Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Nestajanje

Knjiga Branislava Gulana "Ruralne sredine u Srbiji - Spasavanje sela i države" (85)

Cene hrane će rasti dugoročno

Branislav Gulan, je član Naučnog društva ekonomista Srbije, Nacionalnog tima za preporod sela Srbije, KONVENTA EU - Mreže za ruralni razvoj EU u Srbiji, analitičar, novinar, publicista i književnik, koji se više od pola veka bavi selom i seljacima, odnosno čekanjem boljeg života na selu. Ekonomista po obrazovanju, u šestoj generaciji 1980/81. godine, završio je najvišu političku školu u SFRJ ,,Josip Broz Tito'' u Kumrovcu. Evo i njegovih najnovijih istraživanja oblasti kojima se bavi u poslednjih pola veka rada. Autor je i trostruki dobitnik nagrada za životno delo. Dve međunarodne i jedne domaće - Društva novinara Vojvodine u 2019.godini. U izdanju novosadskog ,,Prometeja'', nedavno je objavljena i nova knjiga Branislava Gulana ,,Ruralne sredine u Srbiji - Spasavanje sela i države''. Knjiga je proglašena i nagrađena za najbolje autorsko delo i projekat u 2019.godini VELIKOM I MALOM DARODAVNICOM od strane ,,Svetionika'' iz Kragujevca. U 2020. godini autoru je za projekat istraživanja, nestajanja i obnove sela Srbije dodeljena i uručena MEDALJA ČASTI Novog Sada. Uz dozvolu autora objavljujemo najinteresantnije delove ovog istraživanja čije se i novo izdanje upravo priprema.

Branislav GULAN

BDP U SRBIJI: Realni rast 4,4 odsto

U prvom kvartalu je realni rast bruto domaćeg proizvoda Srbije iznosio 4,4 odsto u odnosu na isti period 2021. godine, objavio je Republički zavod za statistiku. Prema desezoniranoj seriji podataka, BDP je u prva tri meseca ove godine opao za 0,5 procenata u odnosu na prethodni kvartal, navodi se u saopštenju Republičkog zavoda za statistiku.

Kako se navodi, značajan realni rast bruto dodate vrednosti na godišnjem nivou zabeležen je u prvom kvartalu u sektorima: trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila, saobraćaj i skladištenje i usluga smeštaja i ishrane za 11 odsto, kao i u sektoru industrije i snabdevanja vodom i upravljanja otpadnim vodama za 1,9 procenata. Realan pad bruto dodate vrednosti je registrovan u građevinarstvu - za 5,3 odsto. Posmatrano po agregatima upotrebe BDP-a, u prva tri meseca 2022. godine je odnosu na isti period prošle 2021. godine, realni rast zabeležen kod svih agregata. Izdaci za finalnu potrošnju domaćinstava su porasli za 7,1 odsto, izdaci za finalnu potrošnju neprofitnih institucija koje pružaju usluge domaćinstvima (NPID) za 4,7 procenata, rashodi za finalnu potrošnju države za 2,5 posto, bruto investicije u osnovna sredstva za 1,0 posto, izvoz robe i usluga za 19,6 i uvoz robe i usluga za 27,3 procenta, navodi Republički zavod za statistiku.

Do problema dovode blokirane luke i nedostatak infrastrukture

Maltene 25 miliona tona žitarica iz Ukrajine ne može da napusti zemlju zbog infrastrukturnih problema i blokiranih luka u Crnom moru - izjavio je zvaničnik agencije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), Jozef Šmiduber. Kako je rekao, "skoro da je groteskna situacija koju trenutno vide u Ukrajini, sa skoro 25 miliona tona žita koje bi moglo da se izveze, ali koje ne može da napusti zemlju samo zbog nedostatka infrastrukture i blokade luka", preneo je Rojters.

Šmiduber je, inače, zamenik direktora FAO u sektoru za tržišta i trgovinu. Podsećamo, Ukrajina je važan proizvođač i izvoznik uljarica i žitarica, a svet već nedeljama unazad oseća oštre posledice sukoba u toj zemlji.

Junetina 1.100 dinara, jaja stigla do 20

Sve što se dešava u Ukrajini ostavilo je posledice i na cene u Srbiji. Juneća rozbratna poskupela je za godinu dana u Beogradu 210 dinara, u martu 2021. godine kilogram je koštao 690 dinara, ovog marta 2022. godine, čak 900 dinara. Najčešća cena kilograma svinjskog vrata i krmenadle prošlog marta u glavnom gradu bila je 450 dinara da bi sada koštala 140 dinara više. Kilogram piletine je isti - 300 dinara, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Junetina je za godinu dana najviše poskupela u Subotici sa 725 na 1.100 dinara, 300 dinara je skuplja u Zaječaru, isto toliko i u Sremskoj Mitrovici, dok je u Šapcu sa 550 dinara otišla na više od 930 dinara. U svim gradovima u Srbiji, koje RZS ima u statistici, juneće i svinjsko meso je poskupelo.

Najskuplje svinjsko meso je 590 dinara i to u Beogradu, Subotici i Sremskoj Mitrovici. Prošle 2021. godine, treće nedelje marta, svinjski vrat po beogradskim prodavnicama bio je 450 dinara, što znači da je za godinu dana cena skočila za 140 dinara. Cena pilećeg mesa je u Beogradu ostala ista ove kao i prošle godine, dok je u većini gradova neznatno poskupela, osim u Novom Pazaru gde je kilogram pilećeg mesa značajnije poskupeo sa 270 na 390 dinara.

Skuplji su ove godine i sir, mleko i jaja, komad jaja prošle godine bio je od 12,5 do 16 dinara, ove se cena kreće od 15 do 20 dinara, koliko je u Kragujevcu, Šapcu, Subotici.

Kilogram domaćeg sira je marta 2021. koštao u prodavnicama od 240 dinara u Kraljevu do 557 dinara koliko je bio u Zrenjaninu i Zaječaru.

Očišćeni orasi su u prodavnicama ovog marta koštali od 750 u Zaječaru i 780 u Vranju, do 1.300 dinara u Beogradu, Valjevu, Kraljevu, Šapcu, Novom Sadu, Zrenjaninu i Subotici. Prošle godine cene su bile znatno niže, 1.180 dinara bili su najskuplji orasi u Sremskoj Mitrovici, najjeftiniji u Vranju 715 dinara, ali je u proseku cena bila oko 1.000 dinara za kilogram.

Najprodavanije voće banane prošle godine koštale su od 100 do 150 dinara po kilogramu, ove godine nešto su skuplje, u Novom Pazaru su treće nedelje marta koštale 130 dinara što je bilo najjeftinije, dok su u Kragujevcu, Leskovcu, Smederevu, Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici koštale čak 160 dinara. U većini gradova za godinu dana banane su poskupele 20 do 30 dinara.

Kilogram jabuka prošle godine koštao je od 60 dinara u Valjevu do 110 dinara u Smederevu, a najčešća cena u prodavnicama bila je 99,99 dinara. Jeftiniji nego prošle godine je i limun, marta 2021. prodavao se po ceni od 115 do 190 dinara, dok je ove godine njegova cena u prodavnicama od 90 dinara u Vranju do 150 dinara u Novom Pazaru.

Ekonomisti: Sledi nam dvocifrena inflacija

„Do sada je vladajuća partija obećavala da će savladati inflaciju, a sada kada budu u većini u parlamentu moraće da urade nešto da je uspore. Ovako kako sada stoje stvari inflacija će preći u dvocifrenu, što je opasno jer se teže može vratiti nazad", kaže za javnost ekonomista Milan Kovačević.

Ekonomista Saša Đogović dodaje da je neminovnost da će cene porasti još i da ćemo tek kada budu odmrznute videti kako će se kretati cene pšenice i brašna na svetskom tržištu. „Imajući u vidu zalihe žita i brašna, i to da stiže nova žetva uskoro, neminovno je da će morati da se dozvoli izvoz i svakako da će na to uticati cena na svetskom tržištu. Moraće da se odmrznu cene osnovnih životnih namirnica, kada se to desi videćemo opet kolike će korekcije biti u skladu sa situacijom na svetskom tržištu", ističe Đogović.

UN: Globalne cene hrane se stabilizovale, ali su i dalje veoma visoke

Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO) saopštila je da su se globalne cene hrane stabilizovale u aprilu na veoma visokom nivou, ali i da su bile nešto niže nego u martu, kada je zabeležen najveći skok cena hrane ikada. Zvaničnici FAO vide male izglede za značajno smanjenje cena hrane sve dok traje rusko-ukrajinski rat. Obe zemlje zajedno proizvode gotovo trećinu svetskog izvoza pšenice i ječma i do 80 odsto isporuka suncokretovog ulja. Zamenik direktora FAO u odeljenju za trgovinu Jozef Šmiduber navodi da je prekid u izvozu prehrambenih proizvoda iz Ukrajine uzima danak po globalnu bezbednost hrane. On je rekao da siromašne zemlje najviše pate jer im cene kreira tržište.

Rast cena energenata i hrane neće biti kratkoročan

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dejan Šoškić ocenjuje da rast cena energenata neće biti kratkoročan i sekundarni efekti toga će se preliti na ostatak ekonomije kroz smanjivanje ekonomske aktivnosti i pritisak na rast cena koji dolazi sa strane rasta troškova. On je u intervjuu za portal Nezavisnost.org rekao da je teško proceniti šire posledice rata u Ukrajini, ali da razvoj događaja u ukrajinskoj krizi može bitno promeniti okolnosti, pa i ekonomske posledice na Evropu, a time i Srbiju. „Ono što je već sada jasno je da će naše trgovinske veze s Ukrajinom i Rusijom biti, i već jesu, veoma otežane ili onemogućene. Obezbeđenje alternativnih linija snabdevanja energentima je prioritet u ovom trenutku, ali je to isto prvo na dnevnom redu i Nemačkoj i drugim mnogo većim evropskim ekonomijama od naše, i pitanje je koliko je to izvodivo u kratkom roku i po kojim cenama", ukazao je Šoškić a prenosi Beta.

Njegova je procena da će Evropa ući u recesiju da će to na Srbiju dvojako uticati. „Prvo, kroz trgovinski kanal, manje će biti prilike za prodaju naše robe na EU tržištu u uslovima pada ekonomske aktivnosti u EU, a moguće je i da nešto što smo do sada uvozili iz EU, uključujući i repromaterijale, bude manje dostupno i skuplje, sa negativnim posledicama na domaću privrednu aktivnost. Drugo, kroz investicioni kanal, recesija u EU, i posebno snažni negativni efekti koji se očekuju na Nemačku, Austriju i Italiju, učiniće da te zemlje kao značajni nosioci stranih direktnih investicija u našoj zemlji, smanje svoje investicije u Srbiju", rekao je Šoškić.

Direktnim stranim investicijama je, po mišljenju Šoškića, u Srbiji do sada davan preveliki značaj, dok se zapostavljalo pitanje uređenja institucionalnog ambijenta i obrazovanja stanovništva kao glavnog pokretača domaćih privatnih investicija. „Dodatno, rast inflacije u svetu i očekivani rast kamata, otežaće zaduživanje naše zemlje na međunarodnom tržištu i time će se smanjiti prostor za kapitalna ulaganja iz budžeta, što će dodatno uticati na obaranje ekonomske aktivnosti u zemlji. Ovo su samo osnovni i već sada jasno vidljivi kanali uticaja na domaću privredu, ali ne treba isključiti dodatne sekundarne ili tercijarne efekte", upozorio je Šoškić. Dodao je da će takve ekonomske posledice sukoba u Ukrajini svakako rezultirati i smanjenjem standarda građana, a nema mnogo prostora za blagovremenu odbranu od cenovnih šokova iz inostranstva. „Kratkoročnim rastom vrednosti dinara moguće je na kratak rok ublažiti neke cenovne šokove koje dolaze iz inostranstva. Nažalost Narodna banka Srbije (NBS) je taj mogući alat 'za crne dane' potrošila kroz nominalno jačanje dinara pre nekoliko godina. Od toga tada nije bilo nikakvih pozitivnih efekata, niti je bilo ikakve potrebe za time. Samo su naši izvoznici dodatno pogođeni, pa i strane kompanije..., a uvoz je povećan i u domenima gde tradicionalno naša privreda ima šta da ponudi", rekao je Šoškić, bivši guverner NBS. On smatra da je nominalno jačanje domaće valute u uslovima hroničnog trgovinskog i platno-bilansnog deficita zemlje „pogrešan odgovor na prvom kolokvijumu iz makroekonomije na bilo kom dobrom ekonomskom fakultetu".

Posebno su važni podsticaji poljoprivrednicima

Povodom zabrinutosti građana zbog poskupljenja hrane, Šoškić je rekao da bi trebalo uvesti red u subvencionisanju domaćih poljoprivrednih proizvođača, ali i domaćih potrošača, i mnogo manje, domaće prerađivačke industrije. „Subvencije koje se daju poljoprivredi ne smeju da završavaju kod trgovaca niti kod stranih kupaca. U tom smislu verujem da svi poljoprivredni proizvodi u čiju je proizvodnju novac na neki način uložen iz budžeta, prilikom eventualnog izvoza treba da plate adekvatnu 'izvoznu carinu', kojom bi se prethodno date subvencije mogle vratiti u budžet naše zemlje", rekao je on.

Takav mehanizam, po njegovim rečima bi bio fer prema poreskim obveznicima, ali bi doveo i do toga da se rast cena poljoprivrednih proizvoda na međunarodnom tržištu manje odražava na rast cena hrane na domaćem tržištu. „A hrana je, kao što znamo, veliki mogući generator inflacije u našoj zemlji jer sa preko 30 odsto učestvuje u indeksu potrošačkih cena kojim se meri inflacija", rekao je Šoškić.

Ukazao je da poskupljenje hrane može biti posledica loše poljoprivredne sezone u zemlji, ali i zbog rasta cena na međunarodnom tržištu. „Kada je loša poljoprivredna sezona u zemlji, problem je donekle moguće ublažiti dobro postavljenim i efikasnim sistemom robnih rezervi, ali i interventnim uvozom iz inostranstva ako su međunarodne cene niže. Ako su, međutim, cene porasle na međunarodnom tržištu, domaće tržište treba zaštiti od prekomernog izvoza, jer izvoz u takvim okolnostima smanjuje ponudu na domaćem tržištu i de facto, preliva visoke cene hrane iz inostranstva u našu zemlju", rekao je Šoškić.

Taj efekat se, kako je ocenio Šoškić, ne postiže administrativnim zabranama izvoza, već logičnim i opravdanim uvođenjem 'izvoznih carina'. Dodao je i da „u narednom periodu, pre svega, zbog klimatskih promena, ne treba očekivati stabilizaciju cena na tom tržištu".

Posebno su važni, kako kaže Šoškić, podsticaji domaćih poljoprivrednih proizvođača na domaćem tržištu. „Verujem da je u kombinaciji minimalnih otkupnih cena, subvencija, izvoznih carina, efikasnog funkcionisanja robnih rezervi, osiguranja fizičkih prinosa i osiguranja finansijskih prinosa u poljoprivredi, interventnog uvoza i subvencionisanih kredita za unapređenje stabilnosti i visine poljoprivredne proizvodnje moguće kreirati model koji je dobar i za naše poljoprivrednike i za poreske obveznike i za inflaciju u zemlji. Mislim da smo mi, nažalost, još uvek daleko od takvog modela i otuda cene hrane pokazuju nepotrebno visoku nestabilnost i često negativno pogađaju standard najšireg građanstva", kazao je Šoškić. Zabranu izvoza i zamrzavanje cena pojedinih prehrambenih namirnica, on smatra pogrešnim odlukama „nosioca ekonomske politike koji ne razumeju funkcionisanje tržišta", ili ishitrenim reagovanjem motivisanim političkim marketingom „s ciljem održavanja lažne pozitivne slike u predizbornom periodu".

Jesenji suncokret plaćaju 115 dinara?

Očekuju se visoke otkupne cene uljarice, pa je posejano više nego lane. Ratari u Srbiji očekuju da će ove 2022. godine cena suncokreta oboriti rekorde, najviše zbog rata u Ukrajini. Navodno, pojedini otkupljivači u Banatu već su nudili cenu "na zeleno" od 111 do 115 dinara za kilogram, bez PDV. Ipak, niko ko se bavi trgovinom ovom uljaricom nije mogao to da nam potvrdi. Kako kažu, ta cena je previsoka, s obzirom na to da je prošle godine suncokret oko žetve bio između 55 i 56 dinara za kilogram, što mu je bila i najviša otkupna cena.

U Produktnoj berzi Novi Sad ističu da nema još cena za otkup suncokreta. Niko od njihovih trgovaca još nije izašao sa ponudom, na berzi nema trgovanja, a cena od 115 dinara za kilogram "zvuči" vrlo visoko. Ni Udruženje "Žita Srbije" ne želi da licitira cenu suncokreta, ali kažu da za ovu nisu čuli. Ipak, ono što je sigurno, jeste da je suncokreta ove godine zasejano na 30.000 hektara više nego prošle godine. Suncokreta ove godine ima na nekih 245.000 hektara, što je za oko 30.000 više nego lane - ispričala je za javnost Sunčica Savović, predsednik Udruženja "Žita Srbije". - Očekujemo prinose na nivou prošlogodišnjih.

Hrana i struja u Srbiji NAJJEFTINIJE: Ovo su podaci koje je izneo Vučić, kod komšija dvostruko SKUPLJE.

Kako kaže Savovićeva, setva je gotova, ostalo je još nešto malo da se završi. Ove godine, kukuruza na njivama ima manje nego prethodne, i to za nekih 70.000 hektara.

Kukuruza imamo posejano na 950.000 hektara, što je za nekih 70.000 manje nego u 2021. godini, govori Savovićeva. - Svakako, očekujemo veći rod od prošlogodišnjeg, jer smo tada imali sušu i prinosi su bili mali. Biljke zasada izgledaju lepo i napredno na onim ranije zasejanim poljima. Što se tiče soje, neke naznake su bile da će površine biti veće nego godinu dana ranije, ali su iste - oko 240.000 hektara. I ovde se nadamo većem rodu. Soja je u 2021. rodila dve tone po hektaru, a sada očekujemo najmanje 3,2 tone.

Pšenica na njivama izgleda prosečno. Na poljima je i pravo šarenilo. Kada je reč o rodu, prošle godine je bio rekordan, ali ove godine je pitanje. Jer se ne zna koliko su ratari prihranjivali i ove godine se očekivalo, barem kao i prošle, ali sve što se žetva približava, rod se vidi da je sve slabiji. Na njivama vlada pravo šarenilo, kazao je ratar iz Srema Zlatan Đurić. Po njegovim procenama ima površina gde prinos hlebnog zrna neće biti veći od 1,5 tona po hektaru! Prvo su bile procene da će biti na nivou prošle rekordne godine. Kako se žetva približavala procene su opadale. Zna se da pšenica nije prihranjivana ni približno kao ranije (ali ni tada nije bilo za to dovoljno đubriva), obrada zemlje nije bila kvalitetna, a nije bilo ni kiša u pravo vreme. Zato ima procena da će prosečan rod biti do 2,5 tona po hektaru. To je veoma malo! Sad se ne govori o kvalitetu zrna, a to ćemo videti tek kada padnu prvi otkosi, krajem juna. Cena đubriva je daleko od one koja je bila (sad je tri puta viša od one lanjske kada je počinjala setva) pa ne znam koliko su ga ratari koristili kod pšenice, objašnjava Đurić. Ni vremenske prilike nisu povoljne, kao i prošle godine, kada smo imali više od tri miliona tona roda. Očekujemo da žetva krene krajem juna, početkom jula. Ne očekujemo ništa dobro!

Tropske temperature i nedostatak vlage u zemljištu u maju, u vreme nalivanja zrna pšenice, smanjile su prinos te poljoprivredne kulture u Srbiji za oko 30 odsto u odnosu na prošlu godinu, mišljenje je stručnjaka za strna žita dr Miroslava Maleševića iz Novog Sada. Lane je prosečan prinos po hektaru bio iznad pet tona. Ove godine se može očekivati prosečan prinos oko četiri tone po hektaru, a to znači da će ukupan rod biti oko 2,5 miliona tona, što je ispod ranije prognoziranih 3,5 miliona tona. Ove godine na visinu prinosa uticala su dva važna faktora, a to su suša i nedostatak mineralnih đubriva, pa pšenica nije mogla normalno da se hrani, već je više ,,gladovala''.

Prvo su bile dobre procene za radost, a pošto nije bilo kiša za vreme Đurđevdana, prognoze se sad sve više smanjuju, pa se čak govori da će na 627.000 biti rod od oko 2,5 miliona tona, što je s obzirom na uslove koji su je pratili od setve do žetve, kao i da je 60 odsto povšrina zauzelo seme ,,tavanka'' dosta dobar rod. Po ocenama poznavalaca prilika i vlasnika silosa u Srbiji (ima ih 88 u privatnom vlasništvu gde se drže robne rezerve, uz još tri državna), nama je godišnje potrebno 1,55 miliona tona pšenice. Tu su uračunate i obavezne robne rezerve od 10 odsto potreba kao i 150.000 tona kvalitetne semenske pšenice, koja se sve manje koristi. Njeno smanjivanje, kao i sve manja upotreba veštačkog kao i prirodnog đubriva, znači i smanjivanje prinosa!

Seljačke su muke ogromne

A, šta ćemo sad? Grad pobio i maline i jabuke! Ponadali se dobroj ceni za težak rad, a onda se desio smak sveta! Uništeno je 30 odsto roda! Ne da se pustom seljaku da zaradi i ostane živ! Ovu rečenicu ponavljali su redom meštani sela Latvica, zaseok Krčevine, sedam-osam kilometara od Arilja, gledajući svoje skoro sravnjene malinjake, zasade jabuke, uništene u velikom nevremenu koje je ovaj kraj zahvatilo u ponedeljak po podne, javlja Zoran Šaponjić, novinar, dopisnik iz Kruševca i okoline.

- Samo što su objavili da će početna cena maline biti od 350 do 400 dinara, konačna verovatno i osetno veća, samo što smo pomislili da će biti vajde od našeg teškog rada, da ćemo nešto zaraditi, naiđe grad, sve uništi, ode naš višegodišnji rad. Prošle godine sam na 50 ari malina ubrao sedam tona roda, ove godine - nema ništa - svodio je juče svoju ovogodišnju računicu, zaradu od malina, Miloš Krčevinac (60) iz Latvice. Sem pola hektara malinjaka Milošu je grad uništio i hektar zasada jabuke, od kog, uz maline, njegova porodica živi.

BORBA PROTIV NEPOGODE: Ispaljeno čak 500 raketa za samo 12 sati kako bi se od grada odbranilo Arilje, Užice, Trstenik i Kruševac.

- Strašno je bilo kad je naišao oblak od Zlatibora, zacrnela su se nebesa, pao mrak, a onda je krenuo led... Doletala su parčad ko kokošije jaje, kao orah, padalo je, Bog će znati, deset, petnaest minuta... Katastrofa. Čula se i protivgradna odbrana, ali sve džaba. Za najcrnje, ona parčad leda nisu bila okrugla, glatka, kao što je grad do sada padao, nego s nekim rogovima, strašno - ispričao nam je juče Miloš. Teško je Milošu bilo da uđe u malinjak, na veliku plantažu pod jabukom, da gleda svoju uništenu letinu. Da sve bude još gore, grad je uništio i mladare maline koji je trebalo dogodine da daju rod, u zasadu jabuke, na stablima, bukvalno, ni jedan jedini plod nije ostao a da nije oštećen, prepolovljen, led je ljuštio koru s grana...

- Imamo šest hektara pod jabukom, 50 ari pod malinom, hektar zasada kruške, 50-60 ari pod šljivom, posle ovog nevremena od roda praktično nemamo ništa. U jednom trenutku, kada je naišao oblak, izgledao je kao da će smak sveta. Prošle godine imali smo 200 tona jabuka, ove godine konzumne jabuke uopšte nećemo imati, što bude bilo, otići će u industrijsku preradu - kaže Marko Krčevinac iz Latvice.

I u malinjacima kod Krčevinaca šteta je skoro 100 odsto! Imam 74 godine, ovakav led nisam zapamtila. Sve je uništeno. Maline, rod jabuke, leje luka su sravnjene sa zemljom, jedva se poznaje gde su bile. Plastenik je izrešetan, najlon na mnogo mesta probušen, reči su Rade Šunjevarić iz ovog zaseoka. Malo dalje od plastenika grad je uništio rod trešnje, zrelih plodova je bilo mnogo više na zemlji nego na stablima. I ono što je ostalo na stablima je uništeno.

Po rečima predsednika opštine Arilje Predraga Maslara, najviše su stradala sela Latvica, Bogojevci, Stupčevići, Radoubuđa, deo Trešnjevice. Prema proceni Centra za odbranu od grada, u ovim selima ledom je pogođeno više od 300 hektara pod usevima, najviše pod malinom i jabukom. Pored useva, uništeni su i seoski putevi, neki od njih popravljeni su pre samo koji dan. Mašine su ponovo na terenu, pokušavamo da te puteve ponovo popravimo, da bar na taj način olakšamo ljudima. Bio sam na terenu, ono što sam video je zaista teško, na nekim mestima rod je uništen sto posto, na drugim preko 50 procenata, kaže Maslar u izjavi za javnost. Po njegovim rečima, protivgradna odbrana u ponedeljak po podne je funkcionisala, samo na teritoriji opštine Arilje ispaljeno je 76 protivgradnih raketa. Posle toga su na protivgradnim stanicama dopunjene zalihe raketa, pa su stanice, po potrebi, spremne da dejstvuju, izjavio je Maslar.

Veselin Šuljagić, inženjer zaštite bilja, potvrđuje da je šteta koju su pretrpeli ljudi u ovim selima ogromna. Stradali su zasadi maline, jabuke, povrtarske kulture. Ispaljen je veliki broj raketa, ali priroda je ponovo pobedila čoveka. Tamo gde je bio glavni udar grada štete su od 90 pa i do 100 posto. Pričao sam s ljudima koji su u devetoj deceniji, kažu da ovako nešto nisu doživeli.

Pad izvoza!

U prva četiri meseca 2022. godine izvoz maline iz Sbije manji je za za 30 odsto, istaknuto je u Privrednoj komori Srbije. Na ovakvo stanje ukazuju podaci prikupljeni sa izvoznih tržišta, pre svega, Zapadne Evrope, gde se najviše i prodaje malina iz Srbije. Podaci pokazuju i da je prodaja u super marketima na ovim tržištima manja za 20 do 30 odsto u ovoj godini u odnosu na isto vreme protekle dve godine. Kao glavni razlog se navodi visoka cena malina koja je uslovljena visokom otkupnom cenom sveže maline u 2021. godini. Dolazeća sezona predstavljaće veliki izazov za izvoznike iz Srbije jagodastog voća zbog rasta cena struje, transporta, radne snage i svih ostalih troškova uz veliki gubitak tržišta kako u prošloj godini i u tekućoj godini, ukazali su izvoznici. Posebno se ističe da je uobičajeni udeo otkupne cene u odnosu na troškove otkupa 50 do 60 odsto. Međutim, taj udeo je i drastično poremećen u 2021. godini, kada je iznosio čak 87 odsto, što je u velikoj meri otežalo stabilno i konkurentsko poslovanje prerađivača i njihovu konkurentnost na tržištu.

U 2021. godini malina je Srbiji donela oko 447 miliona dolara, što je prihodovano od izvoza. To je posle kukuruza koji je bio izvezen za 557 miliona dolara, bio najveći izvoz kada je agrar u pitanju. Inače, ukupno od agrara lane je prihodovano 4,9 milijardi dolara. Od toga je izvoz voća doneo više od 800 miliona dolara. Voća je uvezeno i za 226 miliona dolara.

Posebnu brigu proizvođačima zadaje manji rod koji će ove godine biti zbog nevremena koji je uništio deo novog roda u Srbiji. Istovremeno je najavljen i veći rod za 10 odsto kod našeg konkurenta u Evropi, Poljskoj. Konkurent malini iz Srbije biće i Ukrajina gde se očekuje solidan rod u ovoj godini, javljaju iz PKS.

(Nastaviće se)

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane