Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Na nišanu

Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) kontroliše srpsku vlast, privredni i pravosudni sistem...

Štap bez šargarepe

Sjedinjene Američke Države su, od 2001. godine, obezbedile 1,2 milijarde dolara pomoći Srbiji. Od toga, 882 miliona dolara stiglo je u Srbiju preko USAID-a. Američka agencija za međunarodni razvoj investirala je u projekte i programe, podobne nevladine organizacije, medije, političare, sudije, univerzitetske profesore... USAID je uspeo - kompletno pravosuđe je stavio pod svoju kontrolu, u vrhu izvršne vlasti u Srbiji nalaze se njegovi kadrovi poput Ane Brnabić, a finansijskim i privrednim tokovima upravljaju pojedinci iz NALED-ovog inkubatora. Posao je završen, Srbija je opljačkana i porobljena, pa sad USAID, Soroševa, Rokfelerova i ostale fondacije najavljuju značajno smanjenje donacija nevladinim organizacijama.

Predrag Popović

Put u pakao popločen je dobrim namerama. Srbiju je na taj put usmerila Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Dobre namere su proklamovane 2001. godine, kad je USAID počeo da realizuje program za podsticaj ekonomskog razvoja, jačanje sistema pravosuđa i promociju efikasnog upravljanja u Srbiji. Dve decenije kasnije, američki donatori su zadovoljni ostvarenim: „Zajedno sa javnim i privatnim sektorom u Srbiji, USAID je pomogao da sudovi u Srbiji postanu transparentniji i efikasniji, pomogao je izgradnju kapaciteta ključnih institucija, kako bi više odgovarale na potrebe građana, radio je na unapređenju poslovnog okruženja i podržao razvoj civilnog društva. USAID-ovi programi i dalje rade na jačanju vladavine prava i reformi upravljanja, podsticanju investicija privatnog sektora i unapređenje ekonomskih mogućnosti za građane Srbije.”

Prateći te putokaze, koji su navedeni na sajtu USAID-a, Srbija je završila u paklu. Sudovi su postali efikasniji, ali isključivo u zaštiti vladara, članova njegove porodice i kriminalaca iz vrha režimskog kartela. Državne institucije ne postoje, a poslovnim okruženjem upravlja grupa monopolista, koji brutalno otimaju javne resurse i privatnu imovinu. Programi, koje je sproveo USAID, toliko su unapredili ekonomske mogućnosti građana Srbije da su oni, i po zvaničnoj statistici, postali najsiromašniji u Evropi.

Ipak, USAID je ostvario svoje ciljeve. Strategijom štapa i šargarepe upravlja Srbijom, postavlja i smenjuje vlast, pojedince i cele političke organizacije, usmerava društvene procese, kontroliše pravosuđe i medije.

Prvih 15 godina svoje mračne političke karijere, Aleksandar Vučić je upozoravao na takve posledice aktivnosti USAID-a, AIREX-a i ostalih američkih sponzora „demokratizacije i reformi u Srbiji”. Kad je shvatio da se bez pomoći Amerikanaca neće vratiti na vlast, Vučić je okrenuo ploču i pristao na saradnju sa Džordžom Sorošem i njegovim sinom Aleksanderom, s radošću je priređivao večere za predstavnike Fondakcije Rokfeler, a na mesto predsednika Vlade Srbije postavio je Anu Brnabić, bivšu direktorku jednog sektora USAID-a i potpredsednicu NALED-a. Umesto Vučića i ostalih politikanata sa srpske političke scene, na pogubni uticaj zapadnih lažnih humanitaraca ukazuju američki senatori.

“Neophodno i neodložno treba detaljno istražiti trošenje američkog novca na Balkanu. Stejt Department i Američka agencija za međunarodni razvoj trošile su novac kako podržavale levo orijentisane političke grupe i ta opcija je nametana suverenim državama. To, međutim, nije dovelo do stabilizacije i razvoja u tim državama, već naprotiv. Novac američkih građana je, preko USAID-a, prebačen u Fondaciju za otvoreno društvo, iza koje stoji Džordž Soroš. Američka spoljna politika na Balkanu mora hitno da se menja, Stejt Department mora da naredi ambasadama da prekinu sa praksom koju sprovode poslednjih 25 godina”, navodi se u pismu grupe senatora, upućenom 2017. godine tadašnjem državnom sekretaru Reksu Tilersonu.

Stejt Department je zaista pokrenuo istragu finansijskih tokova preko USAID-a prema lokalnim nevladinim organizacijama. Osim tokova novca, izvršen je uvid u prepiske ambasadora, telefonske razgovore i-mejl poruke i korespodenciju s organizacijama kojima je USAID uplaćivao grantove.

Nažalost, istraga je sprovedena samo u Makedoniji i Albaniji, ne i u američkoj ambasadi u Srbiji. Stejt Department je izvršio personalne promene, ali nije zaustavio procese. Naprotiv, dao je podršku projektu “Open Balkan”, koji predvode Makedonija, Albanija i Srbija, i to pod pokroviteljstvom Aleksandera Soroša!

USAID je, posle petooktobarskih promena, ekspresno ovladao srpskom političkom i medijskom scenom, civilnim sektorom, privrednim i pravosudnim sistemom. Potpuna kontrola svih grana i nivoa vlasti izvršena je preuzimanjem kontrole nad pravosuđem. Ulaskom u sudove i tužilaštva, USAID je stvorio obaveštajno-operativni mehanizam kakvim ne raspolažu ni srpske službe.

Kroz projekte, koje je finansirao, a koji se odnose na reformu pravosuđa, USAID je formirao bazu podataka o sudijama i tužiocima, ali i o svim strankama u svim sudskim postupcima - političarima, advokatima, novinarima, intelektualcima, tajkunima, kriminalcima. USAID kontroliše sve, od vrha republičke vlasti do poslednje lokalne samouprave. Na spisku USAID-ovih abonenata nalazi se Ministarstvo pravde, Visoki savet sudstva, Vrhovni kasacioni sud, svi osnovni i okružni sudovi, Državno pravobranilaštvo i Komora javnih izvršitelja, kao i ostale institucije iz pravosudnog sistema i cehovska udruženja Društvo sudija Srbije, Forum sudija Srbije, Udruženje sudijskih i tužilačkih pomoćnika Srbije, Udruženje sudija prekršajnih sudova, Beogradska konferencija pravnika i Centar za evropske politike.

S proklamovanom namerom da “podrži srpsko pravosuđe”, USAID je pokrenuo projekat “Vladavina prava”, koji obuhvata niz inicijativa za pravosudnu reformu.

“Naša podrška je posebno usmerena na sledeće oblasti: strateško unapređenje reforme kroz izradu nove ‘Strategije za razvoj pravosuđa u perioodu 2020-2025”, zatim unapređenje operativnog funkcionisanja sudova kroz poboljšanje dostave sudskih pismena, primenu elektronskih aplikacija u svakodnevnom radu sudova, unapređenje korišćenja raspoloživih ljudskih i ostalih resursa u skladu sa stvarim potrebama, pa i rad na unapređenju transparentnosti reformskih napora kroz izradu nove komunikacione strategije Visokog saveta sudstva i sudova”, navedeno je među ciljevima projekta “Vladavina prava”. Za ostvarenje tih ciljeva USAID koristi grantove, kojima finansira organizacije civilnog društva, ali i državne institucije. Od 2018. godine, kada je pokrenut taj Projekat, USAID je s oko dva miliona dolara podžao inicijtive koje se tiču unapređenja efikasnosti parničnog postupka, poboljšanje položaja sudijskih pomoćnika, kao i postupka izvršenja. Ugovorima o dodeli bespovratnih sredstava, novac za razne programe dobili su Udruženje sudija prekršajnih sudova Srbije, Udruženje sudijskih i tužilačkih pomoćnika, Beogradska konferencija pravnika, Forum sudija Srbije, Centar za evropske politike i druge organizacije.

U saradnji s beogradskim Višim sudom, USAID je finansirao otvaranje info-pulta u Palati pravde, brošuru o Višem sudu, kao i brošuru “Vodič kroz Palatu pravde”. Poslednja donacija SAD, naravno preko USAID-a, dogovorena je krajem maja ove godine. Američki ambasador Kristofer Hil, direktor misije USAID Deni Robertson i ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović potpisali su ugovor o razvojnoj pomoći od 19,5 miliona dolaza, koja je namenjena unapređenju postupka javnih nabavki i osnaženju informacionog sistema u okviru sistema zdravstvene zaštite, i promociji snažnijeg medijskog okruženja, što god to značilo.

USAID posebnu pažnju usmerava javnim izvršiteljima. Američka ambasada i USAID ne oglašavaju se povodom činjenice da je pravosuđe postalo značajan deo organizovanog kriminala. Ne zanimaju ih sramne odluke sudova i izostanak istraga nadležnih tužilaštava u brojnim kriminalnim i korupcionaškim aferama.

Dok ćuti o zlu koje razara Srbiju, USAID svake godine organizuje po nekoliko serija obuka, kurseva i seminara posvećenih radu javnih izvršitelja. U panelima na teme poput “Sprovođenje izvršenja po službenoj dužnosti”, “Sprovođenje izvršenja na nepokretnostima”, “Dobrovoljno namirenje” ili “Troškovi izvršnog postupka”, učestvuju sudije Mladen Nikolić, Božidar Vujičić i Zoran Rogić, funkcioneri Ministarstva pravde Dušan Kuzmanović i Ksenija Gavrić, konsultanti i moderatori USAID-a Branislav Stojanović, Jasmina Pašić, Sonja Prostran i drugi.

USAID nije organizovao nijednu diskusiju o, recimo, sprezi predstavnika izvršne vlasti i pravosuđa sa organizovanom grupom koju predvode Zvonko i Žarko Veselinović i Milan Radoičić, koji se nalaze na američkoj crnoj listi.

Umesto toga, USAID ulaže novac i napore da se javnim izvršiteljima omogući upotreba svih pravnih alata za što efikasniju pljačku građana kroz naplatu kazni.

Građani Srbije vide i osećaju rezultate USAID-ovog angažovanja na pružanju pomoći u razvoju državnih institucija i finansijskom i pravosudnom sistemu. Američki kreatori Projekta “Vladavina prava” podržavaju diktaturu Aleksandra Vučića. Iako američka obaveštajna zajednica raspolaže dokazima iz brojnih istraga najtežih krivičnih dela iza kojih stoje Vučić i njegovi najbliži saradnici, američke diplomate i predstavnici USAID-a ne reaguju. Naprotiv, zajedničkim snagama kreiraju predstave u kojima razmenjuju pohvale za sprovedene nepostojeće reforme i, s druge strane, zahvalnice za pružanje finansijske pomoći, koja dobrim delom završi na njihovim računima.

Kad je završio posao s preuzimanjem kontrole nad pravosuđem i političkom scenom Srbije, USAID je povećao štap, a smanjio šargarepu. Umesto da sami finansiraju rad svojih lokalnih filijala, američke organizacije su ih, većim delom, prebacili na teret budžeta Srbije. Taj proces je počeo 2006. godine, kad je vlada Vojislava Koštunice, na insistiranje Amerikanaca, osnovala Agenciju za borbu protiv korupcije iako je već godinama radilo paralelno telo, Savet za borbu protiv korupcije. U novoformiranoj Agenciji udomljena je Zorana Marković i njen ekspertski tim za obaveštajne delatnosti, koji je pre toga bio na platnom spisku američke ambasade u Beogradu.

Nastavili su da obavljaju iste radne zadatke, samo što su to sad radili o trošku građana Srbije. Opet na zahtev Amerikanaca, Srbija je donela zakon kojim je regulisala nevladin sektor, preuzimajući na sebe obaveze da, za velike sume novca, za razne projekte angažuje podobne nevladine organizacije. Po istom modelu, USAID je formirao Nacionalnu alijansu za lokalni ekonomski razvoj (NALED).

Poput svog osnivača USAID-a, i NALED se predstavlja kao organizacija s plemenitim namerama. “Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj je nezavisno udruženje kompanija, opština i organizacija civilnog društva koje rade zajedno na stvaranju boljih uslova za život i rad u Srbiji. NALED predvode odgovorni privrednici, uspešni gradonačelnici i stučnjaci iz civilnog sektora koje je izabrala Skupština Alijanse da zastupaju zajedničke interese članstva pred državnim institucijama i u široj javnosti. Oni se dobrovoljno angažuju u rukovodećim organima NALED-a, i spremno stavljaju na raspolaganje svoje znanje, resurse i reputaciju kako bi organizacija dostigla održivost i ostvarila svoju misiju za dobrobit čitavog društva”, navodi se u programu NALED-a.

Kao i u slučaju USAID-a, i NALED-ova praksa se bitno razlikuje od propagandnih poruka. U političkoj i društvenoj stvarnosti, NALED ima ulogu regrutnog centra za podobne kadrove, kao i tela koje nezvanično raspoređuje unosne poslove srpskim i stranim kompanijama.

Predrag Mihajlović, prvi predsednik Upravnog odbora NALED-a, isticao je da ta privatno-javna asocijacija predlaže reformska rešanja koja proističu iz dijaloga civilnog, javnog i privatnog sektora i za rezultat imaju kontinuirani doprinos ekonomskom napretku zemlje. NALED je, po Mihajlovićevom priznanju, osnovan u poslovnim prostorijama beogradske misije USAID-a krajem 2006. godine.

U vreme osnivanja, NALED je imao dvadesetak, a danas ima 250 članova. Među njima su vlasnici i menadžeri najkrupnijih domaćih i stranih preduzeća. Na mestu predsednika UO NALED-a smenjivali su se Goran Kovačević, generalni direktor Gomeksa, direktor Atlantic Group Vladimir Čupić, generalni direktor Spinnaker New Technologies, a na raznim funkcijama u Upravnom i Nadzornom odboru nalazili su i nalaze se Aleksandar Ružević, generalni direktor Coca-Cola HBC Srbija, Dragan Đuričin, predsednik kompanije Deloitte, Stanka Pejanović iz Gorenja, pa i Goran Pitić, bivši ministar u prvoj DOS-ovoj vladi, koju je predvodio Zoran Đinđić. Pitić je predsednik Saveza za fer konkurenciju NALED-a i predsednik UO Societe Generale banke.

S funkcija potpredsednika UO NALED-a u ministarske fotelje stigli su, 2016. godine, Ana Brnabić i Branislav Nedimović. Brnabić je tada rekla da se “NALED trudio da izgradi pozicije konstruktivnog partnera vlasti” i istakla očekivanja da se to partnerstvo nastavi. Prema Ustavu Republike Srbije, vlast se formira na osnovu volje građana, izražene na demokratskim izborima. Ustav ne predviđa mogućnost bilo kakvog partnerstva vlasti s bilo kojom nevladinom organizacijom.

Nedimović tvrdi da je NALED pomogao Vladi Srbiji da reši problem neprijavljivanja radnika, koji “predstavlja najveću pretnju nacionalnoj ekonomiji”. Zorana Mihajlović, takođe, ne štedi pohvale: “Bez vizije NALED-a ne bismo imali e-dozvole”.

Predstavnici vlasti Srpske napredne stranke ukazuju na zasluge NALED-a u borbi protiv korupcije i sive ekonomije, kao i u razvoju javne administracije. Zahvaljujući NALED-u građevinske dozvole se dobijaju u roku od osam dana, a sertifikovane opštine i gradovi postali su bolja mesta za investitore i “niz drugih sitnijih i krupnijih rešenja koja život znače”.

Prema tvrdnjama predstavnika vlasti danas su opštine, koje su uz pomoć NALED-a unapredile svoju ukupnu organizaciju i izgradile ambijent za razvoj domaćeg i ino-biznisa, postale mesta u Srbiji u kojima je prosperitet opipljiv ne samo za članove poslovne zajednice, već i za građane kojima je ekonomski uspon njihovih opština doneo bolji kvalitet života. NALED je kritikovao vlast jer se sa usvajanjem određenih podzakonskih akata kasni i po četiri godine, jer se 70% propisa donosi po hitnoj proceduri, pa čak i bez zakonski propisane javne rasprave.

Osim toga, samo 18% uhvaćenih učesnika u sivoj ekonomiji bude sudski kažnjeno. NALED ukazuje na takve propuste, nelogičnosti i apsurde, ali ih i kontinuirano i sistematski meri, egzaktno kvantifikuje i promoviše probleme sa kojima se građani privreda i lokalne samouprave svakodnevno suočavaju, i predlaže rešenja za koje smatra da na jednostavan i efikasan način mogu da ih reše.

Kao da ne primećuju silnu pomoć i kvalitetna rešenja NALED-a, koja donose bolji kvalitet života u opštinama u unutrašnjosti, građani beže od tog blagostanja. Iz Srbije je, unazad deset godina, otišlo više od 700.000 mladih i obrazovanih, a iz sela je u gradove pobeglo oko 350.000 ljudi. NALED se hvali “ambijentom za razvoj domaćeg i ino-biznisa”, a privreda Srbije se nalazi u kolapsu.

Nekoliko domaćih krupnih kompanija, u vlasništvu vladajuće porodice i bliskih saradnika, razvilo je monopole u građevinskom, telekomunikacionom, energentskom i medijskom sektoru. Strane kompanije, novcem srpskih poreskih obveznika, razvijaju svoje poslovanje mimo zakona i propisa. Više od 55% radnika dobija plate manje od vrednosti potrošačke korpe. Katastrofalan rezultat NALED-ove avanture sa instaliranjem e-Uprave najbolje se vidi na primeru nedavnog hakerskog upada u informacioni sistem Republičkog geodetskog zavoda.

Tim stručnjaka koji se bave sajber-bezbednošću iz Tužilaštva za visokotehnološki kriminal, MUP-a i BIA, iako je radio 24 sata dnevno, deset dana nije uspeo da reši problem i zaštiti podatke iz katastra. Na kraju, vlast je objavila da je sve u redu, hakeri ništa nisu menjali u bazi podataka. Naravno, ta laž je lako raskrinkana uvidom u dokumente. Odmah je primećeno da su promenjeni datumi na njima, a šta je još dodavano ili obrisano moraće da proveravaju i dokazuju sami građani. Ne treba sumnjati da ništa bolji nije ni kvalitet softverskih i ostalih programa, koje je Vlada Srbije, na preporuku NALED-a, kupila od firmi koje su u vlasništvu ili pod kontrolom premijerkinog brata Igora Brnabića ili Bojana Kisića, brata aktuelne ministarke Darije Kisić Tepavčević i supruga bivše ministarke pravde Nele Kuburović. Dakle, ne treba sumnjati da su pojedinci iz vlasti imali velike finansijske koristi od NALED-a, a uvek na štetu građana. I sve to uz podršku vladara Aleksandra Vučića.

- NALED-ove inicijative pratili su i konkretni predlozi rešenja, izmena propisa i vremenskog okvira u kojem bi te mere mogle biti realizovane. To nam je bilo potrebno jer ministarstva nemaju uvek kapacitet da se pozabave svim pitanjima. Ukazali su na probleme i primere iz prakse, koje privreda i lokalna samouprava lakše uočavaju nego centralna administracija i ta razmena informacija i iskustava sigurno doprinosi da mere Vlade Republike Srbije budu još efikasnije. Potrebno je da civilni sektor razmišlja i radi na ovaj način jer će nam značajno pomoći da reforme budu brže i delotvornije - rekao je Vučić na proslavi desetogodišnjice rada Nacionalne alijanse.

Američka agencija USAID i njen “srpski” proizvod NALED upravljaju političkim procesima, kadrovskom kombinatorikom u državnim institucijama, privrednom, medijskom i, najvažnije, pravosudnom sistemu. USAID i NALED kontrolišu svaku vlast, smenjuju i postavljaju pojedince i stranke, tužioce i sudije, odlučuju koje preduzeće može, a koje ne sme da dobije posao na određenom tenderu.

Na taj način američka agencija je, najblaže rečeno, ugrozila državni suverenitet Srbije i razvlastila građane, koji su, prema odredbi Ustava, nosioci tog suvereniteta. Tiha okupacija je izvršena u kolaboraciji s predstavnicima svih vladajućih koalicija od 2001. godine.

Ipak, na kraju, američki kreatori političkog inženjeringa nisu zadovoljni. Pod kontrolom imaju političare, tajkune, sudije, tužioce i mnoge novinare, ali ne i građane Srbije. Preko USAID-a svake godine uđe oko osam miliona dolara, koji su namenjeni abonentima iz civilnog sektora. Tim novcem finansiraju se projekti koji promovišu tzv. vrednosti zapadne civilizacije. Investitori nisu zadovoljni ostvarenim rezultatima, zato su odlučili da drastično smanje donacije.

Osnovni razlog za nezadovoljstvo predstavlja nemogućnost uticaja na srpsko društvo u odnosu prema Rusiji i ratu u Ukrajini. Iako su mediji pod američkim uticajem, u sadejstvu sa brojnim analitičarima i ekspertima opšte prakse, uložili veliki napor u suzbijanje “ruskog uticaja”, više od 80 odsto građana Srbije je ostalo imuno na tu vrstu propagande, pa i na štap i šargarepu. Na taj stav ne mogu da utiču ni nosioci vlasti, a kamoli nevladine organizacije. Razočarani investitori iz USAID-a i ostalih američkih i evropskih fondacija odlučili su da abonente udare po džepu. Smanjenje budžeta ugroziće rad dvadesetak NVO, koje godinama promovišu vašingtonsku i briselsku agendu. Na sličan način, finansijskim sankcijama, ali i političkim pritiscima izloženi su abonenti iz vrha režima. Za njih više nema šargarepe, ostao je samo štap.

- Fondacije iz SAD i EU sigurno će smanjiti ukupne sume koje će ići u Srbiju. Projekti više neće biti blanko prihvatani samo jer je reč o borbi protiv korupcije. Traži se model da se ubuduće drugačije raspoređuje novac, što bi moglo da bude korisnije i učinkovitije, jer ovo dosad se, očigledno, nije pokazalo uspešnim. Ima ambasadora koji smatraju da treba potpuno zavrnuti slavinu jer nema pozitivnog pomaka, ali teško da će se to i dogoditi - rekao je nedavno za Blic sagovornik iz diplomatskih krugova.

Poslednji uspeh USAID-a i sponzorisanih NVO predstavlja organizacija “Beograd Pride 2022”, kojim će se glavni grad Srbije u septembru pretvoriti u evropsku prestonicu LGBT populacije. No, iako su promoteri “zapadnih vrednosti” uspeli da u vrh vlasti proguraju gomilu pedera i lezbejki, to nije dovoljno da bi kontrolu, kakvu imaju nad svim granama vlasti, raširili nad celim narodom.

Od onih 1,2 milijarde dolara pomoći, koja je za 20 godina stigla iz Amerike, korist su imali pojedinci, koji su distribuirali taj novac. Istovremeno, Srbija je postala najsiromašnija država u Evropi, institucije su uništene, pravosuđe kriminalizovano, a javni resursi opljačkani. Zajedničkim snagama, srpske vladajuće strukture i humanitarci iz USAID-a, skriveni iza parola o dobrim namerama, stvorili su pakao u Srbiji.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane