Crna Gora

Milo Đukanović i njegov DPS izgubili su izbore, ali možda dobiju vlast

Povratak otpisanih

Analitičari smatraju, da je od krucijalne važnosti u narednih nekoliko godina u potpunosti demontirati režim Mila Đukanovića i DPS-a, koji je kapilarno prisutan u svim segmentima društva i ne dozvoliti da organizirane kriminalne grupe u Crnoj Gori potraže „pojas za spašavanje" u strankama koje će činiti novu vladu Crne Gore. Mandat za formiranje 44. Vlade Crne Gore dodijeljen je predsjedniku Pokreta Evropa sad Milojku Spajiću, ali njemu se zamjera što ima državljanstvo Srbije. Situaciju u Crnoj Gori analiziraju eksperti IFIMES-a, Međunarodnog istituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane.

***

U Crnoj Gori su 30. avgusta obilježili tri godine od demokratskih izbora na kojima je srušen režim Mila Đukanovića i Demokratske partije socijalista (DPS). Radi se o velikom demokratskom iskoraku, jer je poslije 30 godina srušen najdugovječniji autoritarni režim u Evropi.

Poslije parlamentarnih izbora 30.avgusta 2020. godine došlo je do formiranja 42. vlade tzv. apostolske vlade, ime je dobila zbog značajne uloge Srpske pravoslavne crkve (SPC) prilikom njenog formiranja. Ta vlada je izdržala do kraja aprila 2022. godine kada je došlo do formiranja 43. vlade tzv. manjinske vlade na čelu sa premijerom Dritanom Abazovićem (URA), što predstavlja svojevrsni unikum.

U aprilu ove godine održani su predsjednički izbori na kojima je personalno poražen Milo Đukanović i sa uvjerljivom podrškom je izabran novi predsjednik Crne Gore Jakov Milatović (PES).

Prijevremeni parlamentarni izbori održani su 11. juna 2023. godine. Najviše povjerenja birača za Skupštinu Crne Gore, koja broji ukupno 81 poslanika, osvojio je „Pokret Evropa sad" 25,53% (24 poslanika), koalicija „Zajedno" (DPS, SD, LP, DUA) 23,22% (21 poslanik), koalicija „Za budućnost Crne Gore" (NSD, DNP, RP) 14,74% (13 poslanika), koalicija „Hrabro se broji" (Demokrate i URA) 12,48% (11 poslanika), Bošnjačka stranka 7,08% (6 poslanika), Albanski forum 1,91% (2 poslanika), koalicija „Za tebe" (SNP i Demos) 3,13% (2 poslanika), manjinska lista Hrvata „Na pravoj strani svijeta" (HGI) 0,74% (1 poslanik) i manjinska koalicija Albanaca „Albanska alijansa" 1,49% (1 poslanik).

Rezultati izbora potvrdili su uvjerljivu 2/3 izbornu pobjedu tzv. anti-Đukanovićevog bloka (anti DPS bloka) političkih stranaka. Izlaznost na izbore iznosila je svega 56,4% birača, što je najniža izlaznost od uvođenja višestranačkog sistema. Bilježi se trend stalnog pada povjerenja građana u institucije, politiku i političare.

Protiv kriminala

Crna Gora je za vrijeme vladavine Mila Đukanovića i DPS-a postala leglo kriminala i utočište za brojne kriminalce, koji su pod sumnjivim okolnostima i za novac postajali crnogorski državljani (slučaj bivšeg tajlandskog premijera Thaksina Shinawatre). Da li će Đukanovića zadesiti sudbina Thaksina Shinawatre?

U protekle tri godine Crna Gora je postala centar regionalnih i evropskih dešavanja. Sprovedene su demokratske promjene, reforme i država je integrirana u regionalna i evropska dešavanja. Crnoj Gori kao pouzdanom partneru EU i savezniku NATO-a otvorile su se mogućnosti dosada neslućenog ekonomskog i političkog razvoja te najmanje države u regionu Zapadnog Balkana sa odličnim geostrateškim položajem. Otvorena je mogućnost da Crna Gora, poslije mandata Slovenije, postane nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a za period 2026-2027.godine, što bi bio najveći vanjskopolitički uspjeh.

Premijer Dritan Abazović je građanima Crne Gore ponudio partnerstvo i novi politički koncept društvenog dogovora i model djelovanja kroz saradnju i stvaranje inkluzivnog društva trasirajući put za budućnost i prosperitet za sve građane bez diskriminacije. Abazovićeva Vlada je sprovela aktivnosti i mjere za vraćanje Luke Bar pod suverenitet države Crne Gore, jer je u brojnim međunarodnim izvještajima Luka Bar detektirana i tretirana kao lokacija preko koje se odvijaju različiti oblici domaćeg i međunarodnog kriminala. Kriminal je od strane Zapada toleriran pod izgovorom da su krhak mir i kratkoročna stabilnost važniji od demokratije i vladavine prava. Korijeni kriminala proizlaze iz vremena ratova u regionu i međunarodnih sankcija i u tom periodu stvorile su se neraskidive veze između političkih i mafijaško-kriminalnih struktura.

Analitičari smatraju, da je od krucijalne važnosti u narednih nekoliko godina u potpunosti demontirati režim Mila Đukanovića i DPS-a, koji je kapilarno prisutan u svim segmentima društva i ne dozvoliti da organizirane kriminalne grupe u Crnoj Gori potraže „pojas za spašavanje" u strankama koje će činiti novu vladu Crne Gore.

Mandat za formiranje 44.Vlade Crne Gore dodijeljen je predsjedniku Pokreta Evropa sad (PES) Milojku Spajiću. Skupština Crne Gore broji 81 poslanika, za izbor vlade potrebno je osigurati glas najmanje 41 poslanika, dok za 2/3 odlučivanje potrebno je osigurati podršku najmanje 49 poslanika.

Nova vlada treba da osigura nastavak reformi, koje se tiču podizanja životnog standarda, borbu protiv kriminala i korupcije i da radi na ubrzanju evropskih integracija države.

Potrebno je definirati jasne principe vanjske politike, koja ne smije biti inferiorna nego kredibilan saveznik NATO-a i pouzdan partner koji želi da postane punopravan član EU. Nastaviti izgradnju istinski dobrih odnosa sa susjedima što je uglavnom već i postignuto. Neophodna je reforma pravosudnog, policijskog, sigurnosno-obavještajnog i odbrambenog sistema, koji je inficiran kadrovima DPS-a, jer su građani Crne Gore željni pravde i ta očekivanja još uvijek nisu ispunjena. Zbog toga se ne smije dozvoliti da kontrolni paket glasova podrške u parlamentu bude u rukama DPS-a.

Nema novog Mila

Na osnovu izbornog rezultata očekuje se da pobjednički tzv. anti-Đukanovićev blok (anti DPS blok) političkih stranaka zajednički oformi 44.Vladu Crne Gore, koja će temeljiti na izbornom rezultatu kao i na političkim subjektima, koji su srušili režim Mila Đukanovića i DPS-a i koja će uvažiti raznolikost Crne Gore. U suprotnom nova vlada će biti „prelazna vlada", koja će omogućiti skorašnji povratak na vlast DPS-a. Dosadašnji način formiranja vlade vodi ka tome da će glasovi DPS-a odlučivati o imenovanju sudija, tužioca i da će paralizirati borbu protiv kriminala i korupcije.

Nijedna politička stranka u Crnoj Gori ne smije postati novi DPS, niti jedan politički lider smije postati novi Milo Đukanović i pri tome je najveća odgovornost na mandataru Milojku Spajiću (PES), koji u postojećoj situaciji mora se prvenstveno ponašati kao državnik, a ne kalkulant, jer vođenje države mora biti izuzeto od emocija, raznih ličnih zamjerki, sujeta i hipoteke prethodnih interpersonalnih odnosa aktera na političkoj sceni Crne Gore.

Analitičari smatraju, da je važno da Crna Gora što prije dobije snažnu inkluzivnu i stabilnu vladu sa širokom podrškom u parlamentu od najmanje 49 poslanika, koja će nastaviti započeti nemilosrdan obračun sa organiziranim kriminalom i korupcijom i koja će okupiti političke subjekte koji su srušili režim Mila Đukanovića i DPS-a 30.avgusta 2020.godine i uključiti manjinske stranke u vlast. Dosadašnji tok i način formiranja nove vlade ne ulijeva nadu i ne donosi sinergiju nego se ustvari radi o pokušaju eutanaziranja borbe protiv kriminala i korupcije i u funkciji je omogućavanja povratka na vlast DPS-a uspostavljanjem DPS-ovog kontrolnog paketa glasova u parlamentu što Crnu Goru uvodi u vrlo neizvjesno razdoblje, jer bi DPS u svakom trenutku mogao sve uvjetovati, prouzrokovati političku krizu i iznuditi prijevremene izbore.

Sporan Srbin Milojko

U NATO-u izražavaju zabrinutost zbog informacija da predsjednik Pokreta Evropa Sad Milojko Spajić pored državljanstva Crne Gore posjeduje državljanstvo Republike Srbije i prebivalište u Beogradu.

Nezamislivo je, da u zemljama razvijenije demokratije najviši državni zvaničnici pored državljanstva svoje države imaju državljanstvo neke druge države. Ilustrativno se navodi hipotetičko poređenje, da li bi bilo prihvatljivo za NATO, da generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pored norveškog državljanstva posjeduje i državljanstvo Rusije ili da njemački savezni kancelar Olaf Scholz pored njemačkog državljanstva posjeduje i državljanstvo Švicarske. To je posebno važno kada se radi o pojedincima koji se bave vođenjem države, pitanjima nacionalne sigurnosti, odbrane, unutrašnjih poslova i korištenjem obavještajnih podataka najvišeg stepena. Opravdanim se postavlja pitanja kojoj državi je više lojalna osoba sa dva državljanstva? U NATO-u smatraju, da je nezamislivo da eventualni premijer Crne Gore Milojko Spajić kao državljanin Srbije učestvuje u radu samita NATO-a i da ima dostup povjerljivim informacijama najvišeg stepena. Slučaj Spajić će otvoriti pitanje posjedovanja dvojnog državljanstava za najviše zvaničnike država regiona, posebno u Bosni i Hercegovini.

Analitičari smatraju, da NATO i zapadni saveznici već vide prepreku kod Milojka Spajića (PES), da bi sa državljanstvom Srbije mogao aktivno sudjelovati na samitima NATO-a i raspolagati odnosno koristiti sigurnosno-obavještajne podatke najvišeg stepena. Pored toga nerazjašnjena priroda odnosa između Milojka Spajića i kripto milijardera Do Kwona (Kwon Do-Hyung), za kojim su međunarodnu potjernicu raspisale SAD i Južna Koreje zbog navodne pronevjere desetina milijardi dolara udaljavaju Spajića od premijerskog položaja. Kwon se trenutno nalazi u zatvoru u Crnoj Gori zbog ulaska u državu sa krivotvorenim putnim ispravama. Tome je potrebno dodati i druge poslovne aktivnosti Spajića koje trebaju biti predmet provjera kao što je eventualno finansiranje kampanje PES-a, jer se radi o poprilično netransparentnom političaru i spornom po brojnim osnovama.

antrfile

Čišćenje pravosuđa

Potrebno je izvršiti „veting" čišćenje kadrova u pravosudnom i sigurnosno-obrambenom i obavještajnom sistemu Crne Gore, koji su povezani sa organiziranim kriminalom i koji su korumpirani.

„Veting" podrazumijeva provjeru imovine sudija i tužilaca i članova njihovih porodica, eventualnu povezanost sa kriminalom te procjenu njihovih profesionalnih kvalifikacija.

Ministarstvo pravde Crne Gore formiralo je tim za analizu mogućnosti uvođenja „veting" sistema i pojedinaca, po međunarodnim standardima i uz poštovanje autonomnosti i nezavisnosti pravosuđa. To je uslijedilo nakon hapšenja nekoliko čelnika crnogorskog pravosuđa: bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenica, bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaže Jovanića i Saše Čađenovića, bivšeg specijalnog tužioca za organizirani kriminal. Tu je i slučaj bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Crne Gore Zorana Lazovića i njegovu navodnu uključenost i povezanost sa organiziranim kriminalom i narko mafijom i njegova uloga progonitelja i mučitelja bošnjačkog stanovništva tokom ratova 90-tih godina prošlog vijeka i kako je dobio unaprjeđenje u državnoj hijerarhiji.

Crna Gora trenutno ima 271 sudiju i oko 100 tužilaca. Za veting je potrebno formirati ekspertsko tijelo za provjere sudija i tužilaca sastavljeno od politički nezavisnih i stručnih osoba, sa mogućnošću da se uključe i eksperti iz EU ili da rad tog tijela bude pod međunarodnim patronatom.