Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Su(lu)dovanje

Koja mafija vlada u srpskom pravosuđu (233)

Zločinom su povezani, sve dok ne budu svezani

Srpski sudovi još donose presude "U ime naroda". I, uglavnom, protiv naroda, odnosno običnih građana, koji ne pripadaju gornjoj strukturi društva, niti organizovanim kriminalnim grupama koje drže na vezi i apanaži veći broj sudija i državnih tužilaca. Za razliku od državnih tužilaca, koji svojim zamenicima mogu da izdaju obavezujuća uputstva, sudije su potpuno samostalne u svom radu i odlučivanju. Na žalost, najveći broj delilaca pravde tako se i ponaša - nasilno, priprosto, ne poštujući zakonitost ni javni moral. Za tužioce i delioce pravde u Srbiji birani su podobni i prepodobni, loši studenti i još lošiji ljudi. Zašto se nemo posmatra propadanje i sunovrat Srbije i pravosuđa? Zašto je za ministra postavljena Nela Kuburović, koja za svojih 36 godina života nije donela nijednu presudu, nije podigla nijednu optužnicu? Ko je nova ministarka pravde Maja Popović, službenica Bezbednosno informativne agencije. O tome piše urednik Milan Glamočanin, bivši načelnik uprave u saveznoj policiji, u saradnji sa istraživačkim timom Magazina Tabloid. U ovom broju zamenjuje ga Milica Grabež, jer je Glamočanin na dužem lečenju.

Milica Grabež

Početak rada američke Kancelarije za borbu protiv organizovanog kriminala na takozvanom Zapadnom Balkanu, koja je već nezvanično predstavljena u SAD pod imenom "Kancelarija za razvoj, pomoć i obuku u inostranim tužilaštvima pri američkom Ministarstvu pravde", počeće da radi krajem marta i početkom aprila meseca ove 2022. godine... Koordinatoru te kancelarije biće podređeni agenti na terenu Srbije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Kosova i Albanije... A, svi oni zajedno, polagaće račune vladi SAD i njenim odgovarajućim službama...

Šta se očekuje od ove američke državne službe pročitajte u tekstu Nikole Vlahovića iz ovog broja, koji je objavljen pod naslovom ''Specijalno vaspitanje''.

Balkanski diktatori su postali vođe narkomafije, a privatizovali su sve državne institucije, stavljajući ih u svoju službu i u zaštitu svojih interesa i interesa njihovih kartela.

Sve akcije koje je sprovodila Obaveštajna zajednica Sjedinjenih Država, naročito agencije DEA, FBI-a i Agencija za sprečavanje pranja novca, uz pomoć CIA-e i drugih obaveštajnih službi, zaustavljene su pred vratima Srbije a sputavane, svom snagom i u drugim balkanskim državama.

Srbija i njen diktator Aleksandar Vučić u tome su otišli najdalje. Vučić se tako poigravao sa američkom administracijom i Obaveštajnom zajednicom, podmićivanjem zvaničnika Stejt Departmenta stotinama miliona dolara.

Magazin Tabloid je opisao njegovo poslovanje sa bivšim državnim sekretarom Majkom Pompeom i njegovom desnom rukom Metju Palmerom, kao i šepkulativne, odnosno lobističke poslove sa Ričardom Grenelom, bivšom uzdanicom američkog predsednika Donalda Trampa, koji, za ogromnu količinu novca, lobira kod američkih kongresmena, ali neuspešno, što se moglo i očekivati.

Srpsko pravosuđe je potpuno kriminalizovano i u diktatorovim je rukama. Nema te odluke koju neće sprovesti predsednica Vrhovnog kasacionog suda Jasmina Vasović državna tužiteljka Zagorka Dolovac i tužilac za organizovani kriminal Mladen Nenadić. Oni su u kriminalu bespogovorno povezani sa organizovanim kriminalnim grupama u apelacionim sudovima i nižim tužilaštvima. Samo prepadni vod može razbiti ovu zločinačku vezu i piramidu.

Sve reforme srpskog pravosuđa vođene su sa ciljem da se ojača zločinački režim u Srbiji i drugim balkanskim državama!

Američka agencija USAID je potrošila 7 miliona dolara na edukaciju sudija i tužilaca. Kakva farsa, kakva ludorija! To su eksperimenti vlasnika Otvorenog društva Žorža Soroša, koji finansira zatvaranje demokratskih društava, parama američkih poreskih obveznika.

Na zvaničnom web sajtu američkog ministarstva pravde, u decembru 2021. godine postavljena je informacija o zadacima i ulozi novoosnovane američke Kancelarije... Između brojnih aktivnosti, kancelarija će se baviti i saradnjom sa lokalnim pravosuđem širom regiona, a u najavi je i postavljanje tužilaca-savetnika pri svakom diplomatskom predstavništvu SAD na ovom delu Balkana... Time će praktično početi obračun sa korumpiranim i kriminalizovanim vladama u regionu, u skladu sa međunarodnim pravom i obavezama koje je svaka od zemalja ovog podneblja odavno potpisala... Prema tome, američki šerif neće nikome doći bez naloga za hapšenje i prethodno dobro obavljene tužilačke istrage...

Predmet istrage bila je i još će biti sistemska i svaka druga korupcija, narko klanovi, ilegalna trgovina oružjem i sve drugo što vlada SAD smatra ugrožavanjem svojih interesa i vitalnih interesa zemalja saveznica.

Dakle, ni odlazeći predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić ne može ničemu dobrome da se nada kad prepozna sopstveno ime i nedela u istražnim radnjama koje su već obavljene ... a i onima koje se još obavljaju.

Izvršnom Uredbom koju je 6. juna prošle godine potpisao američki predsednik Dzozef Bajden Ministarstvo finansija (Sekretarijat) u saradnji sa Obaveštajnom zajednicom sačinilo je tzv Crnu listu na koju su stavljeni svi pripadnici organizovanih kriminalnih i zločinačkih grupa na Balkan.

Objavljivanje liste za građane Srbije se odlaže zbog stvaranja preduslova i uspostavljanje funkcionalnog tužilaštva, kao i tužilaštava u balkanskim državama.

Koliko je srpsko pravosuđe ogrezlo u kriminalu i korupciji, spremno na svaka zlodela, govori i presuda Vrhovnog kasacionog suda koju je u predmetu Kzz 1278/21 1. decembra prošle godine donelo veće ovog suda kojim je predsedavala sudija Nevenka Važić.

Presuda je doneta većinom glasova (predsednica veća je glasa za usvajanjem zahteva), a sudija izvestilac je bila sudija Milena Rašić.

Ovom presudom, donetom većinom glasova, odbijen je zahtev glavnog urednika Magazina Tabloid Milovana Brkića, podnetim protiv pravnosnažne presude Apelacionog suda u Beogradu, koju je veće tog suda jednoglasno donelo, potvrdivši presudu Višeg suda u Beogradu, koje je oglasilo Brkića krivim za navodno izvršenje krivičnog dela ugrožavanja sigurnosti Vučićevog bivšeg kuma Nikole Petrovića.

U zahtevu za zaštitu zakonitosti Brkićev advokat je naveo da ne postoji krivično delo, pozivajući se na presudu Vrhovnog kasacionog suda Kzz 921/2019 od 3. oktobra 2019).

Višem sudu u Beogradu, Više javno tužilaštvo podnelo je na osnovu člana 43. stav 2. tačka 5. u vezi člana 495. i člana 499. stav 1. ZKP-a,

OPTUŽNI PREDLOG

Protiv:

MILOVANA BRKIĆA iz Beograda

ŠTO JE:

Dana 07.09.2018. godine u Beogradu u ul. Savski trg br. 9, u stanju uračunljivosti, svestan svog dela i da je ono zabranjeno, pri čemu je hteo njegovo izvršenje, ugrozio sigurnost oštećenog Nikole Petrovića i njemu bliskih lica, pretnjom da će napasti na njegov život i telo, na taj način što je na zvaničnoj internet prezentaciji lista „Magazin Tabloid - istine i zablude" u broju 423 objavio tekst pod naslovom „Pomozite nam da ih se otarasimo" u kome se između ostalog navodi „Ne postoji tužbeni zahtev koji sudije ne usvajaju kad ih traži Nikola Petrović. Organizovana kriminalna grupa koju čine Viši tužilac u Beogradu Nataša Krivokapić, predsednik Višeg suda u Beogradu Aleksandar Stepanović i predsednik Apelacionog suda u Beogradu Duško Milenković uništila je sudbinu desetine hiljada ljudi, štiteći mafiju iz Vučićevog kartela." pri čemu se u nastavku teksta dodaje „Pozivamo čitaoce i građane da nam pomognu da se rešimo ovih ljudi. Oni jedino nisu otporni na metal. Na sve drugo jesu. Gospodin Petrović stanuje u vili koja je bila u vlasništvu DIPOS-a, u ulici Beogradskog bataljona br. 63." usled čega je oštećeni Nikola Petrović osetio strah za sopstvenu bezbednost i bezbednost članova svoje porodice -supruge i dvoje dece,

- čime je izvršio krivično delo Ugrožavanje sigurnosti iz člana 138. stav 1. Krivičnog zakonika.

S toga,

PREDLAŽEM

Da se u toku dokaznog postupka pročitaju: Zapisnik u saslušanju osumnjičenog Milovana Brkića od 14.12.2018. godine, Zapisnik o saslušanju osumnjičenog Milovana Brkića od 03.01.2019. godine, Zapisnik o ispitivanju svedoka Nikole Petrovića od 31.01.2019. godine, Izveštaj iz KE za okrivljenog, kao i tekst objavljen na internet prezentaciji lista „Magazin Tabloid - istine i zablude" u broju 423 pod naslovom „Pomozite nam da ih se otarasimo".

Više javno tužilaštvo je našlo da nisu ugroženi ovim navodima viša tužiteljka, predsednik Višeg suda i predsednik Apelacionog suda u Beogradu.

U žalbi upućenoj Apelacionom sudu u Beogradu istaknuto je da taj tekst NIJE objavljen u broju magazina 423, predloženo je da sud izvrši uvid na sajt.

O toku postupka možete pročitati u tekstu Magazina Tabloid pod naslovom Savke i njegove čavke.

Apelacioni sud je na pretresu ustanovio da taj tekst nije objavljen u navedenom broju magazina, ali je potvrdio presudu. Veće je bilo u sastavu: Zdravka Đurđević, predsednik veća, sudije Zoran Savić i Vesna Petrović, članovi veća.

Činilo se da će Vrhovni kasacioni sud lako rešiti ovu sudsku lakrdiju. Ali nije.

Za Vrhovni kasacioni sud branilac Milovana Brkića advokat Stevan Damnjanović podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti, konsultujući se sa sudijom ovog suda i tužiocem koji su mu ostavili stavove sudske prakse.

''Osuđeni Brkić Milovan i njegov branilac blagovremeno podnose Vrhovnom kasacionom sudu, kao stvarno nadležnom

ZAHTEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI

Protiv presude Višeg suda u Beogradu K. PoZ 46/20 i presude Apelacionog suda u Beogradu Kž1 -PoZ br. 19/21 od 23. Septembra 2021, s predlogom da sud pobijane presude preinači i okrivljenog oslobodi od optužbe za krivično delo ugrožavanja sigurnosti a da troškovi postupka padaju na teret budžetskih sredstava

Za iznete razloge dajemo sledeće

Obrazloženje

Branilac i orkrivljeni na osnovu ovlašćenja iz člana 483 stav 1 ZKP-a, iz razloga predviđenim članom 438 stav 1 tačka 4 i člana 439 stav 1 tačka 1 ZKP-a

Okrivljeni i njegov branilac ističu da krivično delo za koje je optuženi oglašen krivim i osuđen navedenim presudama nije krivično delo, po zakonu.

Okrivljeni je oglašen krivim zbog izvršenja krivičnog dela iz člana 138 stav 1 KZ RS - ugrožavanje sigurnosti oštećenog Nikole Petrovića.

U radnji izvršenja u optužnom aktu navode se još imena višeg javnog tužioca u Beogradu Nataše Krivokapić, predsednika Višeg suda u Beogradu Aleksandra Stepanovića i predsednika Apelacionog suda u Beogradu Duška Milenkovića.

Odredbom člana 138 stav 3 istog zakona propisano je da je "ako je pretnja učinjena prema sudiji, javnom tužiocu, predsedniku Republike... zaprećena je kazna zatvora do pet godina zatvora. Tužilac nije tražio krivičnu zaštitu ovih lica, što znači da se ona nisu osećala ugroženim.

"Da bi pretnja imala karakter krivičnog dela ugrožavanja sigurnosti potrebno je da je pretnja objektivno takva da može da ugrozi osećanje lične sigurnosti. Međutim, pretnja mora da sadrži stav izvršioca dela da će napasti posredno ili neposredno na život i telo oštećenog. U ovom slučaju nije učinjena pretnja da će konkretna osoba (okrivljeni) napasti na nečiji život i telo, pretnja nije bila upućena, već je iznet vrednosni sud, iznet na grub način, ali praksa Evropskog suda za ljudska prava dopušta preterivanja i metafora u kritici osoba iz javne i političke svere.

PRETNJA OBJEKTIVNO MORA BITI OZBILJNA I KONKRETNA, DOK SE POSLEDICA OCENJUJE SUBJEKTIVNO, PA JE MOGUĆA SITUACIJA DA JE UPUĆENA PRETNJA DOŽIVLJENA OD STRANE OŠTEĆENOG KAO UGROŽAVANJE SIGURNOSTI, IAKO TO NIJE STVARNO I OBJEKTIVNO, ALI I SITUACIJA DA NESUMNJIVO OZBILJNA I KONKRETNA PRETNJA NIJE DOŽIVLJENA KAO UGROŽAVANJE SIGURNOSTI ." - Stav je izražen u presudi Vrhovnog kasacionog suda (Kzz 921/2019 od 3. oktobra 2019. godine).

Posao sudija je bio lak, trebalo je da primene sudsku praksu, pogotovu što tekst nije objavljen u broju Magazina Tabloid koji se navodi u izreci presude.

Ali...

Sudija Milena Rašić dotadašnja zamenica predsednika Apelacionog suda u Beogradu napreduje za sudiju Vrhovnog kasacionog suda. Izabrana je na tu funkciju 18. novembra, predmet je dobila 23. novembra a iznela ga na većanje 1. decembra prošle godine. Otpravak resude vraćen je Višem sudu tek 19. januara ove godine.

Predsednica veća je bila nadglasana, suprotno odlukama koje je ranije potpisivala u ovakvim predmetima..

Pomenuta gospođa Rašić je član najopasnije mafije u pravosuđu koju predvodi sudija Zoran Savić. Sudija Zdravka Đurđević je kao i gospođa Rašić, bila sudija Opštinskog suda u Obrenovcu.

U veću Vrhovnog suda učestvovala je i sudija Dubravka Damjanović, doskorašnja predsednica Apelacionog suda u Kragujevcu. U veću Apelacionog suda u Beogradu učestvovala je sudija Vesna Petrović, koju je gospođa Damjanović nasledila na funkciji v.f. predsednika Apelacionog suda u Kragujevcu.

Predsednica Vrhovnog kasacionog suda Jasmina Vasović nije se oglasila povodom zahteva da nas obavesti o glasanju u veću koje je donelo presudu suprotnu presudama koje je utvrdila sudska praksa ovog suda.

Sprega sudija je neraskidiva. Hiljade građana izdržava hiljade godina zatvora zbog pohlepne mafije iz pravosuđa, koja se međusobno štiti.

Bez njihovog privođenja pravdi, građani Srbije živeće u strahu, poniženi i pokoreni.

Ko su sudije koje su učestvovale u nasilju izvršenom nad urednikom Magazina Tabloid.

Milena Rašić, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Milena Rašić, rođena je 5. avgusta 1963. godine u Obrenovcu. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 15. septembra 1986. godine. Pravosudni ispit je položila 26. aprila 1988. godine.

Pripravnički staž obavila je u Opštinskom sudu u Obrenovcu, u periodu od 1. aprila 1987. godine do 25. aprila 1988. godine. Nakon položenog pravosudnog ispita, radni odnos na radnom mestu stručnog saradnika u Opštinskom sudu u Obrenovcu zasnovala je 26. aprila 1988. godine, obavljajući poslove izrade nacrta sudskih odluka.

Za sudiju Opštinskog suda u Obrenovcu izabrana je 27. decembra 1989. godine, gde je postupala u predmetima građanske i krivične materije i obavljala poslove istražnog sudije i poslove rukovodioca Krivičnog odeljenja. Na stalnu sudijsku funkciju u Okružnom sudu u Beogradu izabrana je 15. januara 2002. godine, gde postupa u drugostepenim predmetima krivične materije, a potom u prvostepenom Krivičnom odeljenju i Posebnom odeljenju za organizovani kriminal. Odlukom Visokog saveta sudstva izabrana je za sudiju Apelacionog suda u Beogradu 1. januara 2010. godine, kada je upućena na rad u Posebno odeljenje za organizovani kriminal Višeg suda u Beogradu, a koje poslove je obavljala do 1. januara 2012. godine. Od aprila 2013. godine postupa kao rukovodilac Odeljenja sudske prakse Krivičnog odeljenja Apelacionog suda u Beogradu, a potom i rukovodilac Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal. Poslove zamenika predsednika Apelacionog suda u Beogradu obavlja počev od decembra 2018. godine. Bila je član Redakcijskog odbora Biltena Apelacionog suda u Beogradu.

Učesnik je raznih seminara, obuka i stručnih usavršavanja u oblasti iz krivične materije. Nosilac je sertifikata u vezi sa Zakonom o sprečavanju nasilja u porodici u organizaciji Pravosudne akademije, sertifikata u vezi sa sporazumom o priznanju krivičnog dela u organizaciji Advokatske komore Srbije i Partnera za demokratske promene u Srbiji. Pohađala je obuku za trenere o etici i sukobu interesa u pravosuđu i obuku u vezi sa osnovama prava Evropske Unije za pripremu pravosuđa za sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Predavač je u okviru Pravosudne akademije u projektima „Implementacija ZKP" i „Etika u pravosuđu" i član Komisije za završni ispit na Pravosudnoj akademiji.

Autor je radova objavljenih u Biltenu Vrhovnog kasacionog suda na temu ,,Problemi u primeni Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela", ,,Terorizam - krivična dela u našem zakonodavstvu" i ,,Privremeno i trajno oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela".

Poznaje rad na računaru i govori engleski jezik.

Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 18. novembra 2021. godine.

Sudija je u krivičnoj materiji.

ZDRAVKA ĐURĐEVIĆ

Lični podaci

Datum rođenja: 29. maj 1960. godine

Mesto rođenja: Rogatica, Republika Bosna i Hercegovina

Obrazovanje i kvalifikacije

Pravosudni ispit položila 1988. godine;

diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1986. godine.

Radno iskustvo

- od 2010. godine sudija Apelacionog suda u Beogradu:

od januara 2021. godine sudija Krivičnog odeljenja, Posebnog odeljenja za organizovani kriminal i Odeljenja za krivične postupke prema maloletnicima i

od januara 2010. godine sudija Krivičnog odeljenja;

- od 1994. godine sudija Opštinskog suda u Obrenovcu;

- od 1992. godine stručni saradnik u Opštinskom sudu u Obrenovcu;

- od 1987. godine pripravnik u Opštinskom sudu u Obrenovcu.

Sertifikati

- Sertifikat o posedovanju posebnih znanja iz oblasti prava deteta i prestupništva mladih,

- Sertifikat za medijatora iz oblasti porodičnog prava,

- Sertifikat za postupanje u predmetima koji se odnose na zaštitu od nasilja u porodici,

- Serifikat za postupanje u predmetima iz oblasti sajber kriminala i

- Sertifikat za učešće na seminaru proaktivne istrage koruptivnih predmeta finansijskih prevara i privrednog kriminala.

Pubikacije

"Poreska utaja u sudskoj praksi" (Bilten Vrhovnog kasacionog suda br.2/18)

Strani jezici

Koristi se engleskim i nemačkim jezikom

VESNA PETROVIĆ

Lični podaci

Datum rođenja: 30. maj 1958. godine

Mesto rođenja: Aleksinac

Obrazovanje i kvalifikacije

Pravosudni ispit položila 25. juna 1984. godine;

diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 15. marta 1982. godine.

Radno iskustvo

- od januara 2010. godine, sudija Apelacionog suda u Beogradu:

od januara 2021. godine sudija Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal, te zamenik predsednika i sudija Odeljenja za krivične postupke prema maloletnicima,

od januara 2019. godine sudija Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal,

od januara 2016. godine sudija Krivičnog odeljenja i Odeljenja za krivične postupke prema maloletnicima

od aprila 2013. godine sudija Krivičnog odeljenja Apelacionog suda u Beogradu i

od januara 2010. godine vršilac funkcije predsednika Apelacionog suda u Kragujevcu;

- od aprila 2003. godine, sudija Okružnog suda u Beogradu;

- od oktobra 1998. godine, savetnik u Ministarstvu pravde RS;

- od februara 1985. godine, sudija Opštinskog suda u Ražnju koji je kasnije imenovan u Opštinski sud u Aleksincu i

- od oktobra 1982. godine, pripravnik u Opštinskom javnom tužilaštvu u Aleksincu.

Sertifikati

Sertifikat o posedovanju posebnih znanja iz oblasti prava deteta i prestupništva mladih;

Sertifikat o završenom programu obuke iz oblasti osnova prava Evropske unije za pripremu pravosuđa za sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju;

Sertifikat o učešću na obuci budućih predavača u primeni novog Zakonika o krivičnom postupku „Glavni pretres i postupanje po pravnim lekovima", kao i „Predistražni postupak i istraga".

Ostale aktivnosti u oblasti pravosuđa

učešće u radnoj grupi za izradu programa za unapređenje državne uprave;

učešće u radnoj grupi za izmenu Sudskog poslovnika;

učešće u radnoj grupi za izmenu Krivičnog zakonika;

Predavač na temu nova rešenja u Zakoniku o krivičnom postupku.

Publikacije i ostali radovi

2011. godine, „Izdržavanje kazne zatvora nenapuštanjem prostorija u kojima osuđeni stanuje - kućni zatvor" (Bilten Vrhovnog kasacionog suda)

Strani jezici

Engleski jezik

Dubravka Damjanović, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Dubravka Damjanović rođena je 1957. godine u Beogradu. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 13. aprila 1981. godine. Pravosudni ispit je položila 24. septembra 1984. godine.

U periodu od 24. septembra 1984. godine do 30. novembra 1984. godine radila je kao stručni saradnik u Opštinskom sudu u Rači. Za sudiju Opštinskog suda u Rači izabrana je 1. decembra 1984. godine. U navedenom sudu obavljala je funkciju predsednika suda od novembra 1992. godine do 31. decembra 1999. godine.

Na funkciju sudije Okružnog suda u Kragujevcu stupila je 1. januara 2000. godine. Od 1. januara 2010. godine je sudija Apelacionog suda u Kragujevcu.

Dana 11. aprila 2013. godine postavljena je za vršioca funkcije predsednika Apelacionog suda u Kragujevcu. Odlukom Narodne skupštine Republike Srbije 31. oktobra 2013. godine izabrana je za predsednik Apelacionog suda u Kragujevcu i tu je funkciju vršila do 20. novembra 2017. godine, nakon čega je ponovo bila vršilac funkcije predsednika Apelacionog suda u Kragujevcu do ponovnog izbora na mesto predsednika Apelacionog sudu u Kragujevcu 15. juna 2018. godine.

Za sudiju Vrhovnog kasacionog suda izabrana je 24.12.2019. godine a na tu funkciju je stupila 14.01.2021. godine, nakon što je Narodna skupština Republike Srbije utvrdila da joj je prestala funkcija predsednika Apelacionog suda u Kragujevcu dana 23.12.2020. godine.

Kao nosilac sudijske funkcije postupala je isključivo u krivičnoj materiji i u to u svim fazama postupka, a u Apelacionom sudu u Kragujevcu je bila predsednik krivičnog veća i veća za postupke prema maloletnim licima.

Učestvovala je na brojnim seminarima, obukama i konferencijama domaćih i međunarodnih organizacija. Poseduje sertifikate Pravosudnog centra u Beogradu za postupanje sa maloletnim učiniocima krivičnih dela u svima fazama postupka prema maloletnicima, sertifikat Pravnog fakulteta Univerziteta „Union" o pohađanju seminara „Zakonik o krivičnom postupku", sertifikat Pravosudne akademije o posebnim znanjima iz oblasti primene Zakona o zaštiti uzbunjivača. Stekla je obuku za trenera pri Pravosudnoj akademiji za suđenje u razumnom roku.

Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 14. januara 2021. godine.

Sprega sudija, tužilaca, advokata, biznismena i onih iz izvršne vlasti je neraskidiva.

Veliki broj sudija apelacionih sudova, Vrhovnog kasacionog suda i tužilaštava nude svoje usluge mafiji i kartelima.

Bez munjevite akcije čišćenja sudova i tužilaštava, nemoguće je u Srbiji stvoriti pravnu državu niti društvo u kojem se može živeti radom i od rada, već samo od kriminala.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane