Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Nestajanje

Knjiga Branislava Gulana ,,Ruralne sredine u Srbiji - Spasavanje sela i države'' (62)

Stočari pušteni niz vodu!

Branislav Gulan, je član Naučnog društva ekonomista Srbije, Nacionalnog tima za preporod sela Srbije, KONVENTA EU - Mreže za ruralni razvoj EU u Srbiji, novinar, publicista i književnik, koji se više od pola veka bavi selom i seljacima, odnosno čekanjem boljeg života na selu. Evo njegovih najnovijih istraživanja. Autor je i trostruki dobitnik nagrada za životno delo. Dve međunarodne i jedne domaće - Društva novinara Vojvodine u 2019.godini. U izdanju novosadskog ,,Prometeja'', nedavno je objavljena i nova knjiga Branislava Gulana ,,Ruralne sredine u Srbiji - Spasavanje sela i države''. Knjiga je proglašena i nagrađena za najbolje autorsko delo i projekat u 2019.godini VELIKOM DARODAVNICOM od strane ,,Svetionika'' iz Kragujevca. U 2020. godini autoru je za projekat istraživanja, nestajanja i obnove sela Srbije dodeljena i uručena MEDALJA ČASTI Novog Sada. Uz dozvolu autora objavljujemo najinteresantnije delove ovog istraživanja čije se i novo izdanje upravo priprema.

Branislav GULAN

Evo i njihovog saopštenja nadležnima koji su se stalno oglušivali: Stočarstvo Srbije nalazi se u velikim problema. U BDP agrara Srbije učestvuje samo sa 31 odsto. To je karakterstika najnerazvijenijih zemalja u svetu. Jer, sve što je ispod 60 odsto - su nerazvijeni. Stoke je malo, ali ipak, više nego što treba Srbiji. Vlada neće da pomogne prodaju pa se u stajama i oborima tove gubici! Istovremeno se uvozi zamrznuto i meso lošeg kvaliteta iz sveta. Broj svinja je na nivou 1955. godine u Srbiji.

Srbija je od izvoznika mesa postala njegov uvoznik. A, da za takvo stanje nema odgovornosti odgovornih pokazuju i analize istraživanja državnih revizora. Tako u izveštaju o reviziji svrsishodnosti poslovanja pod nazivom ,,EFEKTIVNOST PODSTICAJA U STOČARSTVU'', pod brojem 400 - 1115/2019-04/15, od 12. decembra 2019. godine doslovce između ostalog stoji: ,,IAKO JE U PERIODU 2016 - 2018. GODINE REPUBLIKA SRBIJA IZ BUDŽETA IZDVOJILA OKO 28 MILIJARDI DINARA ZA PODSTICAJE U STOČARSTVU, NIJE DOŠLO DO POVEĆANJA BROJA GRLA POJEDINIH VRSTA ŽIVOTINJA, PROIZVODNJE MESA I POVEĆANJA IZVOZA U OBLASTI STOČARSTVA''...

Nažalost, ni posle niza upozorenja državni vrh nije se udostojio da odgovori zahtevima Unije poljoprivrednika, koje im je uputila u ime stočara. Vlada Republike Srbije i predsednik Republike Srbije uvek su se oglušivali na zahteve stočara, čak, štaviše, radili su sve kontra u odnosu na upućene zahteve. Stočarstvo je propadalo, stiglo je na nivo 1910. godine, o čemu je govorio današnji predsednik Republike Srbije kada je bio opozicionar!

Umesto da ponište letošnji zaključak Vlade kojim se preuzima 15.000 tovljenika od skladištara Robnih rezervi, ova institucija je stalno slala naloge za isporuku tovnih svinja svojim skladištarima, na već postojeći višak na tržištu od 90.000 tovljenika, čime su omogućili klaničarima da ne moraju kupovati na tržištu, već su sve do nedavno obarali cenu tovljenika (110-115 dinara po kilogramu žive mere), a uporedo sa tim da dižu cene mesa u svojim radnjama.

Tek nedavno je cena tovljenika stigla na oko 170 dinara po kilogramu žive mere. Ali, i to stvara stočarima gubitak sve do 220 dinara po kilogramu žive mere, ističe ugledni stručnjak prof. dr Vitomir Vidović, višedecenijski profesor stočarstva u Novom Sadu.

Pored toga, uvoz svinjskog mesa iz EU i dalje traje nesmanjenim tempom. O interevntnom otkupu bar 100.000 tovljenika niko i ne pomišlja. Takođe ni o imenovanju ombudsmana za hranu i preispitivanju Sporazuma o stabilizaciji pridruživanju sa EU.

U uništenje stočnog fonda uključene su pojedine političke strukture, uvoznički lobi i briselski komesari. Naime, još 3. marta 2021. godine bio je objavljen je Nacrt zakona o uređenju tržišta, koji imaju sve zemlje osim Srbije. Tim nacrtom zakona o uređenju tržišta bile su predviđene su tri mere u slučaju poremećaja tržišta i to:

1.javna intervencija,

2.podrška privatnim skladištarima i

3.vanredne interventne mere.

Međutim, zakon je usvojen, ali o primarnoj proizvodnji u njemu ništa ne piše. To je dokaz da o njemu nije konsultovana primarna proizvodnja u stočarstvu Srbije. I taj propis je prilagođen uvoznicima. Navodno se borimo protiv, njih ali im činimo usluge, u zakonskoj regulativi. Stočari su opet stavljeni pod tepih. Nastavljen je pokolj stoke (nedavno je zaklano 46.000 krmača koje su mogle uskoro da nam donesu 500.000 prasadi). Mi smo se posle tog pokolja odlučili za njihov uvoz mesa!? Dakle, primarna proizvodnja je stavljena pod tepih, to znači da se i dalje uništava.

Dakle, podstiče se uvoznički lobi! Ova poslednja mera se primenjuje u situacijama kao što je ova trenutna, kada imamo viškove roba i niske otkupne cene. Međutim, sve se radi na štetu proizvođača. Kako smo obavešteni iz Ministarstva poljoprivrede, predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, je prilikom posete Priboju, početkom 2021. godine godine, izjavio između ostalog - da država ne može da uređuje tržište niti da otkupljuje tržišne viškove. A, mi njih nemamo. Jer, Srbija je, recimo 1984. godine u oborima imala oko 5,4 miliona svinja, a danas nema ni 2,5 miliona!? Isuviše providno da bi neko u to poverovao, kao da ne postoje i drugi mehanizmi za uređenje tržišta!

Šta u ovoj situaciji stočari mogu da urade, kada ih je država pustila niz vodu? Rasprodali su prvo tovljenike po 110-115 dinara po kilogramu žive mere. Kada su se ispraznili obori za ono malo što je ostalo cena je podignuta na 170 dinara po kilogamu žive mere!? Moraće još da se zaduže kod banaka (ako mogu), kako bi pokrili zaduženja kod dobavljača stočne hrane. O obnavljanju novog ciklusa tova nema ni govora. I to će najviše pogoditi tovljače sa područja AP Vojvodine, jer će ostati bez državnog zemljišta po pravu prečeg zakupa.

Na taj način desiće se ono na šta godinama upozoravamo - da će nam ovim potezom oteti stoku, zemlju i letinu, jer bez zemlje nema ni letine. Svi ovi procesi uništavanja srpskog sela i države pomno se prate i koordiniraju iz takozvane EU, koja je sve samo nije evropska, jer, koliko znamo, Evropa je od Urala do Atlantika i mnogo je širi pojam od ove EU - nakaradne tvorevine, koja predstavlja samo zajednicu „bečkih konjušara", sa sedištem u Briselu, skupinu poslušnika i saveznika Germana, gde glavnu ulogu ima Nemačka.

Sva koordinacija iz ove „konjušnice", na uništenju srpske poljoprivrede i države, obavlja se sa pojedincima iz političkih struktura ove zemlje, s tim što oni moraju biti odabrani, provereni i sertifikovani od svojih nalogodavaca iz Brisela. Kao nagradu za dobro obavljen posao, od gazda iz Brisela, dobijaju zvanje najboljeg „konjušara" (evropejca). Žalosno, ali istinito. Srbija tamo ima veoma malo prijatelja. Ni najnovija vest iz „bečke konjušnice", da nas neće primiti u svoje članstvo čak i ako ispunimo sve uslove koje pred nas postavljaju, srpskog seljaka uopšte ne zabrinjava, jer niti imamo nameru da ispunjavamo njihove zahteve, niti ćemo ih ispuniti, a do članstva u toj nakaradnoj tvorevini nam je stalo koliko i do lanjskog snega, navodi Zlatan Đurić, stočar iz Srema.

Previše su ti nazovi evropljani Srbiji zla naneli, kako u prošlom tako i u ovom veku i dalje to čine - od raznoraznih uslovljavanja, ubacivanja bolesti i zaraza, nedozvoljenog kretanja preko njihove teritorije. Štete koje imamo od Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU mere se milijardama. Tako da taj neprijateljski odnos prema Srbiji nam ne dozvoljava kao narodu da se nađemo u takvom društvu. Što dalje od njih biće bolje za sve. Lako se može zaključiti iz svega iznetog da stočari i poljoprivrednici ne trebaju državi i da nam predstoji nemilosrdna borba protiv zla i pošasti koje su nas snašle, jer za nas je Srbija iznad i pre svih, kaže predsednik Unije poljoprivrednika Zlatan Đurić, ugledni stočar iz Srema.

Došlo vreme za promene!

Potpredsednk Stranke slobode i pravde (SSP) Dejan Bulatović ocenio je da je „došlo vreme za promene", jer, po njegovim rečima, stočari, voćari, zemljoradnici i ratari u Srbiji „iz dana u dan vode bitku da prežive". „Umesto da u 21. veku govorimo o savremenim sistemima za mužu ili za navodnjavanje, o masovnoj proizvodnji organske zdrave hrane koja bi bila jedan od zaštitnih znakova naše zemlje, u selima po Srbiji nema vode, nema puteva, nema elementarnih uslova za život.

To je nedopustivo i to moramo promeniti", izjavio je Bulatović prilikom obilaska sela Orašac kod Obrenovca. Kako se navodi u saopštenju SSP, Bulatović je istakao i da ta stranka planira da očvrsne poljoprivredu „subvencijama od 12.000 dinara po hektaru, garantovanim otkupnim cenama poljoprivrednih proizvoda, gorivom bez akciza i zabranom prodaje zemlje strancima".

Proizvodnja mleka je kao i svaka druga proizvodnja. Jedina, možemo je nazvati specifičnost, je u tome što su u ovom slučaju osnovna sredstva koja se koriste za proizvodnju krave. U tom smislu se biraju najefikasnije. U momentu kupovine osnovnih sredstava PKB-a, preuzete su i krave lošeg kvaliteta. Iz tog razloga je ,,Al Dahra'' uvezla veći broj krava kako bi popravila genetiku - navodi se u odgovoru kompanije, na kritike o lošem radu i uništavanju postojećeg stočnog fonda. Četiri muže su uvedene, kako tvrde u kompaniji, kako bi se podigla efikasnost. To nije ništa neubičajeno, tako se radi na svim kontinentima, tvrde iz ,,Al Dahre''.

RTS u PKB-u: Da li investitor poštuje dogovor, koliko je uloženo do sada i kako preduzeće posluje, pitali su novinari?

Nekadašnjim simbolom ne samo Beograda već i velike Jugoslavije, PKB-om već treću godinu upravlja novi vlasnik - kompanija "Al Dahra" iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Nakon godina lošeg poslovanja, gigant je prodat, znatno ispod tržište vrednosti, samo za 121 milion evra!? Zašto znaju aktuelni političari koji su odobrili tu transakciju!

U prethodnom periodu uloženo je nekoliko desetina miliona evra, a rukovodstvo kompanije najavljuje nove investicije. U vlasništvu kompanije "Al Dahra'' u Srbiji nalazi se više od 17.000 hektara oranica. Na njima se proizvode žitarice, uljarice, krmno bilje...

Ove godine ostvarili su rekordne prinose pšenice: 8,2 tone po hektaru pšenice, ječma 8,9 tona i uljane repice 4,4 tone po hektaru, kažu za javnost u toj kompaniji. "Bolja selekcija đubriva, pesticida i semena i isto tako optimizacija same obrade zemljišta.

Na određenom procentu površina prešli smo na tzv. redukovanu obradu kako bismo smanjili emisiju ugljen-dioksida u atmosferu za otprilike pet puta", kaže Nemanja Oparnica, glavni inženjer za preciznu poljoprivredu. Vladimir Deronić je u kompaniji već četvrt veka i kaže da se promene i te kako osećaju otkad PKB-om rukovodi novi vlasnik. "Nismo imali klimu u traktorima, stare mašine 17 godina, prikolice, bez instalacija... Otkako smo ušli u kompaniju ,,Al Dahra'' imamo milionsko ulaganje. To se vidi po mašinama. Klimatizovane kabine", kaže Vladimir Deronić, rukovalac poljoprivrednim mašinama.

Buduće investicije :

Kada je preuzeo PKB, novi vlasnik se obavezao da će u kombinat za tri godine uložiti 30 miliona evra! Taj rok nije istekao, a investirano je mnogo više u mehanizaciju, stočarstvo i fabriku lucerke. "Potrebno je zasnoviti kompletan sistem za drenažu i instalirati kompletne sisteme za irigaciju koji će nam omogućiti da postižemo dobre rezultate kada su u pitanju prinosi bez obzira na vremenske uslove. Dodatne investicije u mehanizaciju i planirane su dodatne investicije u farme krava", rekao je Dušan Radičević, generalni direktor kompanije "Al Dahra Srbija".

Nekoliko miliona evra već je uloženo u poboljšanje uslova na farmama "Al Dahre". Uvedena su nova hraniva, a krave na mužu idu četiri puta dnevno. Prošle, 2020. godine proizvedeno je 54,9 miliona litara mleka, što je 11 miliona litara više nego ranije. "Al Dahra je značajna sredstva uložila u obnavljanje genetskog potencijala našeg stada prvenstveno uvozom 612 visokosteonih junica iz Danske prošle godine. U trenutku privatizacije na farmama je bilo oko hiljadu krava koje proizvodno nisu zadovoljavale kriterijume", rekao je Jovan Antić, glavni tehnolog za kontrolu proizvodnog procesa i nove tehnologije.

Od oko 260 kilometara kanala koji prolaze kroz parcele kompanije "Al Dahra Srbija", za sada je u saradnji sa "Srbijavodama" očišćeno oko 180 kilometara, rečeno je RTS-u. Takođe, u naselju Vrbovsko je uz pomoć morskih algi rešen problem neprijatnih mirisa iz kanala oko farme koji je meštane mučio više od dve decenije. Sa druge strane, predsednik Samostalnog sindikata Al Dahre Srbija, Zoran Brkić, tvrdi da zaposleni u kompaniji nemaju normalne uslove za rad. "Od 2018. kada je PKB kupljen do sad, umesto napretka, dobili smo dve zatvorene farme", tvrdi Brkić. Ne znam šta će dalje biti, ali nije dobro! Radnici su nezadovoljni sa platama, ne mogu da prehrane svoje porodice, bojim se da je tu došlo do tačke ključanja, ne znam na šta to sve može da ispadne, mi smo najmanji sa platama u agraru, a što je najgore još uvek nemamo kolektivni ugovor, naveo je Brkić za N1.

Olupina koja tone

Potpredsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dejan Bulatović zatražio je od Ministarstva poljoprivrede niz hitnih mera koje će „osigurati opstanak" govedarstva jer, kako je ocenio, stočarstvo u Srbiji nije u usponu, već u „velikoj opasnosti da se potpuno zatre". Bulatović je ocenio da bivši „PKB" nije „svemirski brod", već je „olupina koja tone". „Pre više od godinu dana počeli smo sa upozorenjima ministru poljoprivrede da hitno mora nešto učiniti povodom sve težih uslova u koje zapada naše stočarstvo.

Vlast se oglušila o alarmantne podatke koji jasno ukazuju da smo na pragu zatiranja stočarstva i tvrdoglavo plasira laži kako se stanje u ovoj poljoprivrednoj grani tendenciozno poboljšava", kazao je Bulatović, a saopštila SSP. On je naveo da dok u Srbiji subvencije iz godine u godinu opadaju i kasne, istovremeno u Nemačkoj godišnje subvencije po jednoj kravi iznose 2.000 evra, u Francuskoj 1.700, a u Španiji 1.500. „Možda najeksplicitniji detalj uništavanja stočarstva i samog 'PKB'-a svakako je gašenje postrojenja za biomasu, prilikom čega je čuveni kotao vredan 160.000 evra, koji je zagrevao plastenik ranog povrća uništen i prodat u staro gvožđe. Plod rada srpskih instituta, ministarstva i obrazovnih ustanova, 'Al Dahra' je pretvorila u otpad.

Oglasio se i ministar Nedimović

Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović kaže za javnost da je kompanija ,,Al Dahra'' do sad mimo prodajne cene uložila 75 miliona evra i da će biti uloženo još 50 miliona u PKB.

Ova kompanija je danas svemirski brod u odnosu na ono što je nekada postojalo u PKB, rekao je ministar Nedimović. On je komentarišući snimke neuhranjenih krava rekao da "svako ko se bavi stočarstvom zna da među 17.000 krava mora biti 50-60 onih koje su bolesne ili neuhranjene", i dodao "da je Al Dahra potpuno obnovila i promenila kako objekte tako i uslove za rad". Izgrađena je nova fabrika koja će, nadam se, biti puštena u rad, obnovljena je mehanizacija i to je sada svemirski brod u odnosu na ono što je nekada postojalo u PKB, ponovio je Nedimović.

On se i osvrnuo na izjavu predstavnika sindikata da vlada neizvesnost oko daljeg poslovanja ,,Al Dahre'' kao i statusa zaposlenih od novembra 2021. godine. ,,Al Dahra'' ima svoje ugovorne obaveze i još nisam čuo da je rečeno da će neko biti otpušten. Mogu da razumem strah ljudi za svoju egzistenciju, ali o tome se razgovara sa predstavnicima ,,Al Dahre'', rekao je Nedimović za Politiku.

Bez subvencija nema budućnosti

Bivši predsednik Samostalnog sindikata ,,Al Dahre'' Milisav Đorđević je nedavno rekao za N1 da je privatizacija PKB nanela veliku štetu, i da nije urađena u interesu zaposlenih. On dodaje i da nije jasno čime će se firma baviti od novembra. Zato što država Srbija jednostavno ne podstiče proizvođače mleka zato što nemaju odgovarajuće premije za mleko, zato što ovo preduzeće, bez obzira što je svetskog renomea i svetskog glasa, i dalje posluje sa gubitkom kao što je poslovao i PKB. Jednostavno, stočarska proizvodnja bez odgovarajućih premija, bez subvencija ne može da bude pozitivna nigde, a pogotovu kod nas i iskreno se bojimo da će se gašenjem stočarske proizvodnje ugasiti preko 400 radnih mesta u ,,Al Dahri'', rekao je Đorđević.

SUBVENCIJE: Ministar Branislav Nedimović

Sve veći broj zahteva za subvencije u poljoprivredi, veća suma subvencija kao i uspostavljanje sistema kontrole, dovode ponekad do zagušenja u obradi zahteva, rekao je za Tanjug ministar poljoprivrede Branislav Nedimović. „Već su krenule da se isplaćuju subvencije za 2021. godinu, samo ljudi moraju da budu svesni da imamo isti broj ljudi koji rade i nacionalne mere koje su povećane za oko dva puta", rekao je Nedimović.

Naveo je da postoji zagušenje u pogledu obrade zahteva i naglasio da se sada kontroliše svaki zahtev u smislu finansijskih zloupotreba. „Imali smo situaciju na teritoriji Mačvanskog okruga da je od 27 kontrola, u 23 utrvrđeno da su pare trošene nenamenski. Mora i tu da se uvede red i napravi sistem kontrole", rekao je ministar. Nedimović je rekao da je isplaćeno više od 120.000 zahteva iz 2020. godine od ukupno podnetih oko 134.000, a da je oko 6.000 zahteva odbijeno zbog neuredne dokumentacije. „I to se dešava. Imamo dosta dokumentacije na dopunama. Mora da se shvati da ovo postaje jedan ozbiljan sistem, u kome postoji neverovatna količina zahteva.

Iz godine u godinu sve ih je više", rekao je on. Naveo je i da je u 2020. godini u Srbiji bilo 179.000 grla ovaca više nego u 2019. godini. „Mora to sve neko da obradi. Zato idemo na sistem „eAgrar" koji želimo da uvedemo od 2022. godine. Da se elektronskim putem podnose zahtevi za subvencije i isto tako isplaćuju. Da ubrzamo ceo sistem i ljude oslobodimo da mogu da se bave konkretnim stvarima", rekao je on. Nedimović je istakao da za 2019. godinu ne postoje zahtevi za subvencije koji nisu plaćeni, a da je dokumentacija uredno podnesena. „Ima onih koji su na sistemu dopuna. Prosto je - ako ne dostaviš dopunu, nećeš dobiti pare", zaključio je ministar poljoprivrede.

Proizvođači mleka: Veće premije za mleko za tri dinara neće zaustaviti rasprodaju krava u Srbiji!

Proizvođači mleka u Srbiji ocenili su da najava o povećanju premije za mleko za tri dinara po litru, sa sedam na deset dinara, neće zaustaviti rasprodaju krava jer se mleko prodaje za oko 37-38 dinara po litru, a prosečni troškovi proizvodnje su oko 56 dinara.

Vlasnik farme krava iz okoline Kruševca Goran Stojanović rekao je za Betu da rasprodaje farmu od 23 krave jer je problem sa jeftinim mlekom trebalo rešavati pre nego što ta proizvodnja finansijski potpuno ne uništi poljoprivrednike koji se njome bave. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Branislav Nedimović najavio je da će država povećati premiju za mleko za tri dinara, sa sedam na deset i da je to jedna od mera koje će biti donete u cilju podrške proizvođačima mleka."Od 23 krave do sada sam prodao 13 i prodaću sve do jedne jer nema vajde od tog rada, a povećanje premije za tri dinara je kasno stiglo", rekao je Stojanović.

Dodao je da je "cena mleka nikakva, a premiju za ovu godinu još nije dobio".

Vlasnik iz Velikog Šiljegovca Radovan Ignjatović naglasio je da je povećanje premije od tri dinara po litru dobrodošla pomoć posle šest godina koliko država nije povećavala tu vrstu finansijske podrške, kada bi i mlekare podigle otkupnu cenu za još deset dinara.

"Sve je poskupelo i povećanje premije od tri dinara značilo bi nam da smanjimo gubitke kada bi i mlekare podigle otkupnu cenu bar deset dinara, ali su mi u mlekari Ekomlek, kojoj prodajem mleko, rekli da mogu da podignu otkupnu cenu za dva dinara, a to je smešno", rekao je Ignjatović. On je rekao da je sve poskupelo, od nafte do stočne hrane i da je sojina sačma koja je neophodna za koncentrate sa 60 dinara po kilogramu prošle godine poskupela ove godine na 110 dinara.

Dodao je da za ovu godinu još nije dobio premiju koja se isplaćuje kvartalno i da za dva kvartala potražuje oko 300.000 dinara. Stočar Radomir Miladinović je rekao da jedino što ga sprečava da rasproda stočni fond su krediti koje je uzeo, pa novac koji dobije od mleka preusmerava u banku bez mogućnosti da zadrži deo kako bi naplatio rad. Po rečima vlasnika farme od 40 krava litar mleka košta 36-37 dinara, malo više od kilograma kukuruza, a da ima proizvodjača koji ga prodaju i za 25 dinara po litru. "Povećanje premije za tri dinara bi značilo proizvođačima kada bi sada i mlekare podigle otkupnu cenu na bar 50 dinara po litru", rekao je Miladinović.

NARAVOUČENIJE!

(Ne)odgovornost odgovornih!

Ministar poljoprivrede u Vladi Srbije, kada je reč o subvencijama treba da pročita i da odgovori na ono što je pronašla o nepravilnostima Državna revizorska institucija o radu Ministarstva poljoprivrede, u dva navrata, o podeli subvencija od 54 milijarde dinara, od 2016. do 2020. godine.

Prvo: Radi se o kontroli i nalazu DRI o podeli subvencija od 2016. do 2018. godine u iznosu od 28 milijardi dinara namenjenih stočarstvu Srbije koje učestvuje u BDP agrara Srbije samo sa 30 odsto! Sve ispod 60 odsto je loše!

Drugo: Da pogleda nalaze o podeli subvencija za ruralni razvoj od 2018. do 2020. godine od 26 milijardi dinara! Jer, posledice lošeg rada su da svako četvrto selo u Srbiji nestaje i liči na ruine!

Za sve to dobio je i uputstva šta treba da se radi i da se isprave greške. Dakle, radi se o novcu od 54 milijarde dinara, koji je stvorio narod Srbije, za koje nema rezultata o njihovom usmeravanju i trošenju, od 2016. do 2020. godine. Te 54 milijarde dinara su veće od ovogodišnjeg (2021. godine) Agrarnog budžeta Srbije, koji je bio planiran na 53 milijarde dinara. Ako se subvencije pretvore u evro (ako je jedan evro 118,00 dinara, to je onda oko 457 miliona evra!). Nema im traga, ni rezultata u ulaganje novca u te dve vitalne agrarne oblasti.

Dakle, nema traga gde je novac u vrednosti kao četiri prodata PKB!? Kažemo ne zna se. Međutim, novac nije otišao tamo gde je namenjen za subvencije posrnulom stočarstvu niti za obnovu sela u koje se kunemo da će spasiti Srbiju! Običan narod, koji je glasačka mašina, ne zna gde su pare, ali politička oligarhija, odnosno vrhuška koja ih deli sigurno zna! Ali, ne i javnost!

Šta je na tome urađeno jer nema tragova ni dobrih rezultata o potrošnji tih para koje su nešto više od Agrarnog budžeta za 2021. godinu? Kada se sve to ispravi, može da se priča, o drugim, novim podelama i dodelama subvencija! Da je taj novac uložen u posrnulo stočarstvo ono bi procvetalo, a i sela bi nam imala drugačije izgledala, i ne bi bila oronula kao što su sada.

Odgovornima takvo stanje, to treba da bude naravoučenije za budući rad i mandat, ako ga dobiju za takve ,,postignute rezultat'', čak i od o svoje političke garniture. A, kontrolu je obavila i takvo stanje utvrdila Državana revizorska institucija Srbije... Dakle, nije ni analiza nekog analitičara, niti političkih protivnika... Već izveštaj Državne revizorske institucije! Očito da za sada nema odgovornosti odgovornih za takve rezultate!

DRŽAVNA REVIZORSKA INSTITUCIJA IZVEŠTAJ O REVIZIJI SVRSISHODNOSTI POSLOVANJA EFEKETIVNOST PODSTICAJA U STOČARSTVU

Broj: 400-1115/2019-04/15

Beograd, 17. decembar 2019. odine

DRŽAVNA REVIZORSKA INSTITUCIJA

IZVEŠTAJ O REVIZIJI SVRSISHODNOSTI POSLOVANJA

PODSTICAJI MERAMA RURALNOG RAZVOJA

Broj: 400 - 738/2020-04/38

Beograd, 14. decembar 2020. godine

Izgubljen trag novca!

Dakle, u stočarstvu je od 2016. godine do 2018. godine potrošeno 28 milijardi dinara. Rezultata nema u povećanju proizvodnje i potrošnje mesa, povećanju broja grla, poboljšanju rasnog sastava, niti je postignut boljitak u stočarsvu, utvrdila je DRI i objavila 17. decembra 2019. godine. Posle toga, od 2018. godine do 2020. godine dato je i potrošeno još 26 milijardi dinara za ruralni razvoj u Srbiji. Ni tu nema vidljivih rezutlata, ali ni tragova gde je novac potrošen. I to je kontrolisala DRI, pa je i tu identičan izveštaj - da su pare potrošene, ali da vidljivih rezultata ni boljitka - nema. Dakle, ukupno se radi o novcu od 54 milijarde dinara. Ili još jedno poređenje: u 2021. godini planiran je Agrarni budžet od 53 milijarde dinara u Srbiji! Dakle, jedan budžet je potrošen, ne zna se gde, nema ni rezultata ni u jednoj oblasti. Šta mislte da su i subvencije od 54 milijarde potrošene za ove dve delatnosti, kako bi one sad izgledale? I da li bi Srbija bila uvoznik ili izvoznik mesa, mleka, prerađevina...?! Imala bi pune staje i obore stoke i sela u koja ne bi ličila na ruine. Ako se novac kome je ,,izgubljen'' trag pretvori u evre, radi se od 457 miliona evra! Ogroman novac za siromašnu Srbiju. Ili još jedno poređenje. To je novac koji je dobijen kao da su prodata tri PKB i dva PIK Bečeja!? Za trošenje tih para, odnosno ,,gubljene traga'' gde se nalaze, nema odgovornosti odgovornih!

Stanje pogoršano poslednje decenije!

Sve ovo odrazilo se i na već postojeće loše stanje u stočarstvu i ruralnom izgledu Srbije. Stočarstvo decenijama ima godišnji pad od dva do tri odsto, a svako četvrto selo u Srbiji nestaje, 1.000 sela nema prodavnicu, 500 put, vezu sa svetom... Kuće u njima izgledaju kao ruine... Stanje je posebno pogoršano u poslednjoj deceniji kada je godišnja stopa pada stabilizovana na oko tri odsto. Dokaz takvog stanja je da farmeri u Srbiji zbog jeftinog mleka rasprodaju i kolju krave! Kažu, sve dok je litar vode skuplji od litre mleka, nema berićeta u stočarstvu. Oni posebno ukazuju da subvencije, od 28 milijardi dinara, date 2016. godine nisu stigle do seljaka, što je još više pogoršalo stanje i podstaklo uništavanje farmi. Nije poboljšana ni slika sela i život u njemu iako se tvrdi da im je ,,upućeno'' 26 milijardi dinara, preko Ministarstva poljoprivrede Vlade Srbije. Dakle, svi uzroci lošeg stanja u ovoj grani, koja učestvuje stvaranju BDP agrara samo sa 30 odsto, nalaze se u lošoj agroekonomskoj politici zemlje. U svetu se računa sve da je loše ako stočarstvo učestvuje u BDP agrara ispod 60 odsto! I ovo je još jedan od dokaza da agrar nije strateška grana u privredi Srbije, da ima podršku samo u predizbornim kampanjama. Dokaz tome je da je Srbija od izvoznika mesa postala njegov uvoznik. Samo u 2019. godini za uvoz zamrznutog svinjskog mesa, lošeg kvaliteta, potrošeno je 71, a godinu dana kasnije 58 miliona dolara! U godini kada se raspadala Jugoslavija, dakle 1990. - iz Srbije je u svet bilo izvezeno mesa u vrednosti od 726 miliona dolara!

POGLEDI IZ UGLA PRIVREDNE KOMORE SRBIJE

Stočarstvo u dubokoj krizi!

Pandemija korona virusa negativno je uticala na sektor stočarstva koji od početka 2021. godine beleži pad proizvodnje, prodaje i izvoza, zaključeno je u Privrednoj komori Srbije, početkom septembra 2021. godine. Određivanje minimalne otkupne cene sirovog mleka, poreske olakšice, kao i pravo prečeg zakupa zemljišta, samo su neke su od hitnih mera koje traže proizvođači kako bi se očuvala isplativost proizvodnje i zaštitila ova strateška grana poljoprivrede. Spoljnotrgovinska razmena stočarskih proizvoda beleži negativan bilans od 51 milion evra u prvoj polovini 2021. godine.

Uvoz mleka i mlečnih proizvoda za šest meseci 2021. godine iznosi 51,9 miliona evra, a izvoz 39,3 miliona evra. Vrednost uvoza svinjskog mesa od januara do juna 2021. godine bila je 20,6 miliona, dok je izvoz iznosio samo skromnih 1,2 miliona evra, rečeno je na sastanku proizvođača stočarskih proizvoda i predstavnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Kako je istaknuto na sednici odbora Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda Privredne komore Srbije (PKS), potrebno je da nadležna ministarstva usvoje nove, ali i ranije inicijative Komore i njenih članica, s ciljem da se očuvaju sektori mlekarstva, svinjarstva, govedarstva, živinarstva, ribarstva u Srbiji...

„Pandemija Korona virusa uticala je na proizvodnju u stočarskom sektoru, poskupela je hrana za životinje i znatno su povećani drugi troškovi, što je dovelo u pitanje rentabilnost domaće proizvodnje", kaže Nenad Budimović, sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda PKS. Vasa Džigurski, predsednik Udruženja proizvođača mleka Srbije ocenjuje situaciju u mlekarstvu kao neodrživu i upozorava da će veliki broj profesionalnih farmera prestati sa proizvodnjom. Rešenje je da vlasnici mlekara plate mleko po ceni od oko 54 dinara po litru zajedno sa premijom, kaže Džigurski.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede najavili su da će vlada uskoro usvojiti uredbu o povećanju premije za mleko što će biti značajno za oko 18.000 poljoprivrednih proizvođača, kao i da se radi na uvođenju sektorskog standarda za obeležavanje porekla domaćeg mesa. Dakle, na sednici u Privrednoj komori Srbije, održanoj početkom septembra 2021. godine, vlast je konačno i priznala duboku krizu u ovoj privrednoj delatnosti. Odmah je i predloženo da se nadležnima upute inicijative, da se razlika u ceni žitarica koje su proizvedene u Srbiji izjednači sa cenama na svetskoj berzi, ribarima dozvoli izvoz šaranske ribe u EU, omogući jednak tretman na tržištu svih proizvođača meda i pristup fondovima...

Rasprodaja stada

Posledice ovakvog stanja su da su vlasnici krava u Srbiji počeli su da rasprodaju stočni fond jer je hrana poskupela 50-60 odsto, a cena mleka je nekoliko godina ista, za jedan litar primarni proizvođač dobija oko 37 dinara po litru, iako je prosečna proizvođačka cena oko 56 dinara!

Predsednica Saveza odgajivača goveda u Srbiji Sanja Bugarski rekla je za javnost da je masovnija prodaja mlečnih krava počela pre nekoliko meseci od kada „divljaju" cene stočne hrane, a cena mleka je ostala ista, u proseku oko 30 dinara uz državnu premiju od još sedam dinara. „O tom problemu razgovarali smo i sa premijerkom (Srbije) Anom Brnabić i trebalo bi da država odobri vanredni paket pomoći mlekarima dok se ne nađe trajnije rešenje da ne posluju na ivici egzistencije", rekla je Bugarski. Jedino rešenje bi bilo, po njenim rečima, da država propiše minimalnu otkupnu cenu mleka, ali bi u tom slučaju morala da ograniči i maloprodajnu cenu mleka kao nekad za „narodni" hleb. Ako bi, kako je rekla, mlekare pristale da podignu otkupnu cenu mleka i plate bar onoliko koliko košta proizvođačka, oko 56 dinara po litru, i kada bi se na to dodali ostali troškovi prerade i transporta, litar bi u maloprodaji značajno poskupeo zbog čega bi i tu cenu trebalo ograničiti.

Dodatni problem je što se u velikim stranim trgovinskim lancima u Srbiji litar uvoznog mleka može kupiti za 56 dinara jer su neke nemačke kompanije potpuno automatizovale proizvodnju i smanjile troškove da ga mogu ponuditi po tako niskim cenama, pri čemu je, kako ukazuju domaći mlekari, pitanje kakvog je kvaliteta. Bugarski je rekla i da bi, ako bi država htela snažnije da pomogne povećanjem premija koje šest godina nisu menjane i iznose sedam dinara, morao da se menja zakon koji to reguliše i predviđa da najveća premija može biti sedam dinara, a što zahteva vreme od nekoliko meseci. Ona je ocenila da će proizvođači mleka nastaviti da prodaju krave i da bi se teške posledice osetile kada bi se, zbog nekih vanrednih okolnosti, zaustavio uvoz mleka.

Poljoprivrednik Slobodan Ilić, iz Majura kod Šapca, kaže za javnost da svakog petka vozi na stočnu pijacu po dve krave dok ne rasproda farmu od 60 grla. „Prodajem ih budzašto, od 700 do 1.200 evra po grlu, jer pet litara mleka treba da proizvedem za jedan litar nafte", rekao je Ilić. Dodao je, da je plan bio da mu sin, koji je pred diplomiranjem na Poljoprivrednom fakultetu, nastavi da održava farmu, ali sada kaže da će ga „oterati iz sela, a farmu ugasiti". „Sve krave ću rasprodati, osim jedne koju ću ostaviti za sebe, a vlast neka kupuje mleko u Lidlu", rekao je Ilić.

Vlasnik farme krava iz Velikog Šiljegovca kod Kruševca Radovan Ignjatović kaže da je cena mleka „katastrofa katastrofe". „Sve što se razvilo u mlečnom govedarstvu uništiće se ove godine jer je stočna hrana preskupa, a mleko prejeftino i svaki dan smo u sve većem minusu", rekao je Ignjatović. Dodao je da se proizvodnjom mleka bavi 20 godina, ali da „sada nema budućnosti i ako se ništa ne promeni ugasiće proizvodnju mleka".

Matijević kupio ,,Mirotin grupu'' i postao vlasnik uljare ,,Banat'' i...

U proteklih dva meseca srpski biznismen Petar Matijević znatno je uvećao svoj kapital. Naime, kupio je "Mirotin grupu" iz Vrbasa, u čijem sastavu se nalazi deset firmi, a pre toga je postao vlasnik još dve firme. Posle ovih kupovina on je postao najveći zemljoposednik u regionu. U prošlom broju smo objavili da se nalazi na prvom mestu po veličini poseda, a koje je sad značajno uvećano sa ovim kupovinama.

U sklopu "Mirotin grupe" u Vrbasu je deset preduzeća. Uz Uljaru "Banat", to je i poljoprivredno gazdinstvo "Sava Kovačević", koje poseduje 4.000 hektara oranica, kao i farme krava i tovnih junadi, mlin „Mirotin Tisa" iz Savinog Sela, Ribarsko gazdinstvo „Ečka" iz Lukinog Sela na 2.000 hektara, Mlekara „Dana", „Agrovojvodina komercservis" iz Novog Sada, preduzeće „Agrimaks" iz Vrbasa, "Mirotin energo", „Mirotin vet", „Mirotin invest" iz Vrbasa i „Mirotin Crna Gora" iz Podgorice.

Da podsetimo, preduzeće u njegovim vlasništu "Mat real Estate" kupilo je sredinom avgusta za 414,8 miliona dinara zrenjaninsku fabriku "Radijator" AD, koje se prostire na više od dva hektara gradskog građevinskog zemljišta i gde se planira proizvodnja mašina za branje višanja. Pre te kupovine, u junu, Matijević je kupio i autobusku stanicu preduzeća ATP "Vojvodina" u Novom Sadu za oko 2,23 miliona evra, a na tom prostoru planirano je otvaranje prodajnog salona poljoprivrednih mašina.

Među firmama koje su u sastavu "Mirotin grupe" u Vrbasu nalazi se i poznata Fabrika ulja "Banat" u Novoj Crnji, u čije pogone kompanija "Matijević" planira uvođenje savremene tehnologije kako bi se od naredne godine prerađivalo 100.000 tona suncokreta. Fabrika je radila proteklih godina s umanjenim kapacitetima i uspevala da preradi svega 40.000 tona suncokreta, kazao je za "Dnevnik" direktor "Matijević agrara" Zoran Matijević (sin vlasnika). Tako je sad čak 80 odsto firmi u vlasništvu kompanije „Matijević" vezano za poljoprivredu.

Iako je, ukazao je Matijević, mnoge iznenadilo to što je kupljena "Mirotin grupa", to zapravo ne treba da čudi jer je osnovna delatnost te kompanije poljoprivreda, a čak 70 do 80 odsto firmi u vlasništvu kompanije "Matijević" vezano je za poljoprivredu. Poljoprivreda je delatnost u kojoj nastavljamo da radimo, razvijamo se i širimo, kazao je Matijević, navodeći da se u "Mirotin grupi "nalazi i jedna firma u Crnoj Gori - "Mirotin Crna Gora" u Podgorici, gde će se, kao i do sada, trgovati na veliko osnovnim poljoprivrednim kulturama, ali i mesom i mesnim prerađevinama. To je mala veletrgovina, sa svega, nekoliko zaposlenih, koju ćemo konsolidovati i nastaviti istu delatnost.

Koliko je Kompaniju "Matijević" koštala ova trgovina Zoran Matijević nije želeo da kaže, u izjavi za javnost, ali je spomenuo da kompanija planira da se još širi. Istovremeno, nije mogao precizno da kaže ni šta bi još od preduzeća u narednom periodu moglo da postane vlasništvo kompanije "Matijević", čije je sedište u Novom Sadu. U svakom slučaju, to su oranice i silosi i drugo što je u vezi s poljoprivredom i to ne samo u Srbiji već i u Hrvatskoj, u kojoj imamo kapital, ulažemo i imamo planove da se razvijamo, kažu u kompaniji ,,Matijević'' u Novom Sadu.

(Nastaviće se)

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane