Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Stav

BUDŽET 2021

Branko Dragaš

Stručnu analizu, koja se nalazi pred vama, uradili su profesor Slobodan Komazec, Dragan Radović, Miroslav Paravinja i moja malenkost. Uradili smo da pokažemo da moramo timski da radimo, ako hoćemo Srbiju da spasimo sadašnje propasti, ko ne zna timski danas da radi nije deo rešenja, nego nastalog problema. Uradili smo, istovremeno, ovu analizu jer nismo više mogli da slušamo laži Uzurpatora i njegovog ministra finansija, koji su, ozareni, napaljeni i oduševljeni, objašnjavali porobljenim, prezaduženim i siromašnim građanima da su postigli nezapamćane rezultate u istoriji srpske civilizacije.

Uzurpator je čak izjavio da niko od Berlinskog kongresa 1878. godine nije toliko zaslužan za spas i boljitak Srbije kao što je on to uradio za vreme svoje desetogodišnje vladavine. U čemu se sastoji taj veliki propagandni uspeh?

Kriminalci na vlasti slave što su finansijski rezultati na polugodištu neočekivano dobri, da smo postali najbolja ekonomija Evrope i da živimo u zlatnom vremenu blagostanja. Ministar finansija je izjavio da je budžetski deficit za prvih šest meseci ove godine samo 38,8 milijardi dinara, mada je rebalansom budžeta od 15. aprila 2021. godine za ovu godinu planiran deficit budžeta 412,2 milijarde dinara. Ako je budžetski deficit planiran na 412,2 milijarde dinara za čitavu godinu, to znači da je za pola godine 206,1 milijardi dinara.

Ministar ima razloga da se raduje i slavi, jer je razlika između 38,8 milijardi i 206,1 milijarda dinara neverovatna. Pre nego što uđemo u analizu budžeta, postavlja se logično pitanje, za sve one koji se ne razumeju u ekonomiju, kako je moguće da je tolika razlika između planiranog i ostvarenog budžeta?

Kakvi su to stručnjaci za javne finansije, novac koji pripada svim građanima Srbije, kada pogreše skoro šest puta, nisu pogrešili, recimo, 6%, što je veliko odstupanje u planiranju finansija, nego su pogrešili skoro 600%, što je, morate priznati, nenormalno?

Naročito kada znamo da su u aprilu radili rebalans. Kako onda da verujemo samozvanim stručnjacima koji prave takve kardinalne greške? Stručnjacima koji rade sa parama poreskih obveznika. Pogledajmo analizu šestomesečnog budžeta, koju smo radili na osnovu zvaničnih izveštaja iz Biltena javnih finansija za jun 2021.godine, koga objavljuje u publikacijama Ministarstvo finansija.

Prvo napomena, da ministar finansija brka izveštaj o Konsolidovanim bilansu države od izveštaja o Primanju i Izdacima budžeta za prvih šest meseci 2021. godine.

Kako je ministar finansija dokazani plagijator, onda ovo nije slučajna greška, nego je namerno urađena, kako bi se marketinški rezultati velikog uspeha još više naznačili u apatičnoj i nezainteresovanoj javnosti.

U razvijenim zemljama, budžet je najvažnije pitanje za građane, jer se kontroliše trošenje novca građana. Nažalost, kod nas budžet niko, osim nas nekolicine stručnjaka, ne brani i tako su novčana sredstva građana ostavljena na milost i nemilost kriminalaca, lopova i plagijatora na vlasti. Ekonomski fakuletet se ne oglašava decenijama unazad.

Ministar koji je ukrao čitava poglavlja iz objavljenje knjige nekog istraživača, sigurno će da pokrade novac građana koji mu je ostavljen na čuvanje i brigu. Iz Biltena možemo da vidimo da je deficit Konsolidovanog bilansa države -38,8 milijardi, dok je deficit Primanja i Izdataka budžeta - 75,5 milijardi dinara. Razlika, naravno, nije mala i nije za potcenjivanje, ali smo videli da je ministar plagijator namerno uzeo manju cifru iz Konsolidovanog bilansa države kako bi pokazao još veći uspeh veleizdajničke vlasti. Ai, to je manji problem prema onome šta nam analiza Primanja i Izdataka budžeta pokazuje. Pođimo redom. Analiziramo, dakle, samo budžet.

Deficit na polugodištu iznosi samo - 75,5 milijardi dinara, dok je on na polugodištu planiran rebalansom na -206,1 milijardi dinara. Razlika je ogromnih - 130,6 milijardi dinara ili 1,1 milijarda evra. Šta je dovelo do toga da se za tako veliki iznos smanji deficit? Napominjem, da je deficit budžeta u 2020. godini iznosio rekordno -459,1 milijarda dinara ili 3,9 milijardi evra. To je 36,5% budžeta za 2020. godinu, dok je dozvoljen deficit budžeta samo do - 3% budžeta.

Ako je za prvih šest meseci smanjen deficit, naročito od aprila kada je rađen rebalns, za 1,1 milijarda evra, to znači da su za toliko porasli prihodi ili su smanjeni za toliko rashodi, da bi se smanjio deficit. Drugog načina nema.

Ekonomija je egzaktna nauka i zasniva se na matematici. Da li je moguće da je privreda u Srbiji za šest meseci ove godine toliko dobro poslovala i da su građani imali toliko veliki dohodak da su napunili državnu kasu i smanjili deficit? Pogledajmo pojedinačne stavke budžeta.

Porez na dohodak građana je planiran rebalansom 76,6 miijardi, za pola godine 38,3 milijarde, ostvaren je za šest meseci - 42,8 milijardi, što je povečanje na prihodnoj strani budžeta za 4,5 milijardi dinara.

Porez na dobit pravnih lica je rebalansom iznosio 99,1 milijardi dinara ili za pola godine -49,5 mld din, dok je ostvarenje 83,1 mld dinara, što je povećanje 33,6 mld din.

Porez na dobit se anticipativno uplaćuje u ovoj godini, na osnovu poslovanja u prošloj godini, zar u rebalansu budžeta u aprili mesecu nisu znali kako su poslovala pravna lica? Zar su toliko omanuli da nisu mogli da predvide veći prihod od 285 miliona evra?

Otkud ovoliki nagli prihod kompanija, kada znamo da je prošle pandemijske godine pad poslovanja privrede bio, zvanično prikazan 1,5%, ali naša procena je najmanje 15%?

Jedno objašnjenje je da ova stavka služi da se „frizira” budžet za potrebe političke kampanje za predstojeće izbore, pa se javna preduzeća prikazuju da su profitabilna i da ostvaruju velike zarade, ali, nažalost, to nije istina.

Kako se postiže profitabilnost javnih preduzeća, iz kojih se uplaćuju porezi i dividenda na kraju poslovne godine? Njihov profit se ostvaruje iz - novih zaduženja. Javna preduzeća uzimaju kredite i prikazuju ih kao prihode, što je ekonomski neprihvatljivo, ali plagijatorima je sve dozvoljeno, pa tako posluju pozitivno i služe da uplaćuju novac u „frizirani” budžet. Hokus-pokus kombinacijama budžet se puni lažnim prihodima.

Sledeća stavka u budžetu koja se koristi za lažno prikazivanje budžeta je - Neposredni prihodi i primanja od prodaje nefinansijske imovine, koji su u rebalansu predviđeni na -170,3 mld dinara, znači na pola godine -85,6 mld dina, dok je ostvareno za šest meseci - 71,5 mld din, što je razlika od 14,1 mld dinara.

Na ovoj stavci se nalaze takse, kazne i dobiti i dividende javnih preduzeća, kao i vanredni neporeski prihodi i osatli neporeski prihodi. Kada saberemo samo ove tri razlike od rebalansa budžeta, dobijamo iznos od - 52,1 milijardi dinara.

Na strani rashoda, došlo je do značajnog smanjenja ostvarenih rashoda u odnosu na rebalans budžeta. Tako su Dotacije za socijalno soiguranje, koju su planirane na - 240,5 mld dinara, odnsono 120,25 mld dinara za pola godine, smanjenje u ostvarenim transferima ove godine na 103,9 mld din, što je umanjenje za 16,35 mld dinara. To umanjenje je nastalo na način da nisu isplaćeni transferi, da se namerno kasni sa isplatama i da se prebacuje u drugo polugodište, kako bi se prikazali veliki rezultati u prvom polugodištu.

Veleizdajnička vlast stalno primenjuje tu finansijsku gimnastiku u svojim zvaničnim izveštajima. Naročito se to vidi na kraju godine. Čitavu godinu odlažu razne isplate korisnicima budžeta, kako bi neprekidno bili u političkoj kampanji, da bi to sve onda prikazali i uradili u decembru, kada se vidi pravo katastrofalno stanje budžeta.

Radi se o jednom psihološkom fenomenu, koga vlast lopova i plagijatrora vešto koristi. Krajem godine, naročito od Svetog Nikole, počinje praznična atmosfera, koja traje sve do Svetog Save sledeće godine, kada ljudi se opuštaju, hoće malo da danu dušom, pa se taj period koristi da se urade korekcije u budžetu. Recimo, povraćaj PDV je dostigao 281 mld dinara ili 2,4 milijardi evra, uvećava se iz godine u godinu, ali režim o tome ništa ne govori i preko godine smanjuje njegov iznos.

Oni privrednici koji traže povraćaj PDV, mogu da dobiju posetu poreskih inspektora. Najveća razlika je napravljena na poziciji- Kapitalnih rashoda, koji su bili planirani na - 362,2 mild.dinara, znači za pola godine 181,1 mld dinara, dok je otvareno -100,1 mld dinara, pa je razlika - 81,0 mld dinara. Nema opravdanja da se promaši za 689,3 miliona evra. Neko od građana će reći da je to dokaz njihove nestručnosti. Pogrešno! To je dokaz njihovih prevarnih radnji. Budžet prikazuju kako njima odgovara u predizbornoj kamanji. Oni siluju budžet, jer su nasilnici. Bahati su, primitivni i bezobrazni jer su im građani Srbije to dozvolili.

Na poziciji ostalih rashoda, koji su najpogodnije za razne finansijske malverzacije, planirano je 76,2 mild dinara, odnosno 38,1 mld dinara, dok je ostvareno 51,3 mld dinara, znači više je potrošeno od planiranog za - 13,2 mild dinara ili 111,5 miliona evra.

Profesor Komazec predviđa, ipak, uprkos ovim propagandnim trikovima režima, da će budžetski deficit na kraju godine biti u granicama onog koga su već predvidili do 412 milijardi dinara. Naravno, ukoliko mađioničari finansija nam ne prirede neke nove cirkusne predstave.

Sada prelazimo na drugi deo budžeta - Finansiranje, koje pokazuje kakva su Primanja i kakvi Izdaci budžeta.Pošto je budžet u konstantnom minusu, onda kroz ovu stavku možemo da pratimo kako se država zadužuje.

Dragan Radović, iskusni knjigovođa, iznosi suštinsku primedbu, koja je presudna važna za ovako pogrešno vođenje državnih knjiga. Naime, budžet Primanja i Izdataka je Bilans uspeha države u jednoj godini, kako je država poslovala u toj godini, ali je potrebno da država ima i Bilans stanja, da se kroz aktivu i pasivu posmatra sve što država ima od imovine, potraživanja, na jednoj strani, i, na drugoj strani, kapitala i obaveza, kratkoročnih i dugoročnih dugovanja, koji opterećuju državu.

Na taj način bi se imao pregled realnog stanja državnog duga, koga na ovaj način ne možemo da patimo. Kako država nikada nije napravila takav završni račun, sa presekom Bilansa stanja i Bilansa uspeha, to je dokaz da političari nežele da ih građani kontrolišu u trošenju novca poreskih obveznika i zaduživanju države.

Odluku o trošenju novca i zaduživanju donose isključivo političari, odnosno, u našem nesretnom slučaju kulta ličnosti, jedan psihopata koji voli novac i koji je umislio da je mesija. To je najslabije mesto totalitarnog sistema, najslabija karika u propagandi njihovih laži i najvažnije je da to mesto napadamo, osvetlimo i gađamo. Kada rušenjem totalitarnog političkog sistema predstavničke demokratije, uvedemo direktnu demokratiju, onda će svaki građanin moći da glasa kako se troše naše pare iz državne kase i tako ćemo oduzeti moć političkim kriminalcima i prevarantima na vlasti.

Savremene tehnologije nam to omogućavaju. Nema izlaska na izbore i učestvovanje u prevari građana, ako se ne uspostavi ovaj sistem koji kontroliše trošenje državnog novca. To je pitanje finansijske higijene i principa građanskog poštovanja. Oni koji prave novac i koji pune budžet, moraju da upravljaju, kontrolišu i glasaju kako se njihov novac troši. To više ne mogu da rade političari.

Kada im tu najjaču polugu njihove vlasti oduzmemo, politički mešetari se više neće hteti da bave politikom, jer više neće imati mogućnost da kradu državu i građane. I to je suština današnje politike. Naša generacija ima istorijsku obavezu da danas to promeni. Ko ovo ne razume, nije vredan da trošimo vreme na njega. Na ovaj način, politika više nije unosan biznis za političare, nego je politika javna delatnost u ineresu svih građana.

Na poziciji Izdaci, možemo da vidimo da su 2019. godine iznosili - 612,2 mld din, 2020. godine - 384,4 mld din i za prvih šest meseci ove godine - 130,9 mld dinara, dok je planirano - 478,6 md din ili 239,3 mld dinara za pola godine, što je razlika 108,4 mld, smanjenje izdataka. Odustali su od nekih izdataka u prvom polugodištu, to će eksploatisati bliže izborima

. Nemoguće je da su se Izdaci smanjili u 2020. godini, u odnosu na 2019. godinu, jer su zaduženja bila konstantna, nemoguće je da se Otplata glavnice domaćim kreditorima smanjila za 131,1 mld dinara ili 1,12 milijardi evra. Zvaničan podatak u Biltenu, nešto niže objavljen, pokazuje da su povećana zaduživanja države na obveznicama i da je u 30.06.2021. iznosilo - 10, 6 milijardi evra, dok je u septembru povećano na 11, 4 milijardi evra. Znači, Uzurpator se stalno zadužuje. Tajna njegovove vladavine je u neprestalnom zaduživanju države, krađi novca i potkupljivanju građana, nekim sitnišem, da može još neko vreme da vlada i da širi svoju praznu demagošku propagandu bez ikakvih ekonomskih rezultata.

Koliko iznosi naš pravi dug? Dolazimo do pitanja koje se u narkotizovanoj javnosti uopšte ne postavlja. Svi se prave blesavi, kao da se pitanje duga odnosi na nekoga drugoga. Ključnog pitanja koje lomi totalitarni politički sistem i koji određuje dalju sudbinu države i građana mora da se otvori. Evo, naš stručni tim otvara to pitanje u celosti.

Koliki su, dakle, ukupni naši dugovi? Taj podatak će nam pomoći da shvatimo u kakvoj ekonomskoj katastrofi se danas nalazi naša država. Svi dugovi, bez obzira ko ih pravio, pašće na leđa građana, jer građani su lično zaduženi, rade u zaduženim kompanijama i žive u prezaduženoj državi.

Ukupni dug predstavlja spoljni dug države, dug preduzeća, dug banaka, dug građana i obaveze koje država nije prenela za PDV.

Spoljni dug države na kraju juna je iznosio - 32,341 milijarde evra, gde se nalazi Javni dug države, dug banaka i dug kompanija prema inostranstvu, dug privrede je -12,348 milijardi evra, dug građana -11,143 milijarde evra i dug države za PDV -2,4 milijardi evra, što daje ukupan iznos duga - 58,232 milijarde evra.

Ali, to nije sve. Na ovaj dug treba dodati izdate garancije i Strane direktne investicije / SDI/ . Koliko to iznosi? Nemamo zvanične podatke i ne možemo da prodremo u analitičke račune države, jer bi tamo sve videli. Koristimo ovde priliku da objasnimo problem koji se krije na ovoj stavci.

Uzurpator se hvali da on gradi i da je privukao SDI, koji zbog njegove političke genijalnosti dolaze. Zvanični podaci govore da od 2012. godine do - 30.06.2021. godine SDI iznose - 20,294 milijarde evra. Ali, sada je ključno terminološko pitanje- Šta je SDI? Neka nam objasne oni kojima Uzurpator veruje, kojih se plaši i čije naloge mora da ispunjava.

Prema definiciji MMF-a , SDI se definišu kao kategorija međunarodnih investicija koja odražava pojavu kada rezident koji se nalazi u jednoj zemlji- investitor ili kompanija, ostvaruje TRAJNE KORISTI nad preduzećem koje je rezident neke druge zemlje.Podvukli smo - trajne koristi.

Znači, kada Uzurpator odluči da gradi auto-put ili prugu, uzimam taj slučaj, onda on dodeljuje posao kompaniji koja je obezbedila finansiranje tog projekta, tako rade najčešće Kinezi, ali ih slede i ostale države, banka iz Kine obezbedi novac, ali kroz kredit sa kamatom, zadužuje se država Srbija, mora da vrati glavnicu kredita sa pripadajućom kamatom i za to dostavlja bankarsku garanciju.

Znači, nije SDI, već kreditno zaduženje Srbije, mada ga naši plagijatori vode kao SDI. Kada bi bio SDI? Kada kompanija iz Kine učestvuje na tenderu, dobije posao za izgradnju, angažuje svoja sredstva ili sredstva svoje banke, uzme koncesiju na tu investiciju, izgradi auto-put, eksploatiše ga, jer je to vlasništvo kompanije i nakon ostvarene dobre zarade, ako je tako dogovoreno, to se može da radi kroz javno-partnerski odnos, putem BOT modela / BOT (build-operate- transfer) vrati auto-put državi Srbiji.

Ovde ne ulazimo u cenu izgradnje auto-puta, gde se u Srbiji krade pet i više puta nego što košta kilometar auto-puta. Koliko je nama poznato, nema takvog modela izgradnje velikih infrastrukturnih objekata u Srbiji. To znači da je veliko opterećenje na garancijama i na godišnjem servisiranju tih obaveza. Izračunali smo da na iznos zaduženosti od 58,232 milijardi evra, uzeli smo najniže kamate, mora da se plati 2,8 milijardi evra svake godine i da taj iznos i dalje raste.

Koliko onda od onih 20, 294 milijardi evra SDI pripada stvarnim SDI, a koliko kreditnom aranžamanu. Ako je to, pretpostavimo, minimalno 50% pozicije na SDI, onda na dug treba da se doda još 10,1 milijardu evra. U tom slučaju, naš dug narasta na 68,332 milijarde evra. To je teret koga ne može da vraća Srbija. Koliki je BDP godišnji?

U jednom od prošlih tekstova sam pokazao da je laž da BDP iznosi 46,2 milijarde evra, Uzurpator se hvali da će ove godine da pređe 51 milijardu evra, ali realni BDP nije veći od 26 milijardi evra.

Lično mislim da je on mnogo manji, ali poštujem timski rad i uzimamo za našu analizu da je BDP toliki. To znači da je ukupan naš dug u odnosu na realan BDP -262%. Dozvoljena granica je 60%. Znači, Srbija je - bankrotirala!

Samo niko to ne sme javno da objavi. Naša stručna i rodoljubiva obaveza je da to objavimo i da građanima ukažemo u kakvoj nevolji se nalazimo. Ekonomski fakultet o ovome ne sme da zucne. Prodani intelektualci su izdali svoju struku, državu i narod. Ćute da sačuvaju konform, koga su uspeli nekako da obezbede sebi i svojoj porodici.

Može li se biti miran i spokojan na Titaniku koji tone? Ako trenutno voda nije dospela do vaše kabine, to ne znači da neće uskoro to da se dogodi. Svi ćemo uskoro da posatnemo brodolomci. Šta će da se dogodi? Ludi Uzurpator će da srlja dalje, jer on ne može sam da se zaustavi. Ako ga ne zaustavimo, on će sve da uništi. Budžet će da pukne. Neće biti prihoda za isplatu plata i penzija. Neće biti deviza da se vraća spoljni dug. Velika tražnja za devizama će slomiti kurs dinara.

Dinar će da propadne na granici do 500 dinara za evro. Plate će da padnu na 80-100 evra, penzije će da padnu na 20-40 evra. Milioni ljudi neće moći da preživi. I milioni ljudi će se tada naći na ulici. Neće imati više nikakvog izbora.

Tada postoji velika opasnost da, spinovanjem naših vekovnih neprijatelja, dođe do građanskog rata. Dužnost nam je da to javno kažemo. Naši vekovni neprijatelji na tome vekovima rade. Sve ovo može da se izbegne, ako se osvestimo, udružimo i uzmemo sudbinu države u svoje ruke.

Postoje samo dva cilja: rušenje šizofrenog Uzurpatora i njegovog kriminalnog režima i stvaranje Vlade narodnog spasa na godinu dana. Koja će da primeni Program za spas Srbije. Stručne, poštene i vredne rodoljube imamo, koji znaju da upravljaju velikim sistemima u krizi.

Treba im podrška većine građana. Prema poslednjim objavljenim merenjima samo 9% građana je reklo da dobro živi, preostalih 91% građana je priznalo da loše živi i da je iz dana sve gore. Obraćamo se tim građanima i pozivamo ih da nam se pridruže u odbrani Republike od kriminalaca na vlasti.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane