Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Bor

Kompanija Ziđin ne brine o životima građana i životnoj sredini

Ostavljaju pustoš iza sebe

Rudnik Čukaru Peki ugrožava zagađivanjem živote seljaka i njihovu imovinu. „Multinacionalna kompanija Ziđin je puna para, a neće da plati nama seljacima normalnu cenu za oduzetu zemlju. A mi smo bez dinara u džepu i mi treba da se sa njima rvemo po sudovima. Ljudi sa sela, to smo izabrali da budemo. Niti smo pismeni niti imamo neke pare da uložimo u advokate", žali se Miodrag Živković koji se plaši i od zagađenja koje preti selu Slatina i ovom kraju.

Piše: Dina Đorđević, novinar Centra istraživačkog novinarstva Srbije

Na mestu gde je danas velika rupa u zemlji predviđena za otpad iz rudnika Čukaru Peki, takozvano jalovište, Miodrag Živković do prošle godine je obrađivao zemlju. U okolini Bora, živeo je od oko šest hektara imanja - šuma i njiva sa kojih je dobijao hranu za stoku. Zemljište mu je prinudno oduzeto u eksproprijaciji, a krupnu stoku je rasprodao jer nema od čega da je hrani. Danas, kaže, živi od 14 hiljada dinara invalidske penzije.

„Mi smo od domaćina na selu postali socijalni slučajevi", započinje svoju priču Živković, koji pokušava da naplati imovinu svog oca Petra.

Kako Ziđin pokušava da plati seljaku manje za oduzetu zemlju

Sve je počelo kada je, u aprilu 2020. godine, država proglasila javni interes za eksproprijaciju za područje rudnika Čukaru Peki, u vlasništvu kineske kompanije Ziđin Majning (Zijing Mining). Miodrag Živković je dobio rešenje o eksproprijaciji, odnosno prinudno mu je oduzeta zemlja, za koju je naknadu trebalo da plati kompanija. On se sastao sa predstavnicima Ziđina u prostorijama Gradske uprave u Boru, ali do dogovora nije došlo. Naime, kompanija mu je ponudila nisku cenu - nižu od tržišne vrednosti, prema proceni Poreske uprave. Imanje od koga je živeo Poreska uprava je procenila na oko 22 miliona dinara i on se sa tim slaže.

U očekivanju takve ponude, Živković mora u Osnovnom sudu u Boru da vodi postupak protiv kompanije. Kompanija, naime, traži ponovno veštačenje kojim bi mogla da obori tu cenu.

„Multinacionalna kompanija koja je puna para, a mi smo bez dinara u džepu i mi treba da se sa njima rvemo po sudovima. Ljudi sa sela, to smo izabrali da budemo. Niti smo pismeni niti imamo neke pare da uložimo u advokate", požalio se Živković koji se plaši i zagađenja koje preti ovom kraju.

Meštani, skoro uništenog sela Slatina, u razgovoru za CINS ,iznose svoje nevolje sa izgradnjom rudnika.

U hladnoj sali mesne zajednice sela Slatina, kod Bora, sa novinarkama CINS-a sede i drugi meštani ovog kraja. Ljude različitih profila i životnih okolnosti za jedan sto okuplja ista briga - da li će na sudu uspeti da dobiju kineskog investitora i pravično naplate hektare njiva i šuma koji su im prinudno uzeti u eksproprijaciji zarad rudnika Čukaru Peki. Zemlja koja se generacijama prenosila njima je, kažu, oduzeta preko noći, a proći će godine pre nego je naplate na sudu.

Zbog problema sa naplatom, u toku je 12 postupaka protiv Srbija Ziđin Majninga pred sudom u Boru. Prema podacima suda, većina predmeta čeka veštačenje. Jedan rešen postupak trenutno po žalbi čeka odluku Višeg suda u Zaječaru, a jedan je vraćen na ponovno odlučivanje.

CINS otkriva probleme koje je donela eksproprijacija, na štetu stanovnika Slatine. Meštani koji su naterani na prodaju imovine, a žele pravičnu naknadu, osuđeni su na duge procese u kojima sudovi odlučuju o njihovoj sudbini - ali im to ne garantuje pravdu.

Trenutna verzija novog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji to neće promeniti. On je poslednji u nizu propisa kojim se širi mogućnost eksproprijacije u korist privatnika, a na štetu građana, smatraju sagovornici CINS-a.

Eksploatacija ruda bakra i zlata putem otrovnog cijanida je u punom jeku u rudnicima Ziđina u Boru

Potkupljeni sudski veštaci obaraju cene zemlje koju je odredila Poreska uprava

U slučaju seljaka Gorana Dimitrijevića veštaci su na sudu umanjili cenu koju Ziđin treba da plati. Poreska uprava smatra da je Dimitrijević imao njive, pašnjak i šumu vredne skoro 6,6 miliona dinara, ali je sud tražio od kompanije da plati pet i po puta manje - nešto više od 1,2 miliona dinara?!

Prema presudi do koje je CINS došao, oborena je cena Poreske uprave, a prihvaćena je procena veštaka.

Sve je mrtvo u zatrovanoj reci Pek: pomor ribe od otrova iz rudnika bakra i zlata Ziđin

Advokat sa višegodišnjim iskustvom u radu na predmetima eksproprijacije, Predrag Savić, objašnjava da je odluka suda u Dimitrijevićevom slučaju nedopustiva:

„Mislim da je ta odluka (gde im je plaćeno ispod cene koju je odredila Poreska uprava) diskriminatorska i da je vrlo loša i za vladavinu prava".

On objašnjava da kompanija Ziđin želi da što jeftinije dođe do zemlje i da je to njeno legitimno pravo, ali to nije u skladu sa sudskom praksom. U jednoj presudi Ustavnog suda, dodaje Savić, piše da procena Poreske uprave predstavlja najnižu cenu koju sud može da odredi.

Goran Dimitrijević se žalio na odluku osnovnog suda pa čeka presudu Višeg suda u Zaječaru.

„Mi ne želimo i ne možemo da sprečimo rudarstvo. Ali zašto mi, pojedinci, da budemo žrtve tog rudarstva? Mi smo trenutno žrtve", zaključuje.

Irena Vujović nebranom gržđu: Ministarka za zaštitu životne sredine umesto da štiti interese građana izgleda da nije u toku događaja oko izgradnje najotrovnijeg rudnika Ziđin u Srbiji i trovanja reke Pek

Iz kompanije Ziđin za CINS potvrđuju da se inače u postupku eksproprijacije isplaćuje tržišna vrednost nepokretnosti, koju određuje lokalna kancelarija Poreske uprave.

Međutim, nakon što je proglašena eksproprijacija, Poreska uprava je bez obrazloženja višestruko uvećala tzv. tržišnu vrednost nepokretnosti, tvrde u kompaniji. Ta cena, smatra Ziđin, nije realna, jer bi to značilo da zemljište 5, 6. i 7. klase u Slatini kod Bora vredi višestruko više od npr. najplodnijeg zemljišta 1. klase u Vojvodini.

Tako je, objašnjavaju, i nastalo neslaganje sa nekoliko vlasnika iz Slatine i odlazak na sud.

Krateri svuda oko rudnika Ziđin, baseni sa otrovnim muljem

Novac od eksproprijacije seljaci čekaju godinama

Problema ima čak i kada sud presudi u korist meštana. To pokazuje primer Ivice Todorovića iz Slatine. Naime, Osnovni sud u Boru tražio je da mu Ziđin isplati za zemlju cenu koju je propisala Poreska uprava, ali je tu odluku poništio zaječarski sud. U junu 2021. predmet je vraćen sudu u Boru da ponovo odluči o njemu.

U svojoj knjizi „Iskorak ka pravdi" advokat Predrag Savić govori da je praksa vraćanja postupka na ponovno suđenje nepremostiva prepreka i jedan od najvećih problema u praksi.

„To predstavlja povredu prava postupanja u razumnom roku", piše u knjizi. Ovakvi postupci su hitni, navodi, ali raniji vlasnici imovine čekaju godinama da se odredi naknada i isplati novac.

Prodao zemlju za badava

Predsednik mesne zajednice Slatina, Boban Milojković, za CINS objašnjava da je njegova porodica prodala imovinu koja je danas u centru jalovišta. Dobili su 68 dinara po metru kvadratnom, kao i bonus od ukupno 50 hiljada dinara. Prema Poreskoj upravi metar kvadratni u ovom kraju u eksproprijaciji vredi i do šest i po puta više. Milojković sad misli da nije dobro što su prodali zemlju i da je trebalo da idu na sud kao neke njegove komšije: „Nema veze što bih se mučio, ali ne bi prodali džabe. Oni imaju šanse da dobiju veću cenu".

U realnom roku sudski postupci mogu da se završe za 2-3 godine, a u ekstremnim slučajevima mogu da traju i više od 10. Savić zaključuje da meštani okoline Bora mogu da „zaštite svoja prava samo ako imaju adekvatnu pravnu pomoć". Protok vremena zbog trajanja sudskog postupka ljudima se nadoknadi kamatom.

Za meštane Slatine buduća naplata i kamate ne rešavaju trenutne probleme. Ministarstvo finansija dozvolilo je kompaniji Ziđin da hitno uđe u posede da bi izgradila rudnik, pa su, kažu, bez zemlje ostali preko noći. Duže od godinu dana nemaju korist od njiva i šuma.

„Zima stiže. Mi drva nemamo, a nemamo ni pare", objašnjava Ivica Todorović za CINS.

Brda otrovnih deponija i jalovine uništavaju životnu sredinu i teraju ljude da se sele iz okoline rudnika u Boru

Todorović kaže da su ljudi primorani da se snalaze, neki nalaze i dodatne poslove tj. „idu u nadnicu". U međuvremenu, kažu, sve je poskupelo. Da im je Ziđin platio zemlju prošle godine po ceni koju je država odredila, sagovornici CINS-a kažu da bi ga upotrebili da kupe druga imanja ili daju novac deci, a neki i ne znaju šta bi uradili jer nikada nisu želeli da prodaju imanja.

Eksproprijacija i bezdušni strani investitori

Pravo na mirno uživanje imovine je fundamentalno ljudsko pravo, a njegovo ograničavanje je opravdano samo u javnom interesu, objašnjava Rodoljub Šabić, bivši Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, danas advokat.

„Ako se prave put, pruga, bolnica, klinički centar - tu je prepoznatljiv javni interes i po pravilu se radi eksproprijacija. Nikada u korist nekakvih ekonomskih interesa nekakvog preduzeća. I nikada u korist privatne firme."

Šabić za CINS objašnjava kako je država menjala zakone i proširivala mogućnost eksproprijacije u korist privatnika.

Protesti građana u Boru, Zaječaru, Majdanpeku protiv zagađenja ne daju mnogo rezultata

Prvo je Zakonom o rudarstvu i geološkim istraživanjima 2015. „napravljena pukotina" tako da eksproprijacija može da se vrši za potrebe privatne firme, poput Ziđina. Nakon toga donet je Zakon o posebnim postupcima radi realizacije projekata izgradnje i rekonstrukcije linijskih infrastrukturnih objekata od posebnog značaja za Republiku Srbiju. Njime je, navodi Šabić, omogućeno Vladi da „ona proglašava šta hoće javnim interesom".

Miodrag Živković smatra da je država učinila veliku nepravdu u korist stranih investitora kada je donela Zakon o rudarstvu: „To je smišljeno urađeno, smišljeno, znajući da će da dolaze ovde Kinezi, Rio Tinto, strani investitori i daj da država reši to i da nema nikakve probleme".

Na ruku privatnika idu i izmene Zakona o eksproprijaciji koji je Narodna skupština usvojila krajem novembra ove godine. Zbog problema na koje su ukazali građani i aktivisti, predsednik Srbije Aleksandar Vučić vratio je 8. decembra Zakon u Skupštinu i predložio, kao predlagaču zakona, da izmeni sporne delove i organizuje javnu raspravu kako bi se došlo do širokog javnog konsenzusa. Vlada je povukla Zakon do eventualnih izmena.

Radovi kineskog Ziđina na proširenju rudnika se nastavljaju ostavljajući pustoš za sobom

Ministarstvo napravilo novi, još gori Zakon o eksproprijaciji za narod

U Beogradu je održano više protesta protiv izmena Zakona o referendumu i Zakona o eksproprijaciji. U fokusu je bio budući rudnik jadarita koji kompanija Rio Tinto planira u okolini Loznice. Aktivisti koji se protive izgradnji rudnika smatraju da se izmene zakona pripremaju upravo za ovaj projekat. Vlada Srbije još nije proglasila da je ovaj projekat javni interes.

CINS je ranije pisao kako je ova firma godinama davala novac lokalnoj zajednici, bila rad gost na slavama meštana, a zatim počela otkup zemljišta za potrebe novog rudnika.

Sagovornici CINS-a objasnili su neke od ključnih problema sa dosadašnjim izmenama zakona.

Luka Šterić, istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP), kaže da država već godinama privlači strane investitore tako što zaobilazi regulative ili žmuri na kršenje prava radnika. To je do sada rađeno kroz netransparentne ugovore ili posebne zakone koji važe samo u specijalnim prilikama, kao što je, recimo, leks specialis (lex specialis) za Beograd na vodi.

Šterić zaključuje da je novi Zakon o eksproprijaciji sledeći korak u privlačenju investicija:

„Ovo je korak dalje u ozakonjavanju prakse po kojoj je moguće staviti interes investitora iznad javnog interesa, odnosno iznad prava građana, recimo na privatnu svojinu pre svega, ali i na čistu životnu sredinu u kojoj žive".

Jedno od postrojenje u okviru rudnika kompanije Ziđin takođe zagađuje okolinu i zdravlje ljudi je ugroženo

Dragiša Ćalić, pravni savetnik u Komitetu pravnika za ljudska prava (JUKOM), smatra da su izmenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji ljudska prava znatno ograničena u odnosu na prethodni zakon. On objašnjava da po novom propisu nelegalizovani objekti neće moći da se prodaju po tržišnim cenama nego po nepovoljnijim građevinskim, kao i da su kraći rokovi za oduzimanje imovine.

Eksproprijacija za poslove stranih kompanija moći će da radi na osnovu međunarodnih ugovora, dodaje Ćalić.

„Mnogo su jači država i bogati strani investitori, koji sa druge strane imaju građanina kom su rokovi jako kratki - to svakako ide na uštrb mogućnosti da se suprotstavite jednom jako bitnom zadiranju države u vaše pravo, a to je pravo na vašu privatnu imovinu."

Ogromni površinski kop rudnika Čukaru Peki se i dalje širi

Ziđin kupovao okolinu Bora kao Rio Tinto zemlju u Loznici

Kompanija Srbija Ziđin Majning započela je 2010. godine pod tadašnjim nazivom Rakita Eksplorejšn (Rakita Exploration) geološka istraživanja u okolini Bora. Dve godine kasnije otkrili su ležište rudnika, koji je otvoren u oktobru ove godine.

Kineska kompanija počela je da donira novac lokalnoj zajednici i da kupuje imovinu slično firmi Rio Tinto u okolini Loznice - donirala je ambulanti, školi, fudbalskom klubu, nudila pogodnosti ljudima koji im prodaju zemlju. Većina meštana našla je zajednički jezik sa kompanijom pa im je Ziđin na početku, plaćao u skladu sa procenom veštaka koje je angažovao. Meštane koji nisu mogli da se dogovore sačekala je eksproprijacija.

Glosa

Da li će na sudu seljaci uspeti da dobiju kineskog investitora na sudu i pravično naplate hektare njiva i šuma koji su im prinudno uzeti u eksproprijaciji zarad rudnika Čukaru Peki.

Država učinila veliku nepravdu u korist stranih investitora kada je donela Zakon o rudarstvu

Zakon o rudarstvu je smišljeno napravljen od vlade, znajući da dolaze u Srbiju Kinezi, Rio Tinto, strani investitori i daj da država reši to i da nema nikakve probleme".

Država donošenjem nepravičnih zakona po građane Srbije uveliko odgovorna za prevare i eksplotaciju seljaka i štetu koja im se nanosi

1

Protesti gnevnih građana i mladih u Boru protiv zagađenja i trovanja upućenom Vladi Republike Srbije

Nećemo rudnik bakra i zlata, nećemo trovanje cijanidom!

Novo upozorenje stručnjaka i istaknutih ekoloških udruženja iz Srbije. Nećemo otvoren kop koji truje zemlju, vodu i vazduh! Nećemo luženje cijanidima! Nećemo večno jalovište! - navode potpisnici peticije upućene Vladi Srbije i njenim ministarstvima.

U opštinama Žagubica i Majdanpek planira se otvaranje rudnika zlata Potaj čuka - Tisnica, koji bi radio sedam godina. Planira se rudarenje iz površinskog kopa. Drobljenje i mlevenje rude bi zasipalo okolinu prašinom. Luženje natrijum-cijanidom (NaCN) bi zagadilo vode. Cijanidi su žestoki otrovi. Pored teritorije opština Žagubica i Majdanpek , zagađenju bi bile izložene i ostale opštine u slivu Mlave i Peka a to su Petrovac, Malo Crniće, Požarevac, Kučevo, Veliko Gradište, Golubac. Borska reka je već više od jednog veka mrtva i ostaće mrtva vekovima, možda milenijumima zbog takvih procesa luženja. Evropski parlament je svojom rezolucijom 2010. godine zabranio upotrebu cijanida u rudarskim tehnologijama

* * *

Najsnažniji otrovi, cijanidi, će se razlivati slivom reka Mlave i Pek i zatrovati najčistije delove Srbije, ugrožavajući vodosnabdevanje Petrovca na Mlavi, Kučeva i drugih naselja u tim slivovima.

Nećemo rudnik zlata! Nećemo otvoren kop! Nećemo luženje (Luženje je proces vađenja supstance iz čvrstog materijala rastvaranjem u tečnosti. To može biti prirodni ili industrijski proces) cijanidima! Nećemo večno jalovište!

Zbog čega je ovo važno?

U opštinama Žagubica i Majdanpek planira se otvaranje rudnika zlata Potaj čuka - Tisnica, koji bi radio sedam godina. Taj kraj je retka oaza zelenila i netaknute prirode u Srbiji. Tamo sa ljudima žive suri orao, medved, ris, vuk, evropski jelen, divokoza, potočna pastrmka, potočna paklara koja je danas toliko retka da je stavljena na crvenu listu akutno ugroženih vrsta, rečni rak i druge ugrožene životinjske vrste.

Brda jalovine na sve strane u Boru

Planira se rudarenje iz površinskog kopa. Drobljenje i mlevenje rude bi zasipalo okolinu prašinom. Luženje natrijum-cijanidom (NaCN) bi zagadilo vode. Cijanidi su žestoki otrovi. Nekim cijanidima su masovno ubijani logoraši u gasnim komorama. Štetno rudarenje iznad Homoljske kotline bi ugrozilo slivove reka Mlave i Peka i pogoršalo efekte klimatskih promena, koje nas već pogađaju. Učestale suše i bujične poplave bi raznele otrove po okolnoj prirodi.

Cijanidno luženje je veoma opasno za životnu sredinu i za sve što živi oko rudnika. Cijanidi prodiru u organizme sa vazduhom, vodom i hranom; ulaze kroz sistem za varenje i oči. Jedna čajna kašičica razblaženog (2%) vodenog rastvora NaCN ubija čoveka. Daleko razblaženiji rastvori NaCN ugrožavaju i ubijaju životinje. Mikrogrami cijanida u litru vode (odnos 1 : 1.000.000.000), ubijaju ribe i druge žitelje voda. Miligrami cijanida u litru vode (odnos 1 : 1.000.000), ubijaju ptice i sisare. Otrov ne haje za državne granice.

Ogromne količine opasnih materija nalaze se na deponijama rudnika u Boru i Majdanpeku

Cijanidna jalovina koja se izlila u Rumuniji 30. januara 2000. godine je kroz Ukrajinu i Mađarsku rekom Tisom dospela u Srbiju, ubila hiljade tona ribe i učinila vodu nepitkom i nepovoljnom za sav vodeni svet u velikom delu sliva Tise. O toj havariji izvestio je Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu na .

Evropski parlament je svojom rezolucijom usvojenom ogromnom većinom 05.maja 2010. godine o Generalnoj zabrani upotrebe cijanida u rudarskim tehnologijama u Evropskoj uniji pozvao Evropsku komisiju i države članice da ugledajući se na Češku, Mađarsku i Nemačku, zabrane upotrebu cijanida u rudarstvu.

Cijanidi se dugo zadržavaju u biljkama, ribama i životnoj sredini uopšte, pa trajno zagađuju lanac ljudske ishrane.

Krateri rudnika su beživotni i otrovni pejzaži koji ostaju posle eksploatacije u rudnicima

I zatvoren rudnik bi dugo izazivao štetu. Rude u jugoistočnoj Srbiji sadrže mnogo arsena, olova, kadmijuma i drugih toksičnih elemenata. Oni bi ostali u jalovini - otpadu posle ekstrakcije zlata. Cijanidi bi lužili te elemente i nosili ih iz jalovišta u površinske i podzemne vode, koje su povezane.

Zbog takvih naknadnih procesa Borska reka je već više od jednog veka mrtva i ostaće mrtva vekovima, možda milenijumima. Dugotrajno luženje toksičnih supstanci iz jalovišta bi ugrožavalo slivove reka Mlave i Peka. Iskustva iz sveta pokazuju da su savremene mere zaštite i rekultivacije nemoćne; po zatvaranju rudnika, jalovišta zagađuju okolinu vekovima.

U slučaju akcidenta ispuštanja kiselina iz jalovine u okolne vode, površinske i podzemne koncetracija cijanidnih soli se ne bi mogla razblažiti sigurno bar do uliva Mlave i Peka u Dunav. U ovom slučaju pored teritorije opština Žagubica i Majdanpek , zagađenju bi bile izložene i ostale opštine u slivu Mlave i Peka a to su Petrovac, Malo Crniće, Požarevac, Kučevo, Veliko Gradište, Golubac.

Zagađenje vazduha otrovnim, kancerogenim materijama u Boru je ogromno

Imajući u vidu da navedeno područje ima više nego ozbiljne potencijale kao i tradiciju u bavljenju poljoprivredom (samo područje Žagubice ne tako davno je imalo 77.000 ovaca, 6.827 goveda, 7.217 svinja), prerađivačkom industrijom u oblasti poljoprivrede, drvnom industrijom i turizmom gledano dugoročno ne postoji realno ekonomsko opravdanje za otvaranje rudnika na ovom području i najstrašnije devastiranje prirode uopšte, koje će imati vekovne posledice na celokupni biodiverzitet a samim tim i na čoveka.

Planirani rudnik bi najviše ugrozio više naselja u opštini Žagubica koja su u slivu reke Mlave, Jasikovo i Lekovo u opštini Majdanpek, kao i naselja u slivu reke Pek.

Molimo nadležne ustanove da postupe po ovom upozorenju stručnjaka i zahtevu građana.

Podnosioci peticije:

Dr Nenad M. Kostić redovni profesor,

Dr Bogdan Šolaja redovni profesor,

Akademik Dr Vladimir Stevanović redovni profesor,

Dr Dragana Đorđević naučni savetnik,

Dr Ljiljana Tomović redovni profesor,

Dr Uroš Anđelković viši naučni saradnik,

Aleksandar Grujić advokat

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane