Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

NESTAJANJE

Knjiga Branislava Gulana ,,Ruralne sredine u Srbiji - Spasavanje sela i države'' (77)

Državna ruka u džepu seljaka!

Branislav Gulan, je član Naučnog društva ekonomista Srbije, Nacionalnog tima za preporod sela Srbije, KONVENTA EU - Mreže za ruralni razvoj EU u Srbiji, novinar, publicista i književnik, koji se više od pola veka bavi selom i seljacima, odnosno čekanjem boljeg života na selu. Evo njegovih najnovijih istraživanja.Autor je i trostruki dobitnik nagrada za životno delo. Dve međunarodne i jedne domaće - Društva novinara Vojvodine u 2019.godini. U izdanju novosadskog ,,Prometeja'', nedavno je objavljena i nova knjiga Branislava Gulana ,,Ruralne sredine u Srbiji - Spasavanje sela i države''. Knjiga je proglašena i nagrađena za najbolje autorsko delo i projekat u 2019.godini VELIKOM DARODAVNICOM od strane ,,Svetionika'' iz Kragujevca. U 2020. godini autoru je za projekat istraživanja, nestajanja i obnove sela Srbije dodeljena i uručena MEDALJA ČASTI Novog Sada. Uz dozvolu autora objavljujemo najinteresantnije delove ovog istraživanja čije se i novo izdanje upravo priprema.

Branislav GULAN

Grupacija proizvođača žitarica Privredne komore Srbije (PKS), udruženja proizvođača i izvoznika žitarica i Produktne berze, a to podržava i Zadružni savez Vojvodine, pa svi traže od Vlade Srbije da dozvoli slobodan izvoz pšenice, brašna, kao i uvođenje izvoznih kvota za pšenicu i kukuruz roda 2021. godine uz poštovanje raspoloživih zaliha.

Na zajedničkom sastanku predstavnika Grupacije, udruženja "Žitounija" i "Žita Srbije", i Produktne berze Novi Sad posvećenom odluci o privremenoj zabrani izvoza osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bitnih za stanovništvo, definisana je zajednička inicijativa privrede ka Vladi Srbije da dozvoli slobodan izvoz brašna, kao i izvoz žitarica (pšenica i kukuruz) uz definisanje maksimalnih kvota.

Zahtev da se dozvoli izvoz pšenice, kukuruza, brašna i drugih vitalnih strateških proizvoda, kojih imamo dovoljno za sopstvene potrebe, ali i tržnih viškova, podržao je i Zadružni savez Vojvodine koji je nadležnima pismeno po drugi put uputio svoje stavove, mišljenja i preporuke. One se odnose na boljitak seljaka, države i naroda. U saopštenju se navodi da predstavnici udruženja ukazuju da dugotrajna zabrana izvoza brašna, pšenice i kukuruza može da izazove probleme i po prolećnu setvu, jer je poljoprivrednicima neophodan novac da bi mogli da finansiraju novu setvu.

Posledice će, kako navode, snositi kako proizvođači, tako i izvoznici koji izvoze preko luka jer ne mogu svoju robu da plasiraju s obzirom da su vezani ugovorom. Ukoliko ne budu realizovali izvoz osetiće finansijske posledice. Izvoznici su svoju robu avansirali po važećim cenama, pa je iz tog razloga neophodno da pravovremeno i pre eventualnog pada cena na tržištu, realizuju svoje ugovorene poslove. Ceh pogrešne takve agrarne politike će na kraju platiti potrošači kroz skuplju hranu!

Proizvođači podsećaju da je plasman brašna u prethodnim godinama beležio pad i da je ovaj trenutak dobra prilika da vratimo poverenje tradicionalnih kupaca i povećamo izvoz kroz višu fazu prerade.

PŠENICE I ZA NAS I ZA KOMŠIJE: Nadležni poručuju da će naša zemlja izaći u susret zahtevima država u regionu!

Cene reprodukcionog materijala, sredstava rada i usluga u poljoprivredi u četvrtom kvartalu 2021. godine, u odnosu na isti kvartal 2020. godine, povećane su za 30,7 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku. Posmatrano po grupama proizvoda u četvrtom kvartalu 2021. godine, u odnosu na isti kvartal 2020. godine, najveći uticaj na rast cena zabeležen je u grupama - mineralna đubriva (124,9 odsto), hrana za životinje (34,6 odsto) i energenti (15,9 odsto).

Cene reprodukcionog materijala, sredstava rada i usluga u poljoprivredi u četvrtom kvartalu 2021. godine, u odnosu na treći kvartal 2021. godine, u proseku su povećane za 13 odsto. Posmatrano po grupama proizvoda u četvrtom kvartalu 2021. godine, u odnosu na prethodni kvartal, najveći uticaj na rast cena zabeležen je u grupama - mineralna đubriva (70,3 odsto), hrana za životinje (5,4 odsto) i seme (23,3 odsto).

Zadružni savez Vojvodine, ponovo je, uputio zahtev dat pre nekoliko dana, koji predstavlja i stav poljoprivrednika Vojvodine koji se obrađuju oko 1,7 miliona hektara zemlje. Oni su protiv da protiv svih zabrana i ograničenja izvoza, naravno posle obezbeđenja prehrambene sigurnosti Srbije.

Taj zahtev su po drugi put uputili nadležnima u Srbiji, uz zahtev da promene svoje birokratske stavove i odluke, koje su u suprotnosti sa interesima Srbije, danas i sutra. Jer, ako ostanu takve odluke, one će uticati da se skupa setva kukuruza, koja po hektaru košta oko 150.000 dinara smanji za 30 odsto na do sada planiranim površinama, kaže Miloš Vuković, predsednik Upravnog odbora Zadružnog saveza Vojvodine i direktor ZZ "Zadrugar'' u Baču. To će uticati na manji rod kukuruza već u ovoj godini za 30 odsto, jer će biti manje hektara, ali i manji prinosi zbog skupog i nedostajućeg mineralnog đubriva. Dakle, biće manje kukuruza za ovu i sledeću godinu. U Vojvodini se nalazi zasejano oko 400.000 hektara pšenice. Ona neće biti na vreme i kvalitetno prihranjena, pa će sve to uticati na smanjenje prinosa. Umesto šest tona po hektaru pšenice, imaćemo tri do četiri tone po hektaru, naglašava Vuković. To će značajno smanjiti Tovar pšenice u Srbiji i koliko za izvoz. Jer, znamo koliko nama treba, a koliko više možemo da proizvedemo.

Vojislav Mrkšić, član Upravnog odbora Zadružnog saveza Vojvodine ukazao je na veliki problem stare poljoprivredne mehanizacije u Srbiji, to je da je oko 400.000 traktora staro oko tri decenije, kao i na skupo gorivo koje seljaci moraju sad da kupuju. Problem je i da se dođe do goriva na NIS-ovim pumpama kojih nema u blizini svakog sela i poljoprivrednika. Tako moraju da idu po 30 do 40 kilometara da bi kupili poljoprivredno gorivo za mehanizaciju. To će neke njive ostaviti neobrađene i bez useva. On je zatražio da cena goriva bude znatno niža za agrarne proizvođače, uz naglasak da treba akcize svesti na minimum. Samo tako možemo pomoći poljoprivrednim proizvođačima koji ovog proleća najskuplju setvu Srbije treba da obave na oko dva miliona hektara.

Radovan Bokić, član Upravnog odbora Zadružnog saveza Vojvodine i direktor zadruge ,,Agro - Klek'' koja je na nivou produktivnosti najboljih evropskih zadruga i kombinata. Krave, njih oko 800 koliko poseduje zadruga, daju po 9.000 litara mleka. Umesto da vrhunski rad donosi i takve finansijske rezultate, zbog loše politike koju vode nadležni, proizvode se gubici! Rezultat toga je da imamo sve manje domaćeg, a sve više uvoznog mleka, da se smanjuje stočni fond za dva do tri odsto godišnje, da uvozimo meso. Proizvodnja svih vrsta mesa je u Srbiji za poslednje tri decenije manja za 200.000 tona godišnje. Najbolji dokaz je potrošnja junećeg mesa, koga proizvodimo oko 76.000 tona, po stanovniku od samo četiri kilograma godišnje. Inače, Sa prostora današnje Srbije pre tri decenije u svet se godišnje izvozilo oko 30.000 tona "bebi bifa'' najkvalitetnijeg junećeg crvenog mesa. Sad se izvozi godišnje 100 puta manje,a to je tek oko 300 do 400 tona!

Zadruga koju vodi Bokić, dnevno isporučuje državi oko 200.000 litara mleka. Ukazao je na velike probleme stočarstva koje je ,,pušteno niz vodu'' i učestvuje u BDP agrara Srbije samo sa 29 odsto. On ističe da je sve to rezultat, pogrešne politike za koju važi, da ako nešto nemamo, da ćemo uvesti. Najbolji dokaz je uvoz mleka i mleka u prahu. Takva politika smanjuje domaće stado i guši proizvođače.

Umesto bogatih poljoprivrednika i države, dobijamo nove siromahe. Smanjuje se broj poljoprivrednih gazdinstava, imamo ih sada samo 565.000 u Srbiji. Za deceniju je njihov broj smanjen za 60.000! Sve je manje krava mlekulja ima ih manje od 400.000, uvozimo nekvalitetna grla, koja sve češće završavaju u klanicama. Pokušavamo lošim uredbama da "gasimo požare'' u stočarstvu, a to nikada nije dugoročno rešilo probleme, niti je nekome donelo dobro. Eto, primer su subvencije koje su sad povećane sa 4.000 na 8.000 dinara. Pa to neće ni ,,požar ugasiti'', a ne zaustaviti pad proizvodnje u stočarstvu! Ili povećanje premija za tri dinara po litru mleka. Rezultat je da se smanjuje proizvodnja.

Kada je reč o junećem mesu imamo ga samo 76.000 tona godišnje. Nema sreće za poljoprivredu sve dok je litar mineralne vode skuplji od litre mleka. Mi znamo da se hrana uvozi, a to nije dobro i to se ne iznosi u javnost. Jer, mi je sve manje proizvodimo i prodajemo. Dokaz loše agrarne politike su dokazali proizvođači već prošle godine kada smo imali pad proizvodnje hrane od pet odsto! Zašto se o tome ćuti?

Dakle, dok se ne kaže gde ide novac namenjen agraru, a tu se misli na 28 milijardi dinara navodno datih stočarstvu od 2016. do 2018. godine. Da ih je stočarstvo dobilo to bi značajno poboljšalo položaj ove grane. Za te navodno utrošene pare državni revizor je ukazao da nema rezultata u povećanju tona mesa, potrošnji, zatim u broju grla, svinja u oborima, ovaca u torovima, povećanju proizvodnje mleka, rasnom sasavu stoke, zatim izvoza u ovoj oblasti. Jer, subvencije u stočarstvu, nisu donele tako očekivane i obećane rezultate, a ne zna se ni gde su potrošene ogromne pare. Da su ušle u farme, stanje bi bilo drugačije.

Isto se odnosi i na utrošenih 26 milijardi dinara, preko Ministarstva poljoprivrede, navodno namenjenih ruralnom razvoju sela. Sela sve više nestaju, ima ih 4.700, a u fazi nestajanja je svako četvrto selo. Slični rezultati su i sa uloženih 26 milijardi dinara subvencija od 2018. do 2020. godine za ruralni razvoj Srbije. Na sve te slabosti i trošenje novca bez rezultata, ukazao je državni revizor Ministarstvu poljoprivrede, ali oni to kao da nisu priznali!

Dakle, nema odgovornosti odgovornih za ovakvo stanje u agraru i nenamensko trošenje para od 457 miliona evra u vremenu od 2016. do 2020. godine. A kolike su to pare, da znaju seljaci das u u 2021. godini imali Agrarni budžet koji je bio vredan 400 miliona evra. Dakle, za mnogo više novca od toga Agrarnog budžeta, je izgubljen trag! I nikoga to ni ne brine čak ni sad pred izbore!? Verujemo da običan narod to ni ne zna, ali ni seljaci zašto im je loše i zašto stočarstvo tri decenije ima godišnji pad od dva do tri odsto!

U prošloj godini proizvedeno je više od 3,5 miliona tona pšenice (Srbiji je potrebno oko 1,55 miliona tona), pa šest miliona tona kukuruza od čega Srbija ima višak od dva milion tona, uz dobre cene na tržitšu, Značajno više je nego što nam, treba proizvedeno suncokreta, ulja, soje i šećera... To je bila šansa agrara da dobije nešto više novca i da obavi ovu najskuplju setvu u istoriji Srbije. Ali po svemu sudeći neće je obaviti prema željama i potrebama političara, i njihovih kreatora agroekonomske politike, a ceh će platiti narod. Gladi u Srbiji neće biti, ali hrana više nikad ni u Srbiji neće biti jeftina. Jer, u Srbiji koliko god se njiva zaseje uvek će biti dovoljno za domaće potrebe.

Najbolji dokaz je setva pšenice. Ako bi se sejala samo na 300.000 hektara imali bi dovoljno hleba za Srbiju, gde se sad godišnje po jednom stanovniku troši oko 83 kilograma hleba, što je na nivou proseka i u EU. Ipak, kvalitetne hrane, imaće oni koji budu imali više novca od običnih građana sa prosečnim prihodom. Tu se misli na prosečne radničke plate u Srbiji, ali i prosečne penzije koje pred aprilske izbore u 2022. godini iznose oko 31.500 dinara!

Pad cena kukuruza i rast soje

Dokaz o tome šta se dešava na tržištu u regionu, posle intervencije Rusije u Ukrajini, je Produktna berza u Novom Sadu, sa cenama na koje ukazuje u svojim analizama.

Tokom protekle nedelje na Produktnoj berzi, zabeležena je smanjena aktivnost robno-berzanskih učesnika. Najveći pad cene je zabeležen kod kukuruza, dok je soja imala uzlazni trend. Ukupan promet je iznosio dinara 1.775 tona, dok je finansijska vrednost iznosila 93.759.500,00 dinara, kaže Miloš Janjić, direktor Produktne berze u Novom Sadu.

Nakon Uredbe o zabrani izvoza koja je doneta prethodne nedelje, na tržištu kukuruza nije bilo bitnijih promena. Zaključen je jedan kupoprodajni ugovor na cenovnom nivou od 31,00 dinara po kilogramu bez PDV-a, što ujedno predstavlja ponderisanu cenu. Prometovana je količina od svega 50 tona. U odnosu na podatak iz prethodne nedelje, zabeležen je pad cene od 9,18 odsto. Ono što je važno naglasiti, intenzivnija tražnja za ovom žitaricom i dalje izostaje, a izvoznici nisu prisutni na robno-berzanskom tržištu.

Dalja dešavanja na domaćem tržištu će zavisiti isključivo od narednih odluka Vlade.

Za razliku od kukuruza, tržište pšenice u prvom delu druge nedelje u martu 2022. godine, je bilo aktivnije. To potvrđuje realizacija berzanskih ugovora po ceni od 35,50 dinara po kilogramu bez PDV-a. Trgovalo se kvalitetnijom pšenicom sa minimum 12 odsto proteina. Kako je nedelja odmicala, intenzitet tražnje se smanjivao, te je zaključen ugovor po ceni od 34,50 dinara bez PDV-a na paritetu CPT. Ovakav scenario nije neočekivan, s obzirom na nastavak zabrane izvoza, što je dovelo do smanjene tražnje na kraju nedelje, a samim tim i pada cene od 0,12 odsto.

Na tržištu soje, intenzivnija tražnja je dovela do rasta cene. Kao i u prethodnom periodu, primetna je suzdržanost prodavaca. Ponuda većih količina ove uljarice i dalje izostaje. Berzansko trgovanje, početkom nedelje je bilo na cenovnom nivou od 78,30 dinara po kilogramu bez PDV-a. Krajem te druge nedelje u martu 2022. godine, realizacija kupoprodajnih ugovora se kretala u cenovnom rasponu od 79,30 do 80,00 dinara po kilogramu bez PDV-a. Ponderisana cena je iznosila 79,18 dinara po kilogramu bez PDV-a. U odnosu na prethodnu nedelju, zabeležen je uzlazni trend od 2,56 odsto.

Ugovori za suncokretovu sačmu sa 33 odsto proteina, zaključeni su od 41,00 do 45,00 dinara po kilogramu bez PDV-a, sa preuzimanjem robe do 10. aprila. Ponderisana cena iznosi 43,40 dinara po kilogramu bez PDV-a. Tokom nekoliko dana kasnije, današnjeg dana, ponuda je bila veća u odnosu na tražnju, što implicira na mogući pad cene.

Ruski AN, pakovanje 600/1, prometovan je po ceni od 102,66 dinara po kilogramu bez PDV-a. Ugovor za rusku ureu, pakovanje 25/1, zaključen je po ceni od 108,82 dinara po kilogramu bez PDV-a. Na sednici Upravnog odbora Zadružnog saveza Vojvodine, održanoj u Novom Sadu, razmatrala se aktuelna situacija u poljoprivredi u pogledu stanja jesenjih useva, prolećne setve i najavljenih mera u vezi moguće zabrane izvoza pšenice, brašna, kukuruza i jestivog ulja.

Upravni odbor Zadružnog saveza Vojvodine doneo je sledeće zaključke i predloge:

1.Upravni odbor Zadružnog saveza Vojvodine se protivi uvođenju najavljenih mera zabrane izvoza pšenice, brašna, kukuruza i jestivog ulja, smatrajući da ne postoji ekonomska opravdanost uvođenja zabrane izvoza ni kod jednog od navedenih proizvoda;

2. Predlaže se da se umesto zabrane izvoza, sagledaju bilansi domaće proizvodnje, stanja na zalihama i očekivanog roda pšenice, kukuruza i suncokreta u tekućoj godini, te da se u slučaju postojanja rizika od nedostatka bilo kojeg od navedenih proizvoda u smislu obezbeđenja nacionalne prehrambene sigurnosti, preko Republičke direkcije za robne rezerve otkupi potrebna količina proizvoda na domaćem tržištu po aktuelnim tržišnim cenama. U skladu sa navedenim, predlaže se da umesto zabrane izvoza, država iskoristi druge instrumente - otkup preko Republičke direkcije za robne rezerve - čija delatnost inače i treba da posluži toj svrsi;

3. Takođe se predlaže da umesto zabrane izvoza, država razmotri mogućnost ograničenja uvoza pojedinih proizvoda, a prvenstveno mesa i drugih proizvoda koji doprinose propasti domaće stočarske proizvodnje, koja se i pre aktuelne krize nalazila na silaznoj putanji više godina;

Navedeni zahtevi i predlozi urgentno su dostavljeni Vladi Republike Srbije, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede i Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija.

U obrazloženju navedenih zahteva i predloga istaknuto je da protivljenje uvođenju mera zabrane izvoza pšenice, brašna, kukuruza i jestivog ulja, proističe iz toga što ne postoji ekonomska opravdanost za zabranu izvoza u situaciji kada svih navedenih proizvoda iz domaće proizvodnje ima dovoljno i za domaću potrošnju, i za dodatne zalihe, i za izvoz. Posebno se ističe da bi domaći poljoprivredni proizvođači i zemljoradničke zadruge najviše bili oštećeni planiranom zabranom izvoza, jer bi ona uslovila pad cena strateških poljoprivrednih proizvoda - koji su prethodne godine dostigli visoke tržišne cene, ali je zarada od njih potrošena na ovogodišnju setvu koja je višestruko poskupela (usled poznatog enormnog poskupljenja mineralnih đubriva, kao i rasta cena goriva i svih repromaterijala).

Pored umanjenja aktuelnih tržišnih cena, zabrana izvoza može da utiče na umanjenje i budućih cena poljoprivrednih proizvoda iz ovogodišnje žetve i berbe, što može dovesti do toga da cene proizvoda ne pokriju troškove ovogodišnje proizvodnje, a što bi dovelo do velikih gubitaka kod poljoprivrednih proizvođača i zemljoradničkih zadruga.

U Republici Srbiji 2021. godine proizvedeno je više 3,5 miliona tona pšenice, a do februara 2022. godine izvezeno je 681.459 tona pšenice, što znači da na domaćem tržištu i dalje ima oko 1,8 miliona tona pšenice, što je više nego dovoljno za sačinjavanje rezervi bez ograničenja izvoza. Više od polovine godišnjeg roda kukuruza kao tržišni višak odlazi u izvoz, pri čemu kukuruz predstavlja jedan od najznačajnijih izvoznih proizvoda Srbije. Ali, zbog uništenog stočnog fonda u Srbji taj kukuruz nema ko da jede, pa se on uglavnom izvozi. Međutim, zaboravlja se da se od kukuruza može u preradi dobiti čak 10.000 raznih artikala koji bi doneli mnogo više novca u izvozu nego što donosi izvoz samog kukuruza, a to je u 2021. godini bilo 557 miliona dolara;

Za potrebe obezbeđenja dodatnih zaliha svih strateških proizvoda, a naročito u periodima većih neizvesnosti na tržištu, postoji Republička direkcija za robne rezerve preko koje je potrebno obezbediti zalihe roba ukoliko se proceni da postoji potreba za dodatnim rezervama. U svim zemljama, pa je nekada tako bilo i u SFRJ, u robnim rezervama je uvek bilo najmanje 10 odsto potreba stanovništva za hranom. Robne rezerve služe da intervenišu kada neke hrane nema dovoljno, ali i da otkupe viškove kojih imamo nakon podmirenja domaćih potreba. Cena koja bi se na ovaj način platila preko Direkcije, bila bi mnogo manja od potencijalne štete koju bi zabrana izvoza imala za poljoprivredne proizvođače i državni budžet.

Pored štete koju bi pretrpeli domaći poljoprivredni proizvođači i zadruge u slučaju zabrane izvoza, i nacionalni budžet bi pretrpeo gubitak deviznog priliva od izvoza poljoprivrednih proizvoda čija zabrana izvoza se planira - a koji i dalje čine osnovu izvoza u poljoprivredi Srbije.

Predlog koji je dat u vezi sa potencijalnim ograničenjem uvoza mesa i drugih proizvoda koji dodatno dovode domaće stočare u nezavidan položaj, pa čak vode i do odustajanja od proizvodnje, u trenutnim uslovima privređivanja bi pomogao obezbeđenju nacionalne prehrambene sigurnosti - koje nema bez domaće proizvodnje. Navedeni predlozi u interesu su poljoprivrednih proizvođača i zemljoradničkih zadruga, ali i u interesu potrošača i države - jer obezbeđuju nacionalnu prehrambenu sigurnost i sigurne devizne prilive od izvoza poljoprivrednih proizvoda u budžet Republike Srbije, bez ugrožavanja opstanka poljoprivrednika i zadruga na tržištu.

Ministar poljoprivrede u Vladi Srbije Bransilav Nedimović poručio je za javnost da je Srbije zemlja hrane, ima dovoljno pšenice, kukuruza i u silosima i u robnim rezervama, ima dovoljno ulja, brašna i imaće i da podeli sa komšijama, obezbeđeno je i đubrivo. "Naši ljudi u Uzbekistanu dogovaraju nabavku đubriva za jesen, za proleće za setvu, za iduću godinu", rekao je Nedimović. Srbija će izaći u susret zahtevima zemalja u regionu za povećanim uvozom brašna i ulja, sve dok to ne ugrožava potrebe domaćeg tržišta. Zemlje u regionu tražile su od Srbije mnogo veće količine ulja i brašna od ranije ugovorenih. Plaše se za budućnost i to nije kritika. Oni žele da obezbede svoj narod.

Vlada Srbije usvojila je na sednici izmenjenu Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte, kojom se omogućava privrednim subjektima koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava, da se isporuka goriva može vršiti i utakanjem u posude u maksimalnoj količini do 60 litara. Na ovaj način, kako se navodi u saopštenju Vlade, omogućeno je, pre svega poljoprivrednicima koji kao sredstva za rad koriste poljoprivredne mašine, da nastave nesmetano obavljanje poslova. Vlada Srbije usvojila je i izmenjenu Odluku kojom se sirovo ulje od semena suncokreta ili šafranike izuzima od zabrane izvoza, a imajući u vidu da se ovaj proizvod ne može koristiti za dalju preradu u rafinisano suncokretovo ulje i da se najčešće koristi u industriji boja i lakova.

Takođe, odlučeno je da se na listu proizvoda za koje se privremeno zabranjuje izvoz, doda i rafinisano suncokretovo ulje. U kanistere poljoprivrednici mogu da natoče do 60 litara naftnih derivata. Vlada Srbije usvojila je na sednici izmenjenu Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte, kojom se omogućava privrednim subjektima koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava, da se isporuka goriva može vršiti i utakanjem u posude u maksimalnoj količini do 60 litara.

Na ovaj način, kako se navodi u saopštenju Vlade, omogućeno je, pre svega poljoprivrednim proizvođačima koji kao sredstva za rad koriste poljoprivredne mašine, da nastave nesmetano obavljanje poslova. Takođe, na sednici je odlučeno da se na listu proizvoda za koje se privremeno zabranjuje izvoz, doda i rafinisano suncokretovo ulje.

Ovo je izjavio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Novom Sadu. Kako je rekao, onoliko koliko je ugovoreno i koliko smatramo da možemo da damo, a da ne ugrozimo potrebe domaćeg stanovništva. To se najpre odnosi na članice Otvorenog Balkana, a onda na Crnu Goru i BiH. To su nam prvi susedi i o njima moramo da brinemo, i to ćemo da uradimo - kazao je Vučić.

Preti li svetu glad?

Sve što se dešava na planeti poslednjih meseci ugrozilo je snabdevanje mnogih zemalja. Postavlja se i pitanje preti li svetu glad? Upravo je skočila cena pšenice, kukuruza i soje. Rat već trese i planetu!

Rusko-ukrajinska kriza ugrožava globalno snabdevanje hranom.

Eskalacija tenzija između velikih svetskih dobavljača hrane Rusije i Ukrajine verovatno će primorati kupce pšenice, kukuruza i suncokretovog ulja da traže alternativne isporuke. Poremećaj bi mogao da podstakne svetske cene hrane koje su već blizu višegodišnjih maksimuma, upozoravaju stručnjaci.

Na ove dve zemlje, Rusije i Ukrajine, pokazuju trenutno dostupni podaci, otpada oko 29 odsto svetskog izvoza pšenice, 19 odsto svetskih zaliha kukuruza i 80 odsto svetskog izvoza suncokretovog ulja. Trgovci su zabrinuti ova situacija moglo da utiče na kretanje useva i da bi moglo primorati uvoznike da zamene zalihe iz regiona.

„Prekidi u snabdevanju iz regiona Crnog mora će uticati na ukupnu globalnu dostupnost", rekao je Fin Zibel, ekonomista za agrobiznis. „Kupci na Bliskom istoku i u Africi će tražiti alternativne izvore". Podaci o transportu kompanije Refinitiv pokazali su da je oko 70 odsto ruskog izvoza pšenice otišlo kupcima na Bliskom istoku i u Afriku 2021. godine.

Trgovci kažu da su neki kupci već preusmerili brodove drugim dobavljačima zbog zabrinutosti da bi izbijanje rata dovelo do dugih kašnjenja utovara. „Brodovi izbegavaju da uđu u Crno more zbog ratnog rizika", rekao je trgovac u Singapuru, dodajući da „već dolazi do poremećaja u snabdevanju".

Analitičari su upozorili da bi nedostatak zaliha iz regiona Crnog mora mogao da podigne potražnju za glavnim sastojkom hleba iz Sjedinjenih Država i Kanade.

Svetske cene hrane lebde na najvišem nivou u poslednjoj deceniji, vođene snažnom potražnjom za pšenicom i mlečnim proizvodima.

Nedavno su fjučersi na pšenicu u Čikagu porasli za više od dva odsto, a kukuruz je dostigao sedmomesečni maksimum, a soja je takođe u porastu. Sva tri ključna sastojka za hranu i stočnu hranu su porasla za oko 40 odsto u odnosu na najniže vrednosti iz 2021. godine, što je povećano padom proizvodnje i snažnom potražnjom.

Upravo je skočila i cena pšenice u Evropi na rekordne nivoe. Dodatno, Rusija je do daljeg obustavila saobraćaj trgovačkih brodova u Azovskom moru.

Eskalacija tenzija između velikih svetskih dobavljača hrane Rusije i Ukrajine verovatno će primorati kupce pšenice, kukuruza i suncokretovog ulja da traže alternativne isporuke.

Poremećaj bi mogao da podstakne svetske cene hrane koje su već blizu višegodišnjih maksimuma, upozoravaju stručnjaci.

Na ove dve zemlje, pokazuju trenutno dostupni podaci, otpada oko 29 odsto svetskog izvoza pšenice, 19 odsto svetskih zaliha kukuruza i 80 odsto svetskog izvoza suncokretovog ulja. Trgovci su zabrinuti da bi ova situacija mogla da utiče na kretanje useva i da bi mogla primorati uvoznike da zamene zalihe iz regiona.

„Prekidi u snabdevanju iz regiona Crnog mora će uticati na ukupnu globalnu dostupnost", rekao je Fin Zibel, ekonomista za agrobiznis. „Kupci na Bliskom istoku i u Africi će tražiti alternativne izvore"

Podaci o transportu kompanije Refinitiv pokazali su da je oko 70 odsto ruskog izvoza pšenice otišlo kupcima na Bliskom istoku i u Afriku 2021.

Trgovci kažu da su neki kupci već preusmerili brodove drugim dobavljačima zbog zabrinutosti da bi izbijanje rata dovelo do dugih kašnjenja utovara. "Brodovi izbegavaju da uđu u Crno more zbog ratnog rizika", rekao je trgovac u Singapuru, dodajući da „već dolazi do poremećaja u snabdevanju".

Analitičari su upozorili da bi nedostatak zaliha iz regiona Crnog mora mogao da podigne potražnju za glavnim sastojkom hleba iz Sjedinjenih Država i Kanade.

Svetske cene hrane lebde na najvišem nivou u poslednjoj deceniji, vođene snažnom potražnjom za pšenicom i mlečnim proizvodima.

I poslednji podatak za fjučerse na pšenicu u Čikagu porasli za više od dva odsto, a kukuruz je dostigao sedmomesečni maksimum, a soja je takođe u porastu. Sredinom marta došlo je do zastoja u rastu. Ipak, analize pokazuju da su sva tri ključna sastojka za hranu i stočnu hranu porasla za oko 40 odsto u odnosu na najniže vrednosti iz 2021. godine, što je povećano padom proizvodnje i snažnom potražnjom.

Ugroženi proizvođači ulja i mlinari!

Upravo je skočila i cena pšenice u Evropi na rekordne nivoe. Dodatno, Rusija je do daljeg obustavila saobraćaj trgovačkih brodova u Azovskom moru.

Cena pšenice nikad viša, prolećna setva nikad skuplja, a izvoz brašna zabranjen? Zamislite sada jednog proizvođača koji ima disperziju proizvodnje i na zalihama robe, čija je cena na berzi nikada bolja i umesto da je proda, on za setvu mora da se zaduži, kaže predsednik novosadske "Žitounije" Zdravko Šajatović. Vlada Srbije uvela je zabranu izvoza pšenice, kukuruza, pšeničnog brašna i suncokretovog ulja, da bi kasnije dozvolila izvoz rafinisanog ulja u bocama. Međutim, ovom zabranom i dalje su jako ugroženi sami proizvođači, ali i mlinari. Protiv zabrane izvoza je Udruženje mlinara i proizvođača testenina Žitounija. U razgovoru za Hrvatsku riječ predsednik ovog udruženja Zdravko Šajatović kaže da su mlinovi puni brašna i da je zabrana izvoza udarac na mlinare, a posredno i na proizvođače pšenice.

"U mlinovima trenutno ima zaliha brašna toliko da ne znamo šta ćemo s njim. Sada je bila prilika sve viškove brašna prodamo po cenama koje nisu nikad više. Popravili bi mlinovi malo svoj bilans, budući da već rade sa gubicima, jer je cena malih pakovanja brašna ograničena", kaže Šajatović.

Konstantni gubici

Ekonomske 2016./17. godine Srbija je izvezla 252.000 tona brašna, što je bilo najviše u istoriji i to u proizvodnoj godini u kojoj je pšenice bilo manje za 500.000 tona. Domaće tržište zbog tog izvoza nije bilo ni na koji način oštećeno, ističe predsednik "Žitounije". "Ove proizvodne godine izvezli smo svega 84.000 tona brašna, što je samo nastavak petogodišnjeg pada izvoza brašna."

Šajatović kaže i da se smanjuje tražnja na ino-tržištu. -Naše tržište je snabdeveno krenuo je izvoz brašna na KiM, a kvasac u Republiku Srpsku! "Isto tako, mi pune tri godine ne prodajemo brašno na Kosovu, jer su oni uveli posebnu taksu za uvoz brašna iz Srbije koja je 40 evra po toni. Uz tu taksu mi nismo konkurentni njihovom velikom proizvođaču koji uvozi pšenicu iz Srbije i prodaje svoje brašno. Za tri godine zbog toga što je stao izvoz na Kosovo manje smo kumulativno izvezli 100.000 tona brašna, navodi direktor ,,Žitounije''.

Kosovo, najveći gubitak tržišta!

To je bio najveći gubitak tržišta. Manja je potražnja bila i kod drugih kupaca. I šta se onda dešava? Zbog trenutne međunarodne situacije skočila je tražnja i cene berzanskih roba", objašnjava Šajatović i dodaje da svi hoće da obezbede prehrambenu sigurnost.

"Na naše mlinove bila je strahovita navala i kupci su davali avans od 100 odsto samo kako bi osigurali kupovinu. I sada je to presečeno, navodi Šajatović.

Domaće tržište nikada nije bilo ugroženo

Upitan za komentar na to što je Vlada uvela zabranu da bi zaštitila svoje tržište i obezbedila količine za domaće kupce, Šajatović kaže da domaće tržište nikada nije bilo ugroženo. "Srbija je na CEFTA tržištu najveći proizvođač pšenice i izvoznik brašna. Znači, nikakav problem nije proizvesti toliko brašna da se zadovolje i potrebe domaćeg tržišta i inostrani kupci." Ne treba zabraniti izvoz brašna - imamo ga i previše!

Uvesti kvote na izvoz žitarica

Dodaje da će sada domaći proizvođači pšenice biti očajni, zbog prolećne setva koja će biti najskuplja u istoriji Srbije.

"Samo da podsetim: cena mineralnih đubriva otišla je gore za 300 odsto, a neće moći da se nabaviti, gorivo je poskupelo. Zamislite sada jednog proizvođača koji ima disperziju proizvodnje i na zalihama robe, čija je cena na berzi nikada bolja i sada umesto da svoju robu proda po dobrim cenama i narednu proizvodnju finansira svojim novcem on za setvu mora da se zaduži", ističe Šajatović i pita zašto bi mlinovi sada kupovali pšenicu po 36 dinara kad ne mogu da prodaju brašno?

Analiza regiona...

U ITALIJI DIVLJA CENA GORIVA I STRUJE, A U SRBIJI ZA SADA MIR I STABILNOST, KAŽU ANALITIČARI. Hrvati se UGLEDAJU na Srbiju i savetuju: Radite ono što Vučić radi ako želite da SAČUVAMO ekonomiju!

Vlada usvojila: Dozvoljeno sipanje goriva u kanistere do 60 litara!

- Komplikuju se stvari oko izvoza hrane, jer je očigledno da će biti velikih nedostataka, bez obzira na cenu na svetskom tržištu. U Srbiji će biti dovoljno hrane, jer imamo i više nego što nam treba, ali se mora rasporediti i u region, da ne bi bilo prelivanja, zbog toga što nema dovoljno hleba, brašna kukuruznog ili pšeničnog i ulja.

I ministarka trgovine Tatjana Matić objasnila je za javnost da su Robne rezerve pune, a da je tržište Srbije dobro snabdeveno. Da će vlada, ukoliko bude potrebno, produžiti ograničenje cena, koje po važećim uredbama traje do početka maja.

- Kada govorimo o Robnim rezervama, one su pune - istakla je Matićeva.

- Već se dva puta reagovalo, sa pozajmicom brašna odnosno pšenice, prvo je bilo 20.000 i 30.000 tona, što je išlo ka mlinarima i pekarima. Reagovali smo zbog cene hleba i kako bi snabdevenost tržišta bila dobra.

Milun Trivunac, savetnik predsednika Privredne komore Srbije, ocenio je za javnost, da je sa izvozne strane naš sektor poljoprivrede najviše pogođen, jer agrar učestvuje oko trećine u ukupnom srpskom izvozu na rusko tržište. Takođe, kriza u nabavci proizvoda hemijske i naftne industrije može imati veliki uticaj na sektor poljoprivrede posebno na mala i srednja preduzeća. Poskupljenje goriva, jednog od primarnih inputa u poljoprivredi će imati dalekosežne posledice i uticaj na proizvođačku cenu poljoprivrednih proizvoda, rekao je Trivunac i dodao da se u dijalogu sa Vladom Srbije i nadležnim istitucijama traže alternative i održiva rešenja.

Kako izgleda tržište žitarica?

Velika neizvesnost vlada na tržištu žitarica, a cene na svetskim berzama rastu.

Stanje na tržištu žitarica se menja iz časa u čas. Cene rastu zbog straha od neizvesnosti. Poseban pritisak je izazvala vest da Rusija planira obustavu izvoza žitarica do 30. juna 2022. godine javlja Agrarheute. Ovom merom bi bio pogođen izvoz pšenice, ječma, kukuruza i raži što bi imalo ozbiljne posledice po tržište.

Preostala dogovorena količina za izvoz iz te zemlje za ovaj period procenjuje se na šest do 6,5 miliona tona pšenice. Izvoz iz Ukrajine je potpuno prestao.

Odluka bi dodatno otežala ili potpuno prekinula snabdevanje pšenicom u narednim mesecima za neke zemlje. Vest je dodatno delovala na rast cene te žitarice u Evropi. Za mnoge trgovce je važno hoće li Rusija nastaviti isporuku koja je ranije dogovorena. Za Egipat, Saudijsku Arabiju i Alžir potpuna zabrana izvoza bi mogla biti katastrofalna, jer su rezervisali velike količine ruske pšenice pre početka sukoba u Ukrajini.

Izvoz žitarica iz Rusije je zatvoren za Azovsko more, a donedavni je išao preko Crnog mora. Dodatno se javlja problem u Rusiji, jer proizvođači nerado predaju ovu robu zbog trenutne situacije.

Evropi nedostaje kukuruz

Posle Kine i Meksika, Evropa je treći najveći uvoznik kukuruza. Najveće količine su dopremane iz Ukrajine. Taj izvor snabdevanja je sada prekinut što se odrazilo na njegovu vrednost. Onaj iz stare berbe je dostigao cenu nešto manje od 350 evra po toni što predstavlja najviši nivo u istoriji, izveštava Agrarheute. Pogođene su Španija, koja je najveći evropski uvoznik, Holandija, Italija, Portugal i Irska.

Kukuruz iz stare berbe košta 350 evra po toni.

Španija je pozvala Evropsku komisiju da ublaži kontrolu uvoza GMO kukuruza iz Južne Amerike. EU je do sada iz trećih zemalja uvozila 11,5 miliona tona, a od toga je 6,2 mil. t dolazilo iz Ukrajine. Iz Brazila je kupovano 3,3 miliona tona, dok su preostalu količinu najviše uvozili iz Kanade, Srbije i Rusije. Veliki proizvođači unutar EU su Rumunija, Mađarska i Francuska. U 2021. godini, prema podacima EK, Francuska i Rumunija su imale rod od 15 miliona tona, ali je najveći deo prodat. Najveći nedostatak ima Španija.

Ruska zabrana izvoza i suša u SAD

Reuters je naveo da su fjučersi za pšenicu Chicago Board of Trade ojačali najviše zbog ograničenja izvoza iz Rusije što je podstaklo zabrinutost oko globalne ponude. CBOT kukuruz je ojačao na 7,58 dolara po bušelu. Navode da bi Ukrajina ovog proleća mogla da zaseje 4,7 miliona hektara manje, što je pad od 39 odsto. "Uzmite dva najveća izvoznika kukuruza i pšenice na svetu i stavite ih po strani i dobićete mnogo neizvesnosti", rekao je Ed Dugan, viši stručnjak za upravljanje rizicima u "Top Third Ag Marketing"-u.

Ministarstvo poljoprivrede SAD-a su potvrdile pad prinosa u saveznim državama pogođenim sušom što je izazvalo dodatni pritisak na tržište.

U ratu sankcijama najgore prolaze potrošači - vrtoglav rast cena osnovnih životnih namirnica! To će se odraziti i na Srbiju! Ceh svega će platiti potrošači!

Amerika, Evropska unija i njihovi saveznici sve više pooštravaju sankcije prema Rusiji. Istovremeno, evropske zemlje pokušavaju da pronađu rešenja kojim bi smanjile zavisnost od ruskih proizvoda, pre svega nafte i gasa. U tom vrtlogu najgore prolaze potrošači. Poskupljuju energenti, a zbog njih i ostali proizvodi - osnovne životne namirnice. Poslednje dve nedelje cene goriva na evropskim pumpama beleže rekordne vrednosti. Litar benzina u Nemačkoj, Italiji, Belgiji, Grčkoj košta od 2,2 do 2,5 evra, čime je probijena psihološka granica od dva evra. Na pumpama u Londonu cene goriva su bile pale u poslednja 24 sata, pred put premijera Borisa Džonsona u Saudijsku Arabiju. Benzin košta od 1,45 do 1,63 funte, pa se tamo gde je jeftinije stvaraju redovi.

"Pesimistični analitičari očekuju da cena raste do dve i po funte za benzin i čak tri funte za dizel. Inflacija iznosi 5,6 odsto i nadmašuje rast plata, a ekonomisti predviđaju da će inflacija do leta dostići sedam odsto, a zatim početi da pada. Proizvođači hrane se ne slažu sa ovom ocenom", kaže Ivana Miloradović, dopisnica RTS-a iz Velike Britanije.

Giros čak četiri evra

Grčku talas poskupljenja zapljuskuje još od prošle godine. Računi za struju su im veći čak pet puta, a posledice sukoba u Ukrajini odrazile su se na cene osnovnih životnih namirnica i tradicionalnih specijaliteta. Giros je u nekim gradovima poskupeo za više od 40 odsto, pa košta čak četiri evra. "Prema izveštaju organizacije za kontrolu tržišta pri Ministarstvu finansija kupovna cena jagnjetine na veliko poslednjih dana porasla je za 30, a junetine za 10 posto u poređenju sa istim periodom prošle godine, što samo znači da će se trend povećanja cena nastaviti", naglašava Ivana Apostolu, dopisnica RTS-a iz Grčke.

U Italiji poskupeli ulje, brašno, ali i struja

Italijane je vest o sukobu u Ukrajini podsetila na početak pandemije, pa su mnogi u prvi mah kupovali zalihe. Poskupeli su ulje, brašno, hleb. "Hleb u ovom momentu ima dosta različitu cenu. U nekim gradovima košta čak i devet evra za kilogram, u Napulju je dva. Ja sam primetila poskupljenje svega, čak i onoga o čemu se ne priča. Meni lično je prošlog meseca došla struja 250 evra, to nije račun na koji sam ja navikla, jer je do sada bio oko 90 evra", kaže Sanja Lučić, dopisnica RTS-a iz Italije.

U Nemačkoj očekuju najveće poskupljenje testenine

Praznih rafova za sada nema u Nemačkoj, osim kada je reč o suncokretovom ulju. "Suncokretovo ulje košta sada oko 2,5 evra i to za flašu od 750 mililitara. Procene ovdašnjih analitičara je da će najviše ubuduće da poskupe testenine, inače, omiljene među Nemcima i da bi njihova cena mogla da se utrostruči", ističe Nenad Radičević, dopisnik RTS-a iz Nemačke. Srbija ima višak tog ulja, kada ostavi na zalihama za domaće potrebe do nove proizvodnje. Ali, i izvoz tih viškova je zabranjen. To je direktno zavlačenje ruke u džep domaćim proizvođačima hrane. U Srbiji. Kada una zalihama ima dovoljno hrane, da bi mogli neke viškove i da prodaju, kako bi nadomestili novac za najskuplju setvu u istoriji Srbije, vladajuća oligarhija nema razumevanja za njih, već samo za svoje fotelje, pa donosi nepopularne odluke o zabrani izvoza.

Takve odluke nikada nisu dobile pozitivne ocene niti su donele dobre rezultate. Bilo ih je i ranije. U Srbiji ne tako davno kada je dr Slobodan Milosavljević, bio ministar poljoprivrede, donošene su odluke koje su povučene posle apela proizvođača. Nije dobro, što se samo posle nekoliko godina sve te greške vlasti, opet ponavljaju i što proizvođači opet moraju da ukazuju, kako su oštećeni. To je dokaz da se bolji život poljoprivrednika u Srbiji čeka već decenijama, ali i da će to čekanje potrajati još dugo. Jer, sve vlasti pred izbore obećavaju boljitak proizvođačima hrane, ali on nikada da stigne.

Krompirići u Belgiji skuplji 30 do 50 odsto

U Belgiji su prodavnice, za sada, uredno snabdevene, ali se i tu cenovnici češće menjaju. Za Belgijance je uvek važno koja je cena paketa krompirića. To je poraslo 30 do 50 posto i to je indikator osnovnih životnih namirnica. I ono o čemu se govori je nestašica suncokretovog ulja", kazao je Dušan Gajić, dopisnik RTS-a iz Belgije.

U Austriji poskupljuju hotelske usluge

Visoke cene energenata povećavaju i troškove u ugostiteljstvu. Tako iz Austrije stižu najave poskupljenja hotelskih usluga za 10 do 15 odsto. Da bi ublažile negativne posledice po ekonomiju i standard građana, vlade evropskih zemalja preduzimaju različite mere. U Belgiji je PDV na struju i gas smanjen sa 21 na šest posto, a obezbeđena je i jednokratna pomoć za one koji se greju na mazut. Mere racionalizacije i pomoći privredi i domaćinstvima u narednim danima najavljuju i u Grčkoj i Italiji.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane