Po nalogu izvršitelja Tamare Lučić, sada ona traži da zbog činjenice da mi se ne odbija polovina zarade od 15.500 dinara, ona sa računa preduzeća, skida taj novac, mada Slobodna Štampa nije nikakav dužnik Nikole Petrovića.

Nezamislivo je da se prinudno blokira račun privrednog društva, koje ne duguje ništa Nikoli Petroviću. Protiv ovog rešenja dozvoljen je prigovor, o kojem će odlučiti, pogađate, gospođa Stevović.

Imam li pravo da se branim kao da sam izložen oružanoj pljački?

I da li to ima u bilo kojoj zemlji da kriminalci poput Nikole Petrovića, mogu da korsite sud, kao toaletni papir?

Vreme je da priznam. Uoči samog slanja broja u štamapriju u Podgoricu, promenio sam tekst. Prijatelj iz Londona, kome sam davao intervju i menjao podatke, obavestio me je da britanska obaveštajna služba ničim ne podržava Nikolu Petovića, Zlatibora Lončara i Aleksandra Stepanovića, jer se oni predstavlaju kao agenti MI 6.

Zato su izostali podaci i plan kako da se spasimo.

U narednim danima moraćemo da uz pomoć prijatelja, zaskočimo pravosudnu mafiju.

U prilogu obajvlujemo službenu biografiju sudije Branke Jevđić, kurtizane zbog koje nas je napao Aleksandar Stepnović. Njenu nezvaničnu biografiju nisam poslao u štampu.

Zvanična biografija sudije Jevđić, sa sajta Visokog saveta sudstva

Branka Jevđić, sudijski pomoćnik u Višem sudu u Beogradu, predlaže za izbor sudije za Prvi osnovni sud u Beogradu.

Branka Jevđić je rođena 8. oktobra 1989. godine u Banja Luci. Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu završila je 7. septembra 2012. godine. Pravosudni ispit je položila 26. decembra 2014. godine. Master akademske studije je završila 5. decembra 2013. godine. Doktorske akademske studije na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu upisala je školske 2014/2015 godine.

Od 1. novembra 2012. godine do 1. novembra 2014. godine obavila je pripravnički - volonterski staž u Prvom osnovnom sudu u Beogradu. Od 1. februara 2015. godine do 1. marta 2017. godine radila je u Višem sudu u Beogradu kao pripravnik sa položenim pravosudnim ispitom, gde je obavljala poslove sudijskog pomoćnika u krivičnom odeljenju. Radila je na izradi nacrta sudskih odluka, pripremanju predmeta za pretrese, pročavanju sudske prakse.

Od 1. marta 2017. godine je sudijski pomoćnik - savetnik u Višem sudu u Beogradu, raspoređena u krivično odeljenje, gde je radila na izradi nacrta sudskih odluka, pripremanju predmeta za pretrese i većanje, praćenju sudske prakse u cilju donošenja i izrade odluka.

Od 1. septembra 2017. godine do 15. januara 2018. godine je viši sudijski saradnik - samostalni savetnik u Višem sudu u Beogradu, a od 15. januara 2018. godine raspoređena je u Posebno odeljenje za organizovani kriminal Višeg suda u Beogradu, na radnom mestu sudijskog pomoćnika u zvanju višeg sudijskog saradnika - samostalnog savetnika. Kao sudijski pomoćnik Posebnog odeljenja za organizovani kriminal prisustvuje svim suđenjima kao stručno lice koje pomaže postupajućem veću prilikom izvođenja dokaza.

Dana 6. jula 2018. godine, od strane Višeg suda u Beogradu, određena je za predstavnika u radionici „Nezavisnost pravosuđa: razvijanje sposobnosti za efikasno rešavanje rizika od neprimerenog uticaja i zaštita sudijskih pomoćnika od istih", održanoj u organizaciji Evropske unije i Saveta Evrope. Ispred Višeg suda u Beogradu, Posebnog odeljenja za organizovani kriminal, prisustvovala je 14. avgusta 2019. godine sastanku Radne grupe za izradu SOCTA dokumenta održanom na Kriminalističko-policijskoj akademiji. Za ostvarene rezultate rada u 2017. i 2018. godini, ocenjena je ocenom „naročito se ističe".

Objavila je više naučnih radova. Govori engleski jezik i služi se nemačkim. Poznaje i rad na računaru.

Prema mišljenju sednice svih sudija Višeg suda u Beogradu i sednice svih sudija Apelacionog suda u Beogradu, kandidat Branka Jevđić ispunjava sve uslove koji su propisani Zakonom o sudijama za izbor sudije za Prvi osnovni sud u Beogradu.

Na osnovu Pravilnika o programu i načinu polaganja ispita na kome se ocenjuje stručnost i osposobljenost kandidata za sudiju koji se prvi put bira („Službeni glasnik RS", broj 7/18 ), kandidat Branka Jevđić je polagala ispit za osnovne sudove i ostvarila je ocenu pet.

Visoki savet sudstva, na sednici održanoj 10. januara 2020. godine, doneo je odluku da Narodnoj skupštini Republike Srbije predloži izbor Branke Jevđić, sudijskog pomoćnika u Višem sudu u Beogradu, za sudiju Prvog osnovnog suda u Beogradu.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane