Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Su(lu)dovanje

Koja mafija vlada u srpskom pravosuđu (251)

Mace i cice srpskog pravosuđa

Srpski sudovi još donose presude „U ime naroda". I, uglavnom, protiv naroda, odnosno običnih građana, koji ne pripadaju gornjoj strukturi društva, niti organizovanim kriminalnim grupama koje drže na vezi i apanaži veći broj sudija i državnih tužilaca. Za razliku od državnih tužilaca, koji svojim zamenicima mogu da izdaju obavezujuća uputstva, sudije su potpuno samostalne u svom radu i odlučivanju. Na žalost, najveći broj delilaca pravde tako se i ponaša - nasilno, priprosto, ne poštujući zakonitost ni javni moral. Za tužioce i delioce pravde u Srbiji birani su podobni i prepodobni, loši studenti i još lošiji ljudi. Zašto se nemo posmatra propadanje i sunovrat Srbije i pravosuđa? Zašto je za ministra postavljena Nela Kuburović, koja za svojih 36 godina života nije donela nijednu presudu, nije podigla nijednu optužnicu? Ko je nova ministarka pravde Maja Popović, službenica Bezbednosno informativne agencije. O tome piše urednik Milan Glamočanin, bivši načelnik uprave u saveznoj policiji, u saradnji sa istraživačkim timom Magazina Tabloid. U ovom broju zamenjuje ga Milovan Brkić, jer je Glamočanin na dužem lečenju, mada smo očekivali da će se (po)vratiti.

Milovan Brkić

Evropska komisija objavila je nedavno Izveštaj o napretku Srbije u pregovorima oko ulaska u članstvo EU. Izveštajem je srpski diktator bio vrlo zadovoljan, osim, kako je rekao, o ucenjivačkom delu, kojim se od Srbije traži priznanje nezavisnosti Kosova i uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji.

A šta piše u tom Izveštaju?

''U pogledu slobode izražavanja u izveštajnom periodu nije postignut napredak. Dve radne grupe za bezbednost novinara su nastavile da se sastaju. Policija i tužilaštvo su brzo reagovali u nekoliko slučajeva napada i pretnji, takođe zahvaljujući koordinaciji koju su omogućile te grupe. Međutim, slučajevi pretnji i nasilja nad novinarima i dalje izazivaju zabrinutost, a sveukupno okruženje za nesmetano ostvarivanje slobode izražavanja i dalje treba dodatno ojačati u praksi.

Sprovođenje medijske strategije sve više kasni, što je uticalo i na najvažnije mere kao što su izmene Zakona o javnom informisanju i medijima i Zakona o elektronskim medijima. U julu 2022. Regulatorno telo za elektronske medije (REM) dodelilo je sve četiri nacionalne frekvencije na period od osam godina istim televizijskim kanalima kao i u prethodnom periodu, tokom kojeg su svi dobijali opomene od REM-a zbog kršenja svojih zakonskih obaveza. Poziv za petu licencu je objavljen u avgustu 2022; proces treba da se vodi na transparentan način, poštujući princip medijskog pluralizma u Direktivi o audiovizuelnim medijskim uslugama.

U svom konačnom izveštaju od 19. avgusta 2022. o aprilskim izborima, ODIHR je utvrdio da su „nacionalni javni emiteri ravnopravno pokrivali aktivnosti kampanje svih učesnika, ali su obezbedili opsežno nekritičko izveštavanje u vestima za javne zvaničnike koji su takođe bili kandidati. Privatni elektronski mediji sa nacionalnom pokrivenošću su predstavili izbornu kampanju bez značajnog uređivačkog doprinosa i fokusirali svoje izveštavanje u vestima na državne zvaničnike." ODIHR je takođe utvrdio da „uprkos svom mandatu da nadgleda elektronske medije, REM je u celini ostao pasivan u periodu kampanje". - navodi se u Izveštaju Evropske komisije.

Srbija je, u pogledu medijskih sloboda, zemlja mraka. Mrklog mraka.

U svetu je zabranjena primena Strategije zastrašivanja medija od strane političke elite i oligarha (SLAPP), podnošenjem strateških tužbi kojima se sprečava javna kritika nosilaca izvršne i javne vlasti i biznismena.

U Srbiji sudovi su, praktično, privatizovani i služe za zaštitu interesa partije na vlasti. Svaka aktivnost medija, u istraživanju kriminalnih poslova nosilaca državnih funkcija, vladinih službenika, sudija, tužilaca i privrednika, surovo se kažnjava. Sudije samo što fizički na suđenjima ne napadju novinare, po podnetim tužbama, izričući im kazne koje novinare i medije vode u bankrot, siromaštvo i zatvor.

Evo kako se srpsko pravosuđe ocenjuje u pomenutom izveštaju, a kako je zaista ono u praksi.

Napominjemo da je skoro 900 miliona evra američka vladina agencija USAID potrošila na ''reformisanje srpskih sudova i tužilaštava'', ostavljajući pravu pustoš iza sebe. USAID se povukao iz Srbije, ali zlo koje je ostavila ova američka državna agencija teško satire građane ove zemlje.

''Pravosudni sistem Srbije je na izvesnom nivou pripremljenosti. Tokom izveštajnog perioda je postignut izvestan napredak. Srbija je učinila važan korak ka jačanju nezavisnosti i odgovornosti pravosuđa usvajanjem relevantnih amandmana na Ustav u februaru 2022. godine, zajedno sa ustavnim zakonom kojim se utvrđuju koraci i rokovi za njihovu primenu. Venecijanska komisija je konsultovana dva puta tokom procesa izrade. Zaključeno je da je proces javnih konsultacija bio dovoljno inkluzivan i transparentan. Većina konkretnih preporuka Venecijanske komisije je uzeta u obzir. Amandmani predviđaju da će svi izbori nosilaca pravosudnih funkcija (sa izuzetkom budućeg vrhovnog tužioca) biti u nadležnosti ili budućeg Visokog saveta sudstva ili Visokog saveta tužilaca, čime se povećavaju mere zaštite od potencijalnog političkog uticaja.

Da bi ustavni amandmani bili efikasni u praksi, potrebno je usvojiti relevantno zakonodavstvo za njihovo sprovođenje kao sledeći korak. Prema ustavnom zakonu, ovi zakonski propisi treba da se usvoje u roku od 1 godine za zakone o pravosuđu i u roku od 2 godine za usklađivanje svih ostalih relevantnih zakona.

Dve stručne radne grupe (jedna za tužioce i jedna za sudove) osnovane su u aprilu 2022. sa zadatkom da izrade nacrte implementacionog zakonodavstva. Prvi set nacrta pravosudnih zakona je finaliziran u septembru 2022. i prosleđen Venecijanskoj komisiji na mišljenje. Nova strategija ljudskih resursa i akcioni plan za njeno sprovođenje su usvojeni u decembru 2021. Čeka se njihovo sprovođenje.

Srbija je na izvesnom nivou pripremljenosti u borbi protiv korupcije. U izveštajnom periodu je napravljen izvestan napredak, uključujući prošlogodišnje preporuke. Preporuka o sprečavanju korupcije je dalje sprovedena, a Grupa država za borbu protiv korupcije Saveta Evrope (GRECO) je u martu 2022. zaključila da su usvajanjem izmena i dopuna Zakona o sprečavanju korupcije otklonjeni prethodno uočeni nedostaci i da je to dovoljno da se ojača okvir za sprečavanje i borbu protiv sukoba interesa poslanika, sudija i tužilaca.

Srbija tek treba da pripremi novu strategiju za borbu protiv korupcije i prateći akcioni plan i da uspostavi efikasan mehanizam koordinacije za operacionalizaciju ciljeva preventivne i represivne politike i efikasno suzbijanje korupcije. Broj optužnica i prvostepenih presuda za korupciju visokog nivoa je neznatno povećan. Srbija treba da dodatno pojača prevenciju i suzbijanje korupcije. Konkretno, treba da poveća konačnu konfiskaciju imovine u vezi sa ovim slučajevima. Oni sektori koji su najosetljiviji na korupciju zahtevaju ciljanu procenu rizika i posvećenu akciju.

U borbi protiv organizovanog kriminala, Srbija je na izvesnom nivou pripremljenosti. Ograničen napredak je postignut tokom izveštajnog perioda. Broj novih istraga i pravosnažnih presuda je povećan 2021. u odnosu na 2020, ali je broj optužnica i prvostepenih presuda smanjen. Broj slučajeva koji uključuju zamrzavanje i konačnu zaplenu imovinske koristi stečene kriminalom je još uvek ograničen. Proširena konfiskacija se još ne primenjuje sistematski. Međutim, nivo razumevanja i pristup istrazi su poboljšani, što bi trebalo da dovede do boljih rezultata u budućnosti. Srbija treba da promeni sadašnji pristup, baziran na pojedinačnim slučajevima, ka strateškom pristupu usmerenom protiv kriminalnih organizacija. Srbija takođe treba da se fokusira, umesto na slučajeve male ili srednje važnosti, na slučajeve visokog nivoa važnosti sa ciljem razbijanja velikih i međunarodno aktivnih organizacija i oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalom.

Zakonodavni i institucionalni okvir za poštovanje osnovnih prava je mahom uspostavljen. Srbija je usvojila nove strategije za borbu protiv diskriminacije i inkluziju Roma, kao i akcione planove za rodnu ravnopravnost i inkluziju Roma. Rokovi za akcione planove i povezana finansijska sredstva u drugim oblastima su bili jul 2021. (nasilje nad ženama) i april 2022. (antidiskriminacija; deinstitucionalizacija), ali oni nisu ispoštovani. Potrebno je više napora da bi se poštovao Zakon o planskom sistemu, koji zahteva da se akcioni planovi donesu u roku od tri meseca od usvajanja odgovarajućih strategija. Srbija treba da ojača institucije za ljudska prava kroz obezbeđivanje neophodnih finansijskih i ljudskih resursa i uspostavljanje procedura koje će obezbediti poštovanje mera Evropskog suda za ljudska prava, uključujući privremene mere.'' - piše u Izveštaju Evropske komisije.

Nijedna akcija međunarodne policije nije u Srbiji mogla biti operacionalizovana. Tužilac za organizovani kriminal Mladen Nenadić, advokat iz Čačka, dobio je od Vučića 20 miliona dolara, da ''ne talasa'', da štiti od progona njegovu porodicu i članove kartela.

Istrage koje sprovodi Tužilaštvo za organizovani kriminal, otvorene su uz isključivu saglasnost Aleksandra Vučića!

Analizom pokrenutih postupaka pred ovim tužilaštvom, kao i Višim tužilaštvom u Beogradu - odeljenjem za korupciju lako je uočiti da su sve istrage otvorene za krivična dela koja nemaju visoku društvenu opasnost, a optužena su lica bez uticaja u društvu, a predložene su vremenske kazne, uglavnom do dve godine zatvora. Stvarni korupcionaši, organizovani kriminalnih grupa, pranja novca, zloupotrebe položaja, daleko su od očiju tužilaštva.

Srpsko pravosuđe je ogrezlo u kriminalu i nemoralu tužilaca i sudija.

Rak rana su Visoki savet sudstva i Državno veće tužilaca. Oni biraju sudije i tužioce, po kriterijumima koji plaše građane.

Ni Visoki savet sudstva ni Državno veće tužilaštva ne deluju legitimno. Izbor sudija i tužilaca je daleko od očiju javnosti. Mala grupa kriminalaca iz ova dva pravosudna tela bira sudije i tužioce, isključivo po kriterijumima podobnosti i spremnosti da sude tako što će tumačiti zakon, a neće ga primenjivati.

Navodimo primer izbora sudija. Visoki savet je nelegitiman, jer od raspisivanja izbora u februaru ove godine, u njihovom radu ne učestvuju ministarka pravde (u tehničkom je mandatu) a ni predsednik odbora za pravosuđe (raspuštene Narodne skupštine Srbije), a učestvuje u radu izvesni Kreča, koji ima 71 godinu života, a zastupa profesore pravnih fakulteta u Srbiji.

Kako izgleda izbor sudija, a o izboru Visoki savet sudstva obaveštava javnost, govori i zapisnik sa sednice Visokog saveta sudstva od 31. marta ove godine, a uglavnom su svi isti.

Citiramo zapisnik, samo za dvoje sudija, jer odražavaju sliku stanja potpunog kriminalnog postupanja članova Visokog saveta sudstva.

''Nada Đorđević, sudija Prvog osnovnog suda u Beogradu. Sudija Zorana Delibašić upoznala je prisutne članove Saveta sa sadržinom lične i radne biografije kandidata, sa sadržinom mišljenja sednice svih sudija Prvog osnovnog suda u Beogradu, sa mišljenjem sednice svih sudija Višeg suda u Beogradu, sa mišljenjem sednice svih sudija Apelacionog suda u Beogradu i sa ocenom rada kandidata. Sudija Zorana Delibašić izjavljuje da je lično čitala odluke sudije Nade Đorđević i oseća potrebu da to kaže. Nada Đorđević je izvanredan poznavalac naše domaće sudske prakse, da je tehniku pisanja presuda savladala do „savršenstva". Piše kratke, jasne i pravno potkovane presude. Toliko znamo o sudiji koja će suditi u Višem sudu u Beogradu''. - Tako tvrdi gospođa Zorana Delibašić, koja spada među najkorumpiranije sudije, a sudi u Vrhovnom kasacionom sudu.

Opet ona predlaže i bira.

''Tatjana Jeremić, sudija Prvog osnovnog suda u Beogradu. Sudija Zorana Delibašić upoznala je prisutne članove Saveta sa sadržinom lične i radne biografije kandidata, sa sadržinom mišljenja sednice svih sudija Prvog osnovnog suda u Beogradu, sa mišljenjem sednice svih sudija Višeg suda u Beogradu, sa mišljenjem sednice svih sudija Apelacionog suda u Beogradu i sa ocenom rada kandidata. Sudija Zorana Delibašić navodi da je imala to zadovoljstvo da takođe čita presude sudije Tatjane Jeremić. Isto su i njene presude izvanredne. Što se tiče presuda može se preporučiti slobodno za sudiju višeg suda, s obzirom da pored posedovanja savršene tehnike u izradi presuda, ona je i dobar poznavalac građanskog prava.'' zaključila je i potom izabrala pomenutu za sudiju Višeg suda.

A evo razloga koji potvrđuju da gospođa Delibašić laže.

Sudija Tatjana Jeremić je trenutno v.d. predsednika Drugog osnovnog suda u Beogradu. Na ovoj funkciji je šest godina, te nije donela nijednu presudu. Koje su to presude koje je čitala gospođa Delibašić, član Visokog saveta sudstva, kada ih gospođa Jeremić nije ni mogla da napiše!

Dakle, rad Visokog saveta sudstva je kompromitovan. Nije javan. Nije legitiman.

Kakve veze ima izjašnjenje sudija Apelacionog suda u Beogradu, prilikom izbora sudije Prvog osnovnog suda u Beogradu. Po kojim kriterijumima oni glasaju i predlažu ili osporavaju izbor, ako lično ne poznaju kandidata, a to je skoro uvek tako. Kako se o kandidatu izjašnjavaju sudije Višeg suda u Beogradu, ako ne poznaju sudiju čiji se izbor predlaže? Da li je to sve velika farsa?

Sudija Tatjana Jeremić je prošle godine konkurisala za sudiju Apelacionog suda u Beogradu, ali je Visoki savet sudstva, u tadašnjem sastavu, odbio da je izabere!

U prošlom sazivu Visokog saveta sudstva učestvovali su, kao članovi, sudija osnovnog suda Matija Radojićić i sudija Višeg suda u Beogradu Ivan Jovičić. Odmah po prestanku funkcije člana saveta, Radojičić je izabran za sudiju Apelacionog suda u Beogradu, a sudija Jovićić je u Višem sudu u Beogradu, raspoređen za trećeg člana parničnog drugostepenog veća. U ovom sudu on je već deset godina, spada među vrlo pristojne ljude i pošten je čovek i sudija, a Radojičić je kao moralna nakaza, koji je na isti način, kao i gospođa Delibašič, predlagao i izglasavao sudije, koje su bliske gornjoj strukturi Vučićevog kartela. Takvi, poput njega, klimoglavi, napreduju. Koliko građana zakuka, kada im pravdu dele sudije, slične Matijinom moralu!

Javnost rada Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca morala bi da omogući da o izboru svakog sudije i tužioca i zamenika tužioca, javnost bude obaveštena i da ima mogućnost da o njihovom izboru može da odlučuje, svojim dokazima da su predloženi nedostojni sudijske i tužilačke funkcije.

Sprega, koja je sada prisutna u radu sudova i tužilaštava je, skoro neraskidiva. Nju može prekinuti samo prepadni vod policije.

Sudije i tužioci sebe, danas, doživljavaju kao nosioce izvršne vlasti. Oni ne primenjuju zakon, već ga tumače. Sebe doživljavaju kao zaštitnike vlastodržaca.

U Višem sudu u Beogradu, u prvostepenom parničnom odeljenju sude mahom žene sudije. Dođu, protrče kroz sud, ''dokažu se'', pokažu besprizornost, obave poslove i odu u Apelacioni sud u Beogradu.

Pre dve nedelje sudija Višeg suda Marija Bošković usvojila je tužbeni zahtev biznismena iz Novog Sada Vladimira Gogoljeva, obavezujući izdavača i glavnog urednika ovog magazina, da mu na ime nadoknade za ''povređenu čast i ugled, isplate, sa troškovima postupka, oko 400.000 dinara. Odluku je sudija donela samo na osnovu saslušanja gospodina Gogoljeva. Sve druge dokaze je odbila. Njena sestra je novinar RTS-a, Natalija Bošković, koja objavljuje samo afirmativne tekstove. Takve brzo napreduju. Gopodin Gogoljev je poslovni partner Siniše Malog i Ane Brnabić

Prošle nedelje, sudija Prvog osnovnog suda u Beogradu Sonja Kusturić oslobodila je potpisnika ovih redova od odgovornosti zbog krivičnog dela uvrede, po privatnoj krivičnoj tužbi pomenutog Vladimira Gogoljeva, u predmeu K. 1611/22. To je srpska pravda. Sudija Marija Bošković se sprema za sudiju Apelacionog suda u Beogradu. Dokazala se. U sledećem broju objavićemo dokaze o ulozi sudije Ide Nikitović u organizovanju kriminalne grupe sudija Višeg suda u Beogradu i njihovu spregu sa sudijama Apelacionog suda u Beogradu, koji su svi došli sa mesta zamenika predsednika suda ili predsednika parničnih odeljenja ovog suda.

Srpski mediji su pod čizmom sudija Višeg suda u Beogradu. Kada prime tužbe, većina sudija ovog suda, trlja ruke - ''O, al ćemo im zavrnuti uši'' - raduju se.

Obaveštavamo javnost da je Vučićev kum Nikola Petrović, podneo prošle nedelje nove dve tužbe za ''naknadu nematerijalne štete'', zbog povrede časti i ugleda.

Zločinačka mafija Aleksandra Vučića nastavlja da koristi sudije kao batine, kojima lupa po medijima. Radiće to do samog gorkog kraja njegove tiranije.

1

Podneta disciplinska prijava protiv sudije Višeg suda Anje Zrelec

Pijana sudija unapređena

Predsednica Vrhovnog kasacionog suda i Visokog saveta sudstva (VSS) Jasmina Vasović podnela je 17. decembra 2021. godine disciplinsku prijavu Disciplinskom tužiocu VSS protiv sudije Višeg suda u Beogradu Anje Zrelec zbog, kako je navedeno u saopštenju VSS, osnovane sumnje da je učinila disciplinski prekršaj, a podnela je i inicijativu Etičkom odboru VSS.

Visoki savet sudstva je, kako se ističe u saopštenju, zatražio zvaničan izveštaj Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) o događaju od 12. decembra 2021. godine, pošto su se u medijima pojavili članci „Pijana sudija Višeg suda izudarala ženu", „Pijana sudija udarila ženu u Beogradu", „Sudija Višeg suda napala ženu u Beogradu", „Pijana sutkinja vređala ženu i udarila je u lice", „Pijana sudija udarila ženu, pobegla iz lokala na Vračaru", „Sudi ubicama, bije po kafanama" i drugi.

Nakon pribavljanja izveštaja MUP-a, Vasović je podnela prijavu Disciplinskom tužiocu i inicijativu Etičkom odboru VSS.

U saopštenju se navodi da je u pitanju prijava na osnovu člana 90 stav 1 alineja 18 u vezi stava 2 Zakona o sudijama.

Radi se o disciplinskom prekršaju „Kršenje odredaba Etičkog kodeksa u većoj meri".

Kako se navodi u Zakonu o sudijama, „težak disciplinski prekršaj postoji ako je usled izvršenja disciplinskog prekršaja došlo do ozbiljnog poremećaja u vršenju sudske vlasti ili obavljanja radnih zadataka u sudu ili do teškog narušavanja ugleda i poverenja javnosti u sudstvo, a naročito zastarevanja predmeta zbog nesavesnog rada sudije i ako je nastupila veća šteta u imovini stranke u postupku, kao i u slučaju ponovljenog disciplinskog prekršaja".

Na pitanje kako je moguće da sudija Ana Zrelec bude unapređena za predsednicu drugostepenog krivičnog odeljenja, umesto da je izbace iz suda, predsednica Vrhovnog kasacionog suda Jasmina Vasović tvrdi da ni teže slučajeve nisu procesuirali. Jer kuda bi nas to odvelo kada bi kažnjavali sudije koji se opijaju po kafanama i biju goste! Kažnjavaju se samo one sudije koje nisu poslušne!

U veću kojim predsedava sudija Anja Zrelec, sudi sudija Zoran Tejić. Ovaj delilac pravde pozant je po odluci da privatnu krivičnu tužbu, podnetu protiv Slobodana Miloševića, uruči optuženom i pozove ga na suđenje. Odmah je zamenjen i suspendovan. Reč je o besprekornoj biografiji ovog čoveka, dobrog pravnika, čestitog sudije. Umesto da postane predsednik Vrhovnog kasacionog suda, gospodin Tejić je u veću sudije čija uloga u ubistvu njenog supruga, advokata Vladimira Zreleca, još nije ispitana, jer ga je sprečila da napusti bolnicu, nakon završetka lečenja, kako bi ga lekarska mafija dotukla. Ona je odmah unapređena u sudiju Višeg suda u Beogradu.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane