Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Su(lu)dovanje

Koja mafija vlada u srpskom pravosuđu (252)

Kako je Vučićev kum vlasnik i pravosuđa

Srpski sudovi još donose presude „U ime naroda". I, uglavnom, protiv naroda, odnosno običnih građana, koji ne pripadaju gornjoj strukturi društva, niti organizovanim kriminalnim grupama koje drže na vezi i apanaži veći broj sudija i državnih tužilaca. Za razliku od državnih tužilaca, koji svojim zamenicima mogu da izdaju obavezujuća uputstva, sudije su potpuno samostalne u svom radu i odlučivanju. Na žalost, najveći broj delilaca pravde tako se i ponaša - nasilno, priprosto, ne poštujući zakonitost ni javni moral. Za tužioce i delioce pravde u Srbiji birani su podobni i prepodobni, loši studenti i još lošiji ljudi. Zašto se nemo posmatra propadanje i sunovrat Srbije i pravosuđa? Zašto je za ministra postavljena Nela Kuburović, koja za svojih 36 godina života nije donela nijednu presudu, nije podigla nijednu optužnicu? Ko je nova - stara ministarka pravde Maja Popović, službenica Bezbednosno informativne agencije. O tome piše urednik Milan Glamočanin, bivši načelnik uprave u saveznoj policiji, u saradnji sa istraživačkim timom Magazina Tabloid. U ovom broju zamenjuje ga Milovan Brkić, jer je Glamočanin na dužem lečenju, mada smo očekivali da će se (po)vratiti.

Milovan Brkić

Nova Vlada Srbije stavljena je u potpunu službu biznismena Nikole Petrovića, dvostrukog kuma Aleksandra Vučića i poslovnog partnera Andreja Vučića.

Postavljanje Maje Popović, za ponovnog ministra pravde, izbor je Nikole Petrovića, jer je Aleksandar nije mogao očima videti.

Gospođa Maja Popović je na ministarski položaj došla iz Bezbednosno informativne agencije. U ovu tajnu službu dovedena je sa mesta pravnika u beogradskoj Službi hitne pomoći i postavljena za šefa kabineta tadašnjeg direktora Aleksandra Đorđevića. U BIA je dovedena bez bezbednosne i zdravstvene provere, kojoj podležu svi zaposleni. Dovoljna je bila preporuka direktorke Službe hitne pomoći, koja je bila tadašnja supruga Aleksandra Đorđevića. Njegovim odlaskom sa Banjice, Maja prelazi da radi u sektoru logistike. Brzo se snalazi jer ulazi u srce novog direktora Bratislava Gašića. U tajnoj policiji se bavila preprodajom srpske dece i odvođenjem u inostranstvo. Taj zločinački posao se lepo plaća.

Bratislav Gašić je zastupnik interesa Vučićevog kartela u bezbednosnom sistemu. Nikola Petrović ima u njega neograničeno poverenje, koje je kupio lepom svotom novca.

Suprug gospođe Popović je zamenik predsednika Apelacionog suda u Beogradu, sudija Rastko Popović, koji se kalio u Odeljenju za organizovani kriminal Višeg suda u Beogradu.

Konačno je srpsko pravosuđe privatizovano i pod kontrolom je Nikole Petrovića. Njegov advokat je Igor Isailović, poslovni partner Ane i Igora Brnabića. On je uvek birao advokate koji su bliski vlastima i uticajnim ljudima. Prethodni advokat je bio Nemanja Vasiljević, koji je radio zajedno u kancelariji sa Aleksandrom Đorđevićem, a promenio je advokata, čim je Đora otišao iz Agencije.

Sada je sve u Petrovićevim rukama. Jasmina Vasović, predsednica Vrhovnog kasacionog suda, koja je, zajedno sa Majom Popović član Visokog saveta sudstva (Jasmina predsedava) i član Državnog veća tužilaca, ima snažan uticaj na kriminalizaciju pravosuđa. Njen drug sa studija Rastko Popović biće novi predsednik Apelacionog suda u Beogradu!

Desna ruka Vučićevog kartela, advokat Vladimir Đukanović, zvani Đuka Bizon, predsednik je skupštinskog Odbora za pravosuđe i član je Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca.

Advokatska komora Beograda pokrenula je disciplinski postupak protiv Vladimira Đukanovića.

Disciplinska tužiteljka Advokatske komore Beograda (AKB) podigla je disciplinsku optužnicu protiv advokata i predsednika skupštinskog Odbora za pravosuđe Vladimira Đukanovića, javljeno je medijima.

Optužnica protiv Đukanovića je podneta zbog intervjua koji je u oktobru prošle godine vodio sa svojim klijentom, vlasnikom plantaže “Jovanjica” Predragom Koluvijom, objavio je Danas na svom sajtu.

Kako se navodi, Đukanović je 1. oktobra prošle godine “sa umišljajem, svestan da je delo zabranjeno” na portalu Objektiv.rs u emisiji “Ozbiljno sa Đukom” kao branilac Koluvije u postupcima “Jovanjica 1” i “Jovanjica 2”, istovremeno u ulozi novinara, intervjuisao svog branjenika.

Đukanović, dodaje se u optužnici, tom prilikom je koristio informacije do kojih je došao kao Koluvijin branilac, te prihvatao sve njegove tvrdnje da je bio ucenjivan, “tako što mu je iz Kabineta Ministra unutrašnjih poslova nuđena sloboda ako za “Jovanjicu” optuži Andreja Vučića, brata predsednika Srbije”

Kako je navedeno, “ponuda je uključivala i pominjanje Zvonka Veselinovića, biznismena sa severa Kosova, ali i Bratislava Gašića, šefa BIA”.

U optužnici se navodi da je Đukanović tada i u kasnijim javnim nastupima, postupke protiv svog branjenika pripisivao korupciji i drugim zloupotrebama, a da “pri tom protiv odgovornih nije podneo krivičnu prijavu nadležnim organima, niti je raspolagao validnim dokazima koji bi predstavljali osnov za podnošenje krivične prijave”.

Iznošenjem ovakvih tvrdnji, dodaje se, on je putem medija vršio pritisak na javno mnjenje, te “agitovao i podsticao nedozvoljene pritiske u korist klijenta i neprofesionalnim sredstvima uticao na tok postupka”.

Zbog navedenog, Đukanović se sumnjiči da je počinio težu povredu dužnosti advokata - postupanje advokata koji je član političke stranke ili njenog organa na štetu advokature ili kojom se ugrožava njena samostalnosti i nezavisnost.

Da podsetimo, za težu povredu discipline, Zakon o advokaturi predviđa raspon kazne od novčane, do brisanja iz imenika advokata.

Zašto je Nikola Petrović zainteresovan za kontrolu i puno ‘’vlasništvo’’ nad srpskim tužilaštom i sudovima?

Da podsetimo, gospodin Petrović je dolaskom na vlast Srpske napredne stranke, nezakonito imenovan za v.d. a potom i direktora JP Elektromreža Srbije. Sa tog položaja utro je put da svojim privatnim predu-zećima omogući da izgrade mini hidroelektrane, a da mu se iz budžeta Srbije isplaćuju milionski iznosi, kao naknada za zelenu energiju.

Kako je gospodin Petrović sve to postigao, svedoče dokumenti doskorašnje ministarke Zorane Mihajlović, koja je svedok svih poslovnih špekulacija, uz pomoć braće Vučić.

Za sudije Vrhovnog kasacionog suda, Apelacionog suda u Beograd, Privrednog apelacionog suda i Višem sudu u Beograd, uglavnom su postavljene sudije, koje verno služe svojim ‘’gazdama’’. Spremne su da čine svakakve kriminalne radnje, samo da zaštite interese Vučićevog kartela, kumova, saradnika iz SNS-a.

Visoki savet sudstva a sada i Državno veće tužilaca, naneli su nenadoknadivu štetu, jer su pravosudne funkcije podelili ljudima najnižeg morala, koji su spremni da na doživotni zatvor pošalju one koji su nevini, samo da operu svoje gazde za počinjene zločine.

Visoki savet sudstva je na sednici održanoj 27. oktobra ove godine izabrao pet sudija Apelacionog suda u Beogradu. Konkurisalo je 78 kandidata, od kojih je 77 njih dobilo ocenu dosadašnjeg rada da je izuzetno uspešno obavljaju.

Visoki savet sudstva na sednici održanoj 27.10.2022. godine, po oglasu objavljenom u ,,Službenom glasniku RS”, broj 40/22 od 23.03.2022. godine doneo je

Odluku o izboru sudija u Apelacioni sud u Beogradu:

Aleksandra Leković, sudija Višeg suda u Beogradu,

Ljiljana Milosavljević, sudija Višeg suda u Beogradu,

3 Ida Nikitović, sudija Višeg suda u Beogradu,

Milenija Petričević, sudija Višeg suda u Beogradu,

Jelena Škulić, sudija Višeg suda u Beogradu.

Jelena Škulić je u javnosti najpoznatija po tome što je sudila u postupku koji se zbog teškog ubistva vodio protiv Zorana Marjanovića. Podsetimo, Marjanović je u julu ove godine prvostepeno osuđen na 40 godina zatvora, što je, navodno, ubio svoju suprugu Jelenu Marjanović.

Sudija Škulić je u Višem sudu u Beogradu sudila od 2018. godine, odakle je došla iz Prvog osnovnog suda. Osim u slučaju Marjanović, sudila je i bivšem ministru odbrane Prvoslavu Daviniću koji je oslobođen za zloupotrebu službenog položaja. Trenutno sudi u postupcima koji se vode zbog ubistva Bojana Mirkovića u beogradskom naselju Belvil, kao i ubistva Draga Božovića na Bežanijskoj kosi.

Sudija Škulić je, kako smo pisali, supruga Milana Škulića, profesora Pravnog fakulteta u Beogradu i sudije i zamenika predsednika Ustavnog suda Srbije.

Njoj neće biti teško da se navikne na novi posao, imajući u vidu da su još četiri sudije iz Višeg suda u Beogradu zajedno sa njom izabrane u Apelacioni sud u Beogradu. Poseban kuriozitet predstavlja činjenica da su tri od te četiri sudije - Ida Nikitović, Ljiljana Milosavljević i Aleksandra Leković, u Viši sud u Beogradu takođe izabrane istog dana kada i Jelena Škulić. Ove četiri sudije su i 23. februara 2018. godine zajedno napredovale - tada su sve iz Prvog osnovnog suda u Beogradu prešle u Viši sud u Beogradu.

Ovoga puta u Apelacionom sudu će im se pridružiti i sudija Milentija Petričević.

Jelena Škulić, sudija Višeg suda u Beogradu, osudila je Aleksandru Janković Aranitović zbog ugrožavanja sigurnosti predsednika Srbije Aleksandra Vučića, tako što je, između ostalog, procenila da se on osećao uznemireno. Ipak, da bi Janković Aranitović osudila po tom osnovu, sudija Škulić je morala da ima i Vučićevu izjavu da je ugrožen, smatra advokatica JUKOM-a Milena Vasić.

Aleksandra Janković Aranitović iz Šapca osuđena je u januaru 2020. na šest meseci uslovnog zatvora zbog navodnih pretnji predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Ona je u julu 2019. godine na Tviteru vređala njegovu decu, zbog čega je Posebno tužilaštvo za visokotehnološki kriminal pokrenulo postupak pred Višim sudom u Beogradu. Na dan kada je presuda doneta Janković Aranitović je puštena na slobodu, jer je sve vreme trajanja postupka, odnosno šest meseci, bila u Okružnom zatvoru u Beogradu. Aleksandar Olenik, advokat Janković Aranitović, podneo je Apelacionom sudu u Beogradu žalbu na ovu presudu.

Kako piše u presudi sudija Jelena Škulić je protumačila da je sadržina tvita takva da bi „svakako delovala uznemiravajuće i imala karakter specifične pretnje za svakoga kome je upućena”.

S obzirom na to da se u tvitu pominju deca Aleksandra Vučića, sudija je smatrala da to „po prirodi stvari, neminovno pogađa svakog roditelja i to teže od bilo čega drugog”. Ona je zaključila i da je Vučić morao biti upoznat sa tvitom jer je on ostavljen na njegovom zvaničnom nalogu koji on, po logici stvari, koristi za tvitovanje i praćenje reakcija drugih ljudi.

Međutim, Apelacioni sud u Beogradu oslobodio je, po žalbi, Aleksandru Janković Aranitović optužbe da je uzgrozila sigurnost predsednika Srbije Aleksandra Vučića navodnim pretnjama na Tviteru. Ocena suda je da tvit Janković Aranitović ne predstavlja pretnju već da je reč o ispoljavanju mržnje na vulgaran, morbidan i uvredljiv način koje bi eventualno moglo da sadrži obeležje krivičnog dela uvrede, navodi se u presudi.

Na ovaj način Apelacioni sud u Beogradu preinačio je presudu Višeg suda u Beogradu, kojom je Aleksandra Janković Aranitović osuđena na šest meseci uslovnog zatvora, i oslobodio je, od odgovornosti.

Kako se navodi u presudi Apelacionog suda, Janković Aranitović nije Vučiću uputila ozbiljnu i konkretnu pretnju da će „napasti na život i telo njemu bliskog lica”:

„Stoga ni upućene reči po svojoj sadržini i kontekstu kod oštećenog nisu mogle stvoriti osećaj ugroženosti budući da iz upućenih reči za koje se okrivljena tereti ne proizilazi da ona ima nameru da nešto preduzme da uradi, već očigledno takvim rečima ispoljava mržnju prema oštećenom i to nesumnjivo iznosi na krajnje vulgaran, morbidan i uvredljiv način”.

Sud je ocenio da to samo po sebi ne može predstavljati obeležja krivičnog dela ugrožavanje sigurnosti, već eventualno krivičnog dela uvrede.

Advokat Aleksandar Olenik je za CINS rekao da je očekivao ovakvu presudu. Smatra da su i sudija i javni tužilac u startu znali da tu nema krivičnog dela:

„Oni su to znali jer to nije ništa komplikovano i držali su Aleksandru Janković Aranitović šest meseci u pritvoru jer su prosto na osnovu svog iskustva i nekog sagledavanja budućnosti izračunali da im je bolje da se ne zameraju vlasti. To je meni jedna od najporažavajućih stvari u ovom predmetu”.

Međutim, sudija Jelena Škulić je dva puta osudila Janković Aranitović na istu kaznu iako ni u ponovljenom postupku nije saslušala Vučića o osećaju ugroženosti.

Kako je napredovala sudija Škulić? Osim muža Milana Škulića, profesora Pravnog fakulteta u Beogradu, i njene noge su doprinele da za samo osam godina dođe do sudije Apelacionog suda u Beogradu. Njene presude su skandalozne. Za neke je dobila i velike pare. Tako je nevinog osudila Zorana Marjanovića, da bih od krivične odgovornosti za naručeno ubistvo Jelene Marjanović zaštitila Vučićevog kuma.

Da podsetimo:

Visoki savet sudstva je na sednici održanoj 13. novembra 2014. godine, doneo Odluku o predlogu kandidata za sudije koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju u Prvi osnovni sud u Beogradu.

Spisak predloženih kandidata:

Avramović Zorica, sudijski pomoćnik u Apelacionom sudu u Beogradu;

Barović Velibor, sudijski pomoćnik u Prvom osnovnom sudu u Beogradu;

Brajković Aco, korisnik početne obuke na Pravosudnoj akademiji;

Živanović Jaćović Jelena, sudijski pomoćnik u Osnovnom sudu u Obrenovcu;

Ilčić Dragana, sudijski pomoćnik u Trećem osnovnom sudu u Beogradu;

Lečić Vanja, sudijski pomoćnik u Apelacionom sudu u Beogradu;

Parezanović Danijela, sudijski pomoćnik u Apelacionom sudu u Beogradu;

Perić Smiljanić Danijela, sudijski pomoćnik u Apelacionom sudu u Beogradu;

Petrović Stojan, sudijski pomoćnik u Apelacionom sudu u Beogradu;

Ramić Goran, korisnik početne obuke na Pravosudnoj akademiji;

Stošić Nikola, sudijski pomoćnik u Višem sudu u Beogradu;

Škulić Jelena, sudijski pomoćnik u Višem sudu u Beogradu.

Dakle, za nepunih osam godina, gospođa Jelena Škulić od sudije Prvog osnovnog suda, izabrana je za sudiju Apelacionog suda u Beogradu! Nakon nepunih pet godina, izabrana je za sudiju Višeg suda u Beogradu. Napredovala je, njene noge se nisu spuštale. Tri godine provedene u Višem sudu donele su joj lepe pare, postala je omiljena kod vlasnika pravde u Srbiji. Tek će da se dokaže u Apelaconom sudu u Beogradu, kao najmlađi sudija, koji je izabran da presuđuje u ovom sudu. Njen izbor je zabrinuo i većinu sudija ovog suda, jer se još ne zna u čijem će veću donositi presude, za velike pare i uticaj.

Njen suprug Milan Škulić je strateg uništenja pravde u Srbiji. On je, kao blizak naprednjačkom kartelu, koji ima najjači uticaj na beogradskom Pravnom fakultetu, uspeo da nametne praksu, da se zakon može tumačiti, umesto primenjivati!

Koliko je građana propištalo što ih je na robiju poslala ‘’slobodna procena sudija’’.

Objavljujemo imena sudija Vrhovnog kasacionog i Apelacionog suda u Beogradu, koja treba upamtiti, zbog njihovog privođenja pravdi, jer ako oni ostanu da sude, građanima nema spasa.

Kolika je sprega sudija Višeg suda u Beogradu i Apelacionog suda u Beogradu, pokazuje primer delovanja sudije Ide Nikitović, od pre nekoliko dana sudije Apelacionog suda. Kao sudija Višeg suda u Beogradu ona je osudila urednike i novinare Magazina Tabloid po tužbi trojice članova kraljevačkog Lokalnog fronta. Jedan od vođa tog fronta je brat sudije Vrhovnog kasacionog suda. Predmetom je bila zadužena sudija Ivana Marković Radojević. Ispostavilo se da su pogrešno označili u tužbi ime privrednog društva, kao i oznake statusa novinara. Ispravku su podneli po proteku vremena za podnošenje tužbe. Predmet je dodeljen sudiji Idi Nikitović, jer je gospođa Ivana izabrana za sudiju Apelacionog suda.

Protiv presude gospođe Nikitović izjavili smo žalbu, tražeći da o njoj ne odlučuju sudije Apelacionog suda u Beogradu Jelena Stevanović, Radmila Radić, Dragica Popesku i Zorica Đaković, koja je prvi zamenik predsednika suda Duška Milenkovića.

Predmet je, pogađate, došao u veće pomenute Jelene Stevanović, kod koje je Ida bila stručni saradnik, a sudija izvestilac je Radmila Radić, drugi član veća Ivana Marković Radojević, čije izuzeće nismo tražili. Plačući Ida je molila da se presuda potvrdi, jer sam ja ‘’Ruski agent i kriminalac’’.

Jelena Stevanović, kao predsednik veća odbacije kao nedozvoljen zahtev za izuzećem sudija Zorice Đaković, Radmile Radić i Ivana Ilića, a potom Zorica Đaković, kao zamenik predsednika odbija zahtev za izuzećem Jelene Stevanović i Radmile Radić.

U zahtevu smo naveli da smo imena ovih sudija pomenuli u desetinama tekstova prozivajući ih zbog teških kriminalnih prestupa. Zamenica predsednika suda navodi da je Radmila Radić izjavila da ne čita te novine i ne zanima je šta one pišu! Ona će da nam se osveti.

Gospođa Radić je bila supruga kapetana Milana Radića, kome je suđeno u Hagu. On je i oslobođen. Kad je optužen, Radmila se razvela od njega, da može da napreduje u službi. Magazin Tabloid je branio kapetana Radića, što je nju naročito razbesnelo. Zbog tako lošeg držanja, ona uživa prezir među onima koji je poznaju, a mnogi nameravaju da sa njom namire račun.

Sudija Ida Nikitović je teško bolesna, od opsesivno kompulzivnog sindroma. Tako godinama vodi akciju protiv potpisnika ovih redova, šireći glasine da je ruski špijun. Slala mi je SMS poruke da sam upišani reketaš, a zahvaljujući podršci predsednika suda postala je predsednik građanskog odeljenja i za smo tri godine provedene u sudu, postala je sudija Apelacionog suda u Beogradu.

Kako se spasiti ovih ludih sudija, koje nizašta ne odgovarju, jer služe režimu da proganjaju protivnike?

Spisak sudija Apelacionog suda u Beogradu, koje treba lustrirati

Građansko odeljenje

Đaković Zorica

Ilić Ivan

Kosovac Danica

Lemajić Tatjana

Mitrović Stanislava

Pavić Svetlana

Pejović Sanja

dr Popesku Dragica

Radić Radmila

Stevanović Jelena

Čogurić Maja

Krivično odeljenje

Đurđević Zdravka

Ilić Maja

mr Janković Sretko

Milošević Dragan

Petrović Vesna

Popović Mirjana

Savić Zoran

Sudije Vrhovnog kasacionog suda, čija imena, po zlu, treba upamtiti zbog lustracije

Vasović Jasmina, predsednik suda

Andrijašević Mirjana

Bojanić Kerkez Jelica

Boljević Dragana

Bosiljković Branislav

Damjanović Dubravka

Delibašić Zorana,

(član Visokog saveta sudstva)

Dražić Branka

Živanović Biserka

dr Zindović Ilija

Ivanović Jelena

Jovanović Jovan,

(predsednik Privrednog suda u Beogradu)

Lutovac Zvezdana

Milanović Marina

Nikolić Danijela,

(v.f. predsednika Apelacionog suda u Nišu)

Rađenović Ivana

Rašić Milena

dr Slijepčević Dragiša,

zamenik predsednika suda

Stamenković Jasmina

Stanić Branko

Stanojević Jasminka

Strajina Dobrila

Tomić Miroljub

Tomić Jokić Svetlana

Džakula Gordana

1

Kum otima, pod zaštitom

Pre dva meseca, 18, avgusta, izvršiteljka Sanja Spasić, skinula je sa računa izdavača Magazina Tabloid iznos od 175.000 dinara, smatrajući da privredno društvo nije skidalo novac od zarade Milovana Brkića. To rešenje ne može da donese izvršitelj, već izvršni sudija. Preduzeće je uložilo prigovor Prvom osnovnom sudu u Beogradu, ali, ne čekajući odluku, izvršiteljka je zaključkom skinula novac od privrednog društva, koje nije izvršni dužnik.

Po pritužbi, posle dva meseca, stigao nam je odgovor v.f. Prvog osnovnog suda u Beogradu Violete Saveljić Dolašević. Gospođa tvrdi da je naša pritužba na rad suda osnovana. Napominje da je tražila izjašnjenje od izvršnog sudije. ''Na navode iz vaše pritužbe sudija Marija Sudarević Milanović se nije izjasnila" navodi se u obaveštenju v.f. predsednice suda.

''Obaveštavamo vas da će Uprava suda pratiti postupak u navedenom predmetu sve do okončanja postupka'' - poručila je predsednica.

Izgleda da uprava suda nemo posmatra tok predmeta, jer sudija Marija Sudarević Milanović zna ko je gazda u Srbiji, i koga treba da sluša.

Srpski sudovi su potpuno privatizovani.

A 2.

Suđenje novinarkama KRIK-a po tužbi Nikole Petrovića kreće ispočetka

Suđenje novinarkama KRIK-a Dragani Pećo i Vesni Radojević po tužbi Nikole Petrovića, nekadašnjeg direktora Elektromreže Srbije i kuma predsednika države Aleksandra Vučića, počelo je ispočetka pošto je promenjen sudija. Petrović je novinarke KRIK-a tužio zbog teksta u kome su otkrile, između ostalog, da je ispod cene kupio avion, kao i da je tajno ušao u niz poslova u Srbiji.

Suđenje je privuklo veliku pažnju, pa su osim novinarki KRIK-a u sudnici bili i predstavnik međunarodne novinarske organizacije Reporteri bez granica, predstavnici novinarskih udruženja NUNS-a i UNS-a, kao i novinarka Cenzolovke. Izostao je jedino Petrović koji, kako je naveo njegov advokat, u sud nije mogao da dođe zbog poslovnog putovanja.

Zbog dužeg bolovanja sudije koja je prethodnih godinu i po dana vodila ovaj postupak, ona je promenjena i predmet je dodeljen sudiji Draganu Nešiću. Nešić je sledeće suđenje zakazao za kraj godine. (Reč j eo veoma pristojnom čoveku i poštenom sudiji).

Petrović je, podsetimo, protiv novinarki KRIK-a podneo krivičnu tužbu zbog priče iz međunarodnog istraživanja „Otvoreni Luksemburg", a koja otkriva da je Petrović bio vlasnik ofšor firme u Luksemburgu i da je preko nje tajno ušao u različite poslove u Srbiji. Koristeći ovu firmu, između ostalog, Petrović je ušao u poslovnu saradnju sa biznismenom sa kriminalnim vezama Stankom Subotićem, od koga je ispod cene kupio avio-kompaniju.

Petrović u tužbi tvrdi da su novinarke KRIK-a nezakonito koristile njegove lične podatke - iako u tekstu uopšte nema takvih podataka, već su u pitanju informacije o kompanijama koje potiču iz zvaničnih dokumenata. Zanimljivo je i da tužbom ne traži novčanu kaznu, već zatvor - dva meseca za Pećo i mesec dana za Radojević.

Petrovićeva tužba jedna je od 11 koje su podnete protiv novinara i urednika KRIK-a, a koje oni smatraju SLAPP tužbama, odnosno tužbama koje se podnose isključivo sa ciljem zastrašivanja i pritiska, kako više ne bi pisali o toj temi.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane