Drugi pišu

Optužnica za Putina

Senzacionalizam ili realna opcija?

Redatelj Francis Ford Coppola u jednom je intervjuu za magazin Playboy objasnio da "Bunny scena" iz njegova filma Apokalipsa danas (Apocalypse Now, 1979.), nominiranog za osam Oscara, simbolizira općeprihvaćeno zlostavljanje i kako je slanje 17-godišnjih dječaka u Vijetnam bilo jednako nemoralno kao i slanje Playboyevih zečica u džunglu. Scenarist John Milius još je rekao da je Playboyeve zečice zamislio kao "sirene" koje su u Vijetnam poslane kako bi odvratile pozornost od bijede rata i oslabile vojsku. Podsjetimo, "Bunny scena" jedan je od najvažnijih prizora filma Apokalipsa danas u kojoj erotski nabijene zečice, Cynthia Wood (Cowgirl), Colleen Camp (Indijanka) i Linda Carpenter (US Cavalry Girl) izvode striptiz za vojnike i ranjenike u Vijetnamu.

Piše: Dario MAJETIĆ, Glas Slavonije

Nakon "Bunny scene" dolazi "Breasts scena", u kojoj se te zečice prostituiraju u helikopteru za gorivo, a obje su povezane sa stvarnim događajima koje je Playboy odradio za državu u Drugom indokineskom ratu. Podsjetimo kako je 60-ih vrijedilo pravilo da će onome tko uplati doživotnu pretplatu na Playboy, biti dovedena ljepotica godine (Playmate). Tako je skupina vojnika iz 73. zračno-desantne brigade prikupila novac i kupila doživotnu pretplatu za ranjenog vojnika po imenu Jack Price. Nakon uplate je ljepotica 1965. godine (Playmate of the Year in 1965) Jo Collins poslana da dostavi robu u bolnicu u kojoj se liječio Jack Price. Collins je bila uvjerena da ide na putovanje u Europu, ali je završila u ratnoj zoni u Vijetnamu. Nakon povratka u SAD izvijestila je da je posjet bio zastrašujuće uzbudljiv jer je između obilazaka bolnica i baza nekoliko puta bila u blizini bojišnice, gdje se čulo granatiranje. Poslije je dodala da njezina odjeća nije bila tako atraktivna kao ona u filmu Apokalipsa danas te da je bila uglavnom funkcionalna.

Od Bunnylifta do Putina

Uz revijalno-motivacijski izlet Collins u "srce tame", Playboyeve zečice sudjelovale su i u operaciji "Babylift", preko koje je iz Vijetnama u Ameriku odvedeno više od 3000 vijetnamske siročadi. Operaciju su pratile mnogobrojne kontroverze, poput one da odvedena vijetnamska djeca nisu bila siročad i da je već prvog dana pao zrakoplov u kojemu je poginulo 138 djece i članova posade. Unatoč svemu operacija "Babylift" je nastavljena, te je potigla veliki propagandni uspjeh. Veliku ulogu u svemu imao je izdavač Playboya i veteran američke vojske Hugh Hefner, koji je operaciji "Babylift" unajmio zrakoplov svoje tvrtke, Big Bunny, i poslao "vojsku zečica" u Vijetnam da pomogne prebaciti siročad u Ameriku. Tisak je to oduševljeno nazvao "Operacija Bunnylift".

Nakon operacije SAD je operativcima "Babylifta" podijelio ordene, a samo pola stoljeća poslije, na ukrajinski poticaj, Predraspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda - MKS (International Criminal Court ICC) u Den Haagu za sličnu je stvar izdalo uhidbeni nalog za ruskog predsjednika Vladimira Putina i povjerenicu za dječja prava Mariju Lvov-Belovu. Prema optužnici, Putin je potpisao dekret kojim se omogućuje brže dodjeljivanje državljanstva ukrajinskoj djeci bez roditeljske skrbi u Rusiji, a Belova je taj nalog provela. Osim toga, Putin nije želio, kako se navodi u uhidbenom nalogu, utjecati na civilne i vojne podčinjene kako bi ih odvratio od ratnih zločina. Sud u Den Haagu naloge za uhićenje izdao je i zbog toga što se zločini još uvijek čine, te bi izdavanje uhidbenih naloga moglo pridonijeti sprječavanju daljnjih kaznenih djela. Navodi se također da detaljan sadržaj tih naloga nije javno objavljen kako bi se zaštitilo žrtve.

Kremlj je odluku MKS-a nazvao neviđenom i pravno ništetnom, jer Rusija nije potpisnica ugovora kojim je osnovan MKS. Uz to, ruski Istražni odbor otvorio je kazneni postupak protiv tužitelja i sudaca Međunarodnog kaznenog suda. Postupci tužitelja MKS-a pokazuju znakove kaznenog djela prema ruskom zakonu, priopćio je Odbor, istaknuvši da je tu riječ o svjesnom optuživanju nevine osobe za zločin i "pripremanju napada na predstavnika strane države, koji uživa međunarodnu zaštitu, kako bi se zakomplicirali međunarodni odnosi".

Osumnjičenik u bijegu

Premda kompleksni, međunarodni odnosi dodatno su zakomplicirani kada je usporedno s tjeralicom MKS-a "osumnjičeniku u bijegu" Vladimiru Putinu u službeni posjet došao predsjednik NR Kine Xi Jinping. Autokratski dvojac nije javno razgovarao o tjeralici jer Ruska Federacija i NR Kina nisu stranke ni potpisnice Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda. Isto je i sa SAD-om, čiji je savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Bolton 2018., nezadovoljan najavom suda da će pokrenuti istragu o zločinima u Afganistanu, optužio MKS da je "neučinkovit, neodgovoran i opasan". "Sjedinjene Države nisu članice MKS-a. Nećemo surađivati s MKS-om, nećemo mu pomagati, nećemo pristupiti MKS-u. Pustit ćemo MKS da umre prirodnom smrću jer za nas je MKS već mrtav", bio je tada odrješit Bolton.

Nakon američkih prijetnji Međunarodni kazneni sud se bez pogovora povukao, a ruske protumjere ignorira. Stoga će biti zanimljivo vidjeti što će se dogoditi u kolovozu, kada Vladimir Putin treba otputovati u Republiku Južnu Afriku na samit zemalja BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika). Podsjetimo, Južna Afrika je potpisnica i stranka Međunarodnog kaznenog suda, s kojim je već imala problema, 2015. godine, kada nije izručila sudanskog predsjednika Omara al-Bashira, kojega Međunarodni kazneni sud tereti za ratne zločine u njegovoj zemlji. Slučaj se zakomplicirao kada je južnoafrički sud izdao privremeni nalog za zabranu izlaska al-Bashira iz zemlje, a on je iskoristio mogućnost napuštanja Južne Afrike prije nego što je sud donio konačnu odluku. Afrička unija tada je optužila MKS za neobjektivnost jer vodi istrage samo protiv Afrikanaca.

Sud samo za slabe

mogućim nam je komplikacijama možebitnog Putinova putovanja u JAR Branimir Vidmarović, stručnjak za međunarodne odnose, kazao: "Sve postaje vrlo intrigantno u vezi sa sastankom čelnika država skupine BRICS koji se treba održati u JAR-u u kolovozu ove godine. Putin je pozvan, ali se u međuvremenu dogodio Haag. JAR već ima iskustva s ignoriranjem odredbi MKS-a, ali nisu iste okolnosti, simbolika i težina! Sada je sve drukčije nego s al-Bashirom. Trenutno traju konzultacije između ministarstva vanjskih poslova JAR-a i Rusije. Ovo je jako važna, nesvakidašnja stvar. Vjerujem da SAD već naveliko provodi snažan diplomatski pritisak i prijeti sankcijama. Jer ako JAR primi Putina i ne uhiti ga, to će poslati udarni val diljem Globalnog juga da su međunarodne institucije nevažne, a SAD je slab. Ako ga pak odbije primiti, to će značiti da postoji bazično poštovanje prema međunarodnim institucijama. I to će biti bitan marker za Globalni jug. S druge strane, nije jasno kako ćete suditi Rusiji za ratne zločine na Međunarodnom sudu ako nitko od vodećih sila ne priznaje Međunarodni sud. Međunarodni sud postoji samo za slabe. Jaki nemaju veze s time. Kao što je Amerika zaprijetila da će kazniti suca koji pokrene istragu protiv američkih zločina u Afganistanu, sada i Rusija kaže da je se to ne tiče", zaključuje Vidmarović.

Priznavali ga veliki ili ne, podsjećamo da je međunarodni kazneni sud za "male" osnovan na temelju Rimskog statuta te je počeo djelovati 1. srpnja 2002. i ratificirale su ga 123 zemlje. Republika Hrvatska potpisala je Statut 12. listopada 1998. te ga ratificirala Zakonom o potvrđivanju Statuta Međunarodnoga kaznenoga suda, a instrument o ratifikaciji deponirala je 21. svibnja 2001.

Što se tiče uhićenja optuženika, pravnik Mišo Mudrić objašnjava da je postupak reguliran u članku 59., gdje se od država članica Statuta zahtijeva puna suradnja, osobito oko naloga za predaju, koji se mora ispuniti u najkraćem roku. U vezi sa zahtjevima za predaju osobe koja nosi imunitetno pravo, ne smije se od države tražiti da postupa suprotno obvezama prema međunarodnom pravu i međunarodnom ugovoru ako se prethodno ne postigne sporazum s trećom državom, čija je ta osoba državljanin.

Kako god, jasno je da su i bez ove najnovije tjeralice MKS-a i druge međunarodne institucije u velikoj krizi. "UN je prvi. Odluke MKS-a oslanjaju se na milost suverenih država jer nemaju nikakvu batinu. Možemo razglabati o visokim idealima međunarodnog prava i egalitarizma, ali okrutna je činjenica da MKS uspijeva samo ako iza pojedinca ne stoji nitko. Bilo bi jako lijepo kada bi se sudilo Putinu za Ukrajinu i Amerikancima za Afganistan. U naivnim snovima", poentirao je Vidmarović u trenutku kada je Rusija preuzela predsjedanje Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Sud pravde ili sud sporova

Međunarodni kazneni sud sudit će fizičkim osobama za zločine genocida, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločine agresije (jednom kada se ona definira), koji su shvaćeni kao najteži zločini i tiču se cjelokupne međunarodne zajednice. Sud ima četiri organa, predsjedništvo, žalbeni odsjek, predsudski odsjek i sudski odsjek te ured tužitelja i tajništvo. U Sudu djeluje 18 sudaca koje predlažu zemlje članice, bar devet sudaca ima iskustvo u kaznenom pravu, a pet sudaca svoje iskustvo temelji na međunarodnom i humanitarnom pravu, i dolazi iz zemalja članica Statuta (što nije preduvjet za tužitelja, kojeg također biraju zemlje članice, ni za tajnika, kojeg biraju suci, nap. D.M.). Službeni jezici Suda su službeni jezici UN-a, a radni jezici su engleski i francuski... Sve to, između ostalog, piše u Statutu Suda. (D.Ma.)

Izbjeglice iz Ukrajine

Prema statistikama UNHCR-a, iz Ukrajine je izbjeglo osam milijuna i dvjesto tisuća osoba. Najviše ih je zabilježeno u Europi, njih gotovo pet milijuna, a zanimljivo je da je njih približno tri milijuna našlo utočište u Ruskoj Federaciji. Pojedinačni rekord uz Rusiju drži Poljska s 1.573.267 zabilježenih Ukrajinaca, slijedi Njemačka s 1.055.323, pa Češka, Velika Britanija itd. U Hrvatskoj se s 20. ožujka 2023. nalaze 21. 352 izbjeglice iz Ukrajine, a na području Osječko-baranjske županije njih 750, od kojih država vodi brigu o 460.